Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: 5 UsI-361/2020-10

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 5 UsI-361/2020-10

 

 

 

 

 

  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sucu Dariu Mađarošu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Horvatić, u upravnom sporu tužitelja K. i V. A. iz R., koje zastupa opunomoćenik N. N., odvjetnik u N. G., protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjega ureda, Z., radi izlaganja podataka nove katastarske izmjere, 31. ožujka 2021.

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjega ureda, KLASA: UP/II-932-04/19-06/83, URBROJ: 541-03-02-01/1-20-3 od 06. veljače 2020.

 

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

 

Obrazloženje

 

Osporavanim rješenjem tuženika, označenim u točki I. izreke presude, odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar S. B., Odjela za katastar nekretnina N. G., KLASA: UP/I-932-04/19-03/83, URBROJ: 541-21-03/2-19-2 od 16. listopada 2019.

Označenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja broj 786 na podatke o promjenama na k.č.br. 2499 k.o. R.

Tužitelji u tužbi ističu kako osporavano rješenje nema zakonsko uporište, temelji se na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju i povredama postupka. Nije sporno da im je umanjena površina predmetne čestice izmjenom oblika iste, ali to je učinjeno bez ikakvog pravnog temelja i znanja zainteresiranih stranaka. Na takav način defacto im je „uzet“ dio nekretnine u korist druge nekretnine, a što predstavlja grubu povredu prava tužitelja kao stranaka u postupku katastarske izmjere. Naglašavaju da su u tom pravcu podnijeli prigovor radi zaštite svojih prava i interesa. Na očevidu na licu mjesta predstavnik Hrvatskih voda i tužitelj K. A. pokazali su tijek međe i to na način da između tijeka međa postoji spor, a kako to nesporno proizlazi iz zapisnika s očevida. Međutim, tuženik kao i prvostupanjsko tijelo, u konstelaciji navedenih činjenica, a uslijed pogrešnog pravnog pristupa, krivo donosi zaključak da se do rješenja spora o tijeku međe može doći jedino sredinom između različito pokazanih točaka na terenu. Upravno suprotno, a obzirom da je nova katastarska izmjera u odnosu na predmetnu česticu sporna, u konkretnom slučaju je bilo potrebno obilježiti lomne točke oba tijeka sporne međe, te oba tijeka sporne međe prikazati na skici izmjere, a zatim prekinuti postupak sporne katastarske izmjere i stranke uputiti u spor oko međe koji rješava nadležni sud u uobičajenom postupku, te potom postupak katastarske izmjere nastaviti tek po pravomoćnom okončanju postupka uređenja međe. Stoga je, bez donesene odluke o prekidu postupka katastarske izmjere i upućivanja stranaka u postupak uređenja međe, bespredmetno obrazloženje tuženika iz pobijanog rješenja da će se izvršiti promjena u katastarskom operatu ukoliko tužitelji u nekom kasnijem postupku uređenja međe ishode pravomoćnu odluku. Ova sporna situacija doslovno se lomi na samim tužiteljima (kao da su isti odgovorni za oformljivanje katastarskih čestica u postupku nove katastarske izmjere) te se stoga iz nejasnih razloga, pored postupka katastarske izmjere koji je u tijeku i koji je aktivan za k.o. R., iste upućuje na pribavu spomenutih isprava i iniciranje novog postupka. U pogledu svojih navoda predlažu da se izvrši očevid na predmetnoj nekretnini uz mjernika vještaka te saslušaju stranke kao i svjedoci E. V. iz R. te N. i A. S. također iz R. Zaključno predlažu poništiti osporavano rješenje.

Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi navodima tužitelja iz razloga već navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

Sud je u ovom sporu održao raspravu u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika na temelju članka 39. stavka 2. u vezi sa člankom 37. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17., dalje u tekstu: ZUS).

Na raspravi su tužitelji ostali kod svih prijašnjih navoda uz zahtjev za dosudu troška spora. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu ovog spora i spisu upravnog postupka kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Iz dostavljenog spisa upravnog postupka proizlazi kako su tužitelji prvotno podnijeli prigovor br. 18 na oblik k.č.br. k.o. R. utvrđene novom katastarskom izmjerom pri tome zahtijevajući da se ponovno snimi granica do kanala u južnom dijelu parcele smatrajući se oštećenima jer nije utvrđeno faktično stanje na terenu.

Člankom 45. tada važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 9/17., dalje u tekstu Zakon) propisano je da osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predočeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka (stavak 5.). Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora (stavak 6.). Na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji (stavak 7.). Ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid (stavak 8.).

Kako bi se riješio prigovor br. 18 geodetska tvrtka G. d.o.o. iz Z., na terenski uviđaj poziva podnositelje prigovora te Hrvatske vode kao nositelje prava na susjednoj k.č.br. k.o. R.

