1              Poslovni broj: Gž Ovr-474/2020-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-474/2020-2

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu ovog suda Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja 1. mlt. A. S., 2. mlt. N. S. i 3. mlt. D. S. po punomoćniku i zz ocu Z. S. iz Č., a on po punomoćniku, odvjetniku S. Š. iz O., protiv ovršenika S. U., V., OIB …, po punomoćniku, odvjetniku H. L. H. iz V., radi ovrhe na pokretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr Ob-4/19-13 od 26. ožujka 2020., 26. ožujka 2021,

 

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr Ob-4/19-13 od dana 26. ožujka 2020.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe u ovom ovršnom predmetu (točka 1. izreke). Točkom 2. izreke određeno je kako se ovrhovoditelju i kupcu mlt A. S. iz Č., OIB …, mlt N. S. iz Č., I., OIB … i mlt D. S. iz Č., OIB …dosuđuju pokretnine ovršenika i to:

- perilica suđa G. za iznos od 1.000,00 kuna - električni štednjak za iznos od 100,00 kuna

- ledenica G. za iznos od 500 kuna

- dvosjed sive boje s ladicom za iznos od 500,00 kuna

- usisavač Q. S. P. za iznos od 200,00 kuna -ventilator marke D. za iznos od 200,00 kuna

- električna kosilica-T. klass za iznos od 200,00 kuna, dok je pod točkom 3. izreke naloženo da se navedene pokretnine predaju se mlt A. S. iz Č., OIB …, mlt N. S. iz Č., I., OIB … i mlt D. S. iz Č., OIB…Isto tako, naloženo je ovrhovoditeljima da ukupan iznos kupovine od 2.700,00 kuna uplate na žiro račun ovoga suda broj…u roku od 8 dana od dana primitka ovoga rješenja

Na citirano rješenje žalbu je izjavio ovršenik, pobijajući isto u cijelosti ne navodeći određeno žalbene razloge propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14; dalje u tekstu: ZPP), koji propis se primjenjuje temeljem odredbe članka 117. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19), vezano uz odredbu članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16; dalje u tekstu: OZ), predlažući ovom sudu žalbu prihvatiti i ožalbeno rješenje ukinuti.

Žalba ovršenika nije osnovana.

U odnosu na odluku o prijedlogu za odgodu ovršenika.

Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi kako je dana 20. studenog 2019. ovršenik podnio prijedlog za odgodu ovrhe u kojem navodi kako je podneskom od 20. studenoga 2019. ovršenik je predložio odgodu ovrhe na pokretninama navodeći kako zaplijenjene pokretnine nisu vlasništvo ovršenika već treće osobe L. D., a koja je upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe na predmetnim pokretninama nedopuštenom te ju je ista i pokrenula. Navedeni postupka je u prekidu jer je tužiteljica L. D. preminula. Nadalje, ovršenik ističe kako bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta za nju i članove kućanstva, kao i za vlasnika zaplijenjenih pokretnina.

Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika s obrazloženjem da ne bi bile kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ.

Prema odredbi iz članka 65. stavak 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje toga postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka 52. ili 53. ovog Zakona ili podnio tužbu iz članka 52. ili 55. ovoga Zakona

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak

Valjano je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za odgodu jer nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz citirane odredbe budući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

Naime, suprotno žalbenim navodima i prema mišljenju ovog žalbenog suda, ovršenik nije učinio vjerojatnim koju bi to nenadoknadivu štetu pretrpjela provedbom predmetne ovrhe posebno stoga što ovršenik sam tvrdi kako zaplijenjene pokretnine nisu njegovo vlasništvo.

U konkretnom slučaju, šteta na koju se poziva ovršenik nije pravno relevantna te je sud prvog stupnja, u skladu sa svojom ovlasti iz članka 61. stavka 1. OZ, pravilno postupio kada je ocijenio da ovo nije slučaj u kojem bi odgoda ovrhe bila opravdana. Naime, upravo su ovršne radnje u ovom postupku, među ostalim, pljenidba i prodaja pokretnina.

Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud smatra kako je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan. Pritom je za dodati kako se navedeni prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe protivi i pravu ovrhovoditelja da na brz i zakonit način ostvari svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom, koja isprava nije poništena.

U odnosu na odluku o dosudi pokretnina.

Odredbom članka 136. stavak 1. OZ propisano da se ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, njihovom prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Nakon što su provedene ovršne radnje koje prethode prodaji pokretnina, te nakon što je treća osoba temeljem primjedbi u smislu odredbi članka 139. stavak 2. i 146. stavak 2. OZ zaključkom od 26. rujna 2018. upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, sud je valjano i zakonito, nakon proteka roka iz članka 148. OZ zakazao dražbeno ročište i pristupio prodaji pokretnina.

Nadalje, iz spisa je vidljivo da sud poduzeo sve postupovne radnje za zakonito održavanje dražbe za prodaju pokretnina iz odredbi članka 149. OZ, te da su iste dosuđene ovrhovoditeljima kao jedinim ponuditeljima.

Zbog navedenog, žalbeni navodi kako nije jasno na koji način i temeljem čega je utvrđena vrijednost pokretnina, niti da su iste specificirane su neosnovani.

U odnosu na žalbene navode kojim se osporava sudjelovanje maloljetnih osoba kao kupaca na dražbi, navesti je slijedeