Baza je ažurirana 15.04.2025. 

zaključno sa NN 66/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 3758/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3758/2020-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Z. N. iz Z., Z. R. 7, OIB , zastupane po punomoćnici L. C.-P., odvjetnici u Odvjetničkom društvu K. i partneri iz Z., protiv tuženika Klinički bolnički centar , Z., K. 12, OIB , kojeg zastupa B. J., diplomirani pravnik - zaposlenik tuženika, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-595/2019-2 od 3. lipnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 5 Pr-3475/2018-37 od 30. kolovoza 2019., u sjednici održanoj 7. travnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

 

              I. Dopušta se tuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-595/2019-2 od 3. lipnja 2020., zbog slijedećih pravnih pitanja:

 

              "Ima li vlastoručno potpisana Izjava tužitelja kojom se odriče svih drugih potraživanja s osnove naknade plaće za godišnji odmor koja su dospjela u trenutku davanja izjave značaj otpusta duga (čl. 203. do 206. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)) posebice u situaciji kad je prilikom davanje izjave tužitelj znao da tuženik obračunava utužene dodatke samo na osnovnu plaću, a ne i na prekovremene sate, čime je posljedično znao da postoji i eventualna razlika naknade plaće zbog toga što nisu obračunati dodaci za prekovremeni rad (a koji ulaze u prosjek prethodnih plaća) tj. ima li tužiteljica pravo potraživati ispunjenje obveze u situaciji kada je s tuženikom sklopila sporazum da neće zahtijevati njeno ispunjenje i kad je u trenutku sklapanja tog sporazuma obveza čijeg se potraživanja odriče u cijelosti dospjela?

 

              Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe čl. 51. i 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?

 

              Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?

 

              Da li je rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?

 

              Da li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl. 18. i 19. Kolektivnog ugovora?“.

 

              II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog tuženika.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.

 

2. Postupajući sukladno odredbama 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 2. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja, jer su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, osobito za razvoj prava kroz sudsku praksu, a riječ je o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa viših sudova nije jedinstvena.

 

3. U pogledu prvog u prijedlogu postavljenog pravnog pitanja, prijedlog nije dopušten, jer je, u pogledu njega, pravno shvaćanje u pobijanoj odluci podudarno sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženim na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-IV-56/19-18, koja je održana 9. prosinca 2019.

 

4. Slijedom navedenog, kako su (u pogledu pitanja navedenih u izreci) u ovoj pravnoj stvari ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP riješeno kao u izreci.

 

5. Odluka o trošku postupka utemeljena je na čl. 155. st. 1. ZPP.

 

Zagreb, 7. travnja 2021.

 

                                                                                                  Predsjednica vijeća:

                                                                                                  Katarina Buljan, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu