Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 40. Pp P-8692/2020
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: 40. Pp P-8692/2020
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krelja Tovarac, uz sudjelovanje Doriane Maslak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M. J., kojeg brani J. B.P., odvjetnik u Z., zbog prekršaja iz čl. 57. st. 4. i 7. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 74/11, 80/12, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga PU zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb, temeljem čl.244.st.1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), nakon provedenog žurnog postupka, dana 26. ožujka 2021. godine javno je objavio i
Okrivljeni: M. J., sin Z. i M. djevojački M., rođen ... u Z., državljanin RH, OIB …, SSS, student, uzdržava ga majka, neoženjen, bez djece, sa stanom u Z., …, prekršajno nekažnjavan,
kriv je
što je 29. lipnja 2020. godine u 15:45 sati u Z., upravljajući osobnim vozilom ZG…, Glinskom ulicom u pravcu zapada, dolaskom do raskrižja sa Stipanovićevom ulicom koja je prometnim znakom "raskrižje s cestom s prednošću prolaska" označena kao cesta s prednošću prolaska, ušao je u raskrižje skrećući lijevo u Stipanovićevu ulicu, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću prioritetnim kolnikom uslijed čega je prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom na način da je prednjim dijelom vozila udario u lijevi bočni dio osobnog vozila ZG…, kojim je upravljala N. T., krećući se kolnikom Stipanovićeve ulice u pravcu juga, a koja je od naleta odbačeno desno u pravcu sjeverozapada, gdje je prednjim desnim kotačem naletjelo na rubni kamen,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 57. st. 4. i 7. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ,
pa mu se na osnovi istog članka istog propisa, temeljem čl.37. Prekršajnog zakona izriče
Temeljem odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljeni je obvezan platiti odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica.
Temeljem čl. 139. st.6. Prekršajnog zakona okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138.st.2 točke 1. do 4. Prekršajnog zakona.
PU zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb pod brojem 511-19-45/05-4-5390-1/2020 izdala je 10. rujna 2020. godine obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
Protiv obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor, zbog poricanja prekršaja, pa je temeljem članka 244.stavak 1. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.
Okrivljenik je u svojoj obrani poricao odgovornost za prometnu nesreću navodeći da se predmetne zgode doista uključivao u promet sa sporednog kolnika Glinske ulice na kolnik Stipanovićeve ulice, preglednost mu je sa obje strane raskrižja bila smanjena zbog parkiranih vozila sa desne i lijeve strane na kolniku Stipanovićeve ulice tako da je ulazio u raskrižje gdje je trebao skrenuti lijevo postepeno i zastajkujući, pogledao je desnu stranu, nije vidio nikakvih vozila sa te strane, zatim je pogledao lijevo i kada je vidio da mu je prometna situacija i sa te strane čista započeo je skretati lijevo i tada je začuo udarac u svoje vozilo. Dodaje da do momenta sudara nije vidio vozilo koje mu je nailazilo s desne strane i kretalo se Stipanovićevom ulicom prema jugu. Smatram da je do prometne nesreće došlo, s jedne strane, zbog nepreglednog raskrižja, a s druge strane, zbog toga što se vozilo druge sudionice prometne nesreće kretalo prebrzo.
U dokaznom postupku sud je kao svjedoka ispitao oštećenicu N. T., izvršio je uvid u izvješće Pu zagrebačke II postaje prometne policije Zagreb od 29. lipnja 2020., pročitao je zapisnik o očevidu prometne nesreće, izvršio je uvid u skicu mjesta događaja i isprint fotografija snimljenih tijekom policijskog očevida te isprint fotografija koja prikazuje mjesto prometne nesreće, koju je u spis dostavio okrivljenik te je proveo prometno vještačenje sa sudskom vještakinjom za cestovni promet dipl.ing. M. B.. Nadalje, izvršen je uvidu u Izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH za okrivljenika na koji način je utvrđeno da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan.
Svjedokinja N. T. u svom je iskazu navela da se predmetne zgode kretala Stipanovićevom ulicom prema jugu brzinom od oko 40 d0 50 km/h te je u jednom momentu sa lijeve strane uočila nailazaka vozila sa kolnika Glinske ulice, ne može se izjasniti na kojoj se udaljenosti od tog vozila u tom trenutku nalazila, vidjela je da isto skreće lijevo, automatski je reagirala skrenuvši desno prema ogradi tako da je oštetila i prednji desni kotač na svom vozilu. Došlo je do naleta u prednji lijevi kotač i prednja lijeva vrata na njezinom vozilu tako da je na istom oštećen prednji lijevi bočni dio. Na poseban upit iskazuje da se na kolniku Stipanovićeve ulice nalazilo dosta parkiranih vozila te na skici mjesta događaja pokazuje položaj parkiranih vozila njoj sa lijeve strane na kolniku Stipanovićeve ulice te pokazuje da je prvo vozilo bilo parkirano na samom raskrižju i možda prednjim dijelom na samom kolniku Glinske ulice.
Iz opisa oštećenja nastalih na vozilima iz zapisnika o očevidu utvrđeno je da je na osobnom vozilu ZG…, kojim je upravljao okrivljenik oštećen prednji desni dio u predjelu branika, blatobrana, putnog svjetla, desnog dijela poklopca motora i maske motora, dok je na osobno vozilu ZG…, kojim je upravljala oštećenica, oštećena lijeva bočna strana i to: branik, prednji i stražnji blatobran, oboja vrata, prednji kotač i stražnji branik te prednji dio vozila i to prednji desni kotač. Oštećenja na navedenim vozilima vidljiva su i na isprintima fotografija koje su snimljene tijekom policijskog očevida.
Iz skice mjesta događaja utvrđeno je da na mjestu prometne nesreće nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi, tako da su u skicu ucrtani samo smjerovi prethodnog kretanja obaju vozila.
U svom je nalazu i mišljenju prometna vještakinja dipl. ing. M. B. navela da se vozilo okrivljenika neposredno prije nesreće kretalo kolnikom Glinske ulice u smjeru zapada gdje je postavljen prometni znak "raskrižje s cestom s prednošću prolaska", a vozilo oštećenice se kretalo kolnikom Stipanovićeve ulice u smjeru juga. U trenutku nesreće vozilo okrivljenika je bilo u fazi skretanja lijevo sa Glinske ulice na kolnik Stipanovićeve ulice pri čemu je došlo do sudara, odnosno do kontakta prednjeg desnog dijela vozila okrivljenika i lijevog bočnog dijela vozila oštećenice. Vozilo okrivljenika je pri skretanju lijevo moglo imati brzinu od deset do petnaest km/h. Prema smjerovima kretanja vozilo okrivljenika je od linije istočnog ruba kolnika Stipanovićeve ulice do mjesta sudara prešlo put od oko 2,6 metra kroz vrijeme od oko 0,7 sekundi.
Vozilo oštećenice bi se za dopuštenu brzinu kretanja od 50 km/h zaustavljalo na putu od 25,4 metra kroz vrijeme od oko 2,7 sekundi. Stoga, po mišljenju prometne vještakinje, proizlazi da oštećenica ne bi mogla izbjeći nesreću niti poduzetim kočenjem te da do prometne nesreće ne bi došlo da je okrivljenik pri uključivanju u promet na kolnik s prednošću prolaska provjerio mogućnost sigurnog uključivanja, usporavanjem i po potrebi zaustavljanjem prije dolaska do vozila oštećenice. Analizirajući obranu okrivljenika koji je naveo da mu je preglednost bila smanjena zbog zaustavljenog vozila uz sjeveroistočni rub kolnika, a što je u svom iskazu potvrdila i oštećenica, prometna vještakinja je navela da je i takvim uvjetima, s obzirom na smanjenu preglednost, okrivljenik morao obaviti sigurnu provjeru te po potrebi i zaustaviti vozilo prije dolaska do mjesta sudara.
Na upit branitelja kakva je bila mogućnost uočavanja vozila oštećenice s obzirom na položaj parkiranih vozila, koji je opisao okrivljenik u svojoj obrani a u svom iskazu potvrdila sama oštećenica prometna vještakinja je navela da je položaj prvog parkiranog vozila na kolniku Stipanovićeve ulice, okrivljeniku sa desne strane, ucrtan u skici mjesta događaja koji prileži nalazu. Dodaje da je širina kolnika Stipanovićeve ulice je 6,2 metra, a širina kolnika Glinske ulice je 6,0 metara te je na kolniku Stipanovićeve ulice preostala širina od oko 4,0 metra za kretanje vozila oštećenice, istoj je zbog parkiranih vozila uz istočni rub kolnika mogućnost uočavanja vozila okrivljenika bila smanjena, dok tehničkim putem nije moguće utvrditi naletnu brzinu njezinog vozila, budući da nije utvrđen zaustavljeni položaj vozila oštećenice nakon sudara.
Nakon ovako provedenog postupka, analizirajuću obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.
Naime, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljeni predmetne zgode postupio protivno odredbi članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući da se uključivao u promet sa kolnika Glinske ulice na prednosni kolnik Stipanovićeve ulice skrećući lijevo, prethodno nije propustio vozilo oštećenice koje se prioritetnim kolnikom kretalo u pravcu juga zbog čega je prouzročio prometnu nesreću u kojoj je na oba vozila nastala materijalna šteta.
Obranu okrivljenika u kojoj navodi da je do prometne nesreće došlo do zbog nepropisno parkiranih vozila na samom raskrižju, zbog čega mu je preglednost na prometnu situaciju na prioritetnom kolniku bila smanjena, a što u svom iskazu potvrđuje i sama oštećenica, sud nije prihvatio, nalazeći da u konkretnom slučaju, imajući u vidu nalaz i mišljenje prometne vještakinje, navedena okolnost ne otklanja njegovu prekršajnu odgovornost za počinjeni prekršaj.
Naime, prometna vještakinja svoj nalaz i mišljenje temeljila je na rasporedu i intenzitetu oštećenja nastalih na oba vozila, na podacima o tehničkim karakteristikama samog raskrižja, te je nalaz, a zatim i svoje mišljenje, temeljila upravo na činjenicama koje je okrivljenik naveo u svojoj obrani te je uzela u obzir položaj parkiranog vozila okrivljeniku sa desne strane na način da je isto svojim prednjim dijelom bilo na samom kolniku Glinske ulice, kako je to svom iskazu navela oštećenica N. T..
Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju prometne vještakinje koji je dan objektivno i po pravilima struke, a nakon analize materijalnih tragova nastalih u prometnoj nesreći. Iz nalaza i mišljenja nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik predmetne zgode prošao tzv. "liniju preglednosti", te je, unatoč smanjenoj preglednosti zbog parkiranih vozila sa svoje desne strane, mogao izbjeći prometnu nesreću da je prilikom uključivanja u promet usporio svoje vozilo i po potrebi ga i zaustavio prije dolaska do vozila oštećenice.
Tijekom postupka sud nije proveo dokaz ispitivanjem svjedoka A. S., kojeg je predložio okrivljenik, na okolnost prometne situacije na navedenom raskrižju neposredno prije prometne nesreće i okolnostima same prometne nesreće, ocijenivši taj dokaz nepotrebnim i odugovlačećim, naročito imajući u vidu da se poziv za ovog svjedoka vratio s naznakom da je na adresi koju je okrivljenik dostavio isti nepoznat. Okolnosti zbog kojih je predloženo ispitivanje ovog svjedoka utvrđene su drugim dokazima, iskazom svjedoka-oštećenice i nalazom i mišljenjem prometne vještakinje.
Stoga je u djelu okrivljenika sud našao obilježja prekršaja iz citirane odredbe navedenog propisa, pa je istog proglasio krivim te mu je izrekao novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena značaju i težini počinjenog prekršaja te stupnju odgovornosti i imovinskim prilikama okrivljenika.
Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, činjenicu da ga uzdržava majka, dok otegotnih okolnosti nije našao, zbog čega je okrivljeniku u smislu članka 37. Prekršajnog zakona, izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa, u uvjerenju da će se i tako ublaženom novčanom kaznom u cijelosti postići svrha kažnjavanja.
Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenik je oslobođen obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka u cijelosti, jer je nezaposlen, pa bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
U Zagrebu, 26. ožujka 2021. godine
Ova presuda je pravomoćna.
Dostavna naredba:
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.