Među strankama nije sporno da su se uviđaju na terenu održanom 25. rujna 2018. odazvali podnositelj prigovora K. A. i N. P., predstavnik Hrvatskih voda. Predstavnik Hrvatskih voda suglasan je s međnom linijom prikazanom na planu nove izmjere, a koja ide rubom kanala, dok podnositelj prigovora pokazuje različit tijek međe po kojoj bi gotovo cijela širina kanala u produžetku njegove parcele k.č.br. k.o. R. ulazila u isti.

Budući da je tijek međe između katastarskih čestica nedvojbeno sporan, djelatnik izvođača geodetskih radova snima i nad skicama izmjere prikazuje oba tijeka sporne međe.

Isto tako na katastarskom planu formira predmetne parcele i obračunava površine istih, do rješenja spora o tijeku međa (sredina između različitog pokazanih točaka na terenu).

Naime, prema članku 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine" 147/08. i 112/18., dalje u tekstu Pravilnik) tijek granica katastarskih čestica prikazuju se na skicama izmjere punom debljom linijom (stavak 1.). Ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom (stavak 2.). Do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina (stavak 3.).

Nakon zaprimanja geodetskog elaborata u kojem su izvršene promjene u obliku i površini k.č.br. i k.č.br. k.o. R., Komisija za izlaganje podataka nove izmjere provodi iste te 04. travnja 2019. poziva tužitelje odnosno vlasnike k.č.br. na izlaganje podataka izmjere izvršene po prigovoru br.18.

Tom prilikom tužitelji vrše uvid u novo stanje svoje parcele, ali izjavu nakon toga ne žele potpisati niti ulažu novi prigovor.

Nakon toga odnosno 09. listopada 2019. tužitelji ulažu prigovor br. 786 na „prijedlog kopije plana nove izmjere“ predmetne parcele. U istom navode kako je u tijeku spor između njih i Vodoprivrede N. G. d.d. radi naknade štete pa nema osnova za vršenje bilo kakve katastarske izmjere te predlažu prekid postupka.

Prvostupanjskim rješenjem prigovor tužitelja je odbijen kao neosnovan, a što je potvrđeno ovdje osporavanim rješenjem uz obrazloženje da se granice katastarskih čestica snimaju onakve kako su ih na terenu obilježile zainteresirane stranke, a obveza je izvoditelja geodetskih radova tako obilježene međe snimiti. Pri tome se površine katastarskih čestica u novoj izmjeri računaju iz koordinata lomnih točaka međe te se ne preuzimaju iz postojeće dokumentacije katastra ili zemljišne knjige.

Tužitelji u tužbi potvrđuju da je granica katastarskih čestica snimljena prema lomnim točkama odnosno srednjim točkama iz različito pokazanih točaka na terenu, budući da je granica među strankama sporna, ali drže da je takvim postupanjem, bez pravne osnove, izmijenjen oblik i umanjena površina njihove čestice, a što je od važnosti za rješenje ove upravne stvari. Ne slažu se da se sporna granica označi sredinom različito pokazanih točaka te traže da se granica označi prema lomnim točkama oba tijeka sporne međe te oba tijeka sporne međe prikažu na skici izmjere, a zatim prekine postupak katastarske izmjere i stranke uputi u sudski spor koji rješava nadležni redovni sud u smislu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14. i 81/15. - službeni pročišćeni tekst) te da se postupak nastavi po pravomoćnosti sudske odluke.

Međutim, ovaj Sud smatra da tužitelji u suštini neosnovano prigovaraju sadržaju citiranog članka 40. Pravilnika koji upravo uređuje ovakvu situaciju na način da se na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom, dok se do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a tako izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina.

Polazeći od toga da je prethodno spomenuti Pravilnik, kojim se uređuje način prikupljanja i obrade podataka te postupci koji se provode u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije, donesen od strane ravnatelja Državne geodetske uprave na temelju zakonske ovlasti, i uvidom u podatke o čestici na www.katastar.hr, ovaj Sud prihvaća obrazloženje tuženika da je geodetski izvoditelj postupio u skladu s člankom 40. stavcima 2. i 3. Pravilnika odnosno ispravno označio spornu među koja će kao takva ostati do rješenja spora o tijeku iste.

Kraj takvog stanja stvari tuženik je u pravu kada tvrdi da prigovori tužitelja nemaju utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari te je stoga na raspravi valjalo odbiti predložene dokaze u tužbi kao nepotrebne.

Slijedom navedenog, osporavano rješenje se ocjenjuje zakonitim te je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u točki I. izreke ove presude, a na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a kao u točki II. izreke, budući da su tužitelji izgubili spor u cijelosti.

 

 

U Osijeku 31. ožujka 2021.

 

Sudac

Dario Mađaroš v.r.

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu