Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 3191/2020-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. B., pok. V., iz Sv. F. i J., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici D. B., odvjetnici u Z., protiv tuženika O. B. iz P., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. S., odvjetniku u N. G., radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-203/20-2 od 4. ožujka 2020., kojima je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-2087/2017-92 od 14. kolovoza 2019. dok je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta dopunska presuda istog prvostupanjskog suda poslovni broj P-2087/17-92 od 25. rujna 2019., na sjednici održanoj 31. ožujka 2021.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
Tužitelj je 5. lipnja podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-203/20-2 od 4. ožujka 2020., kojima je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-2087/2017-92 od 14. kolovoza 2019., dok je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta dopunska presuda istog prvostupanjskog suda poslovni broj P-2087/17-92 od 25. rujna 2019. radi slijedećih pitanja:
„- Da li suvlasnik kao graditelj može steći pravo vlasništva na suvlasničkom udjelu prema odredbama ZOVO?
- Da li je tužitelj koji ima valjani pravni posao sklopljen sa vlasnikom nesavjestan graditelj?
- Da li je građenje uz suglasnost i sporazum sa vlasnikom osnova stjecanja vlasništva graditelja prema odredbama ZOVO?
- Da li ono čega ostavitelj nije bio vlasnik u trenutku svoje smrti može biti valjano utvrđena njegova ostavinska imovina, a ostavitelj uknjiženi suvlasnik?
- Da li pogreška suda u izradi ostavinskog rješenja u kojem predmet darovnog ugovora predočenog sudu u postupku nije izuzet iz deklaracije ostavinske imovine ostavitelja može ići na štetu stranke u pravcu utvrđenja da imovina koja nije vlasništvo ostavitelja predstavlja njegovu ostavinsku imovinu?“
U odnosu na postavljena pitanja tužitelj, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4266/29012 od 20. ožujka 2014., Vrhovnog suda SRH broj Rev-1682/86 od 18. prosinca 1986., Rev-984/86 od 28. kolovoza 1986., Rev-323/80, 991/86 od 21. rujna 1988., Rev-1511/87 od 20. siječnja 1988., Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1184/09 te Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1217/16.
Na prijedlog za dopuštenje nije odgovoreno.
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja nije dopušten.
Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
Naime, imajući na umu da je u ovom konkretnom predmetu tužbeni zahtjev na utvrđenje stjecanja prava vlasništva nekretnine po osnovi građenja (konkretno, po pok. ocu stranaka dozvoljene nadogradnje kata na ranijoj građevini koja se nalazi na nekretnini darovanoj tužitelju i koja je bila upisana u zemljišne knjige kao „stojna kuća“) odbijen iz razloga što je izgradnja završena prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca tužitelja, a cijela je nekretnina ušla u ostavinsku imovinu i rješenjem o nasljeđivanju je obuhvaćena u cijelosti, čemu tužitelj nije prigovarao, te je raspoređena na tužitelja, tuženika, njihovu majku (koju su kasnije, po njenoj smrti, naslijedile, među ostalima i tužiteljeve sestre) i kako je to rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno te je tužitelj njime vezan, od odgovora na prva tri postavljena pitanja ne ovisi ishod spora pa u tom smislu ta pitanja nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
Niti četvrto i peto pitanje nisu važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer ono na što predlagatelj u postavljenim pitanjima ukazuje da bi bilo sporno u konkretnom sporu (što sve spada u ostavinsku imovinu ostavitelja) je činjenične naravi i potpuno je vezano za okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Uz navedeno ukazuje se da je u pogledu vezanosti tužitelja pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, pobijana presuda donesena je u skladu s ustaljenim shvaćanjem ovoga revizijskog suda, zauzetim u odluci broj Rev 1324/14-2 od 11. srpnja 2018. pa se i iz tog razloga ne radi o važnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 31. ožujka 2021.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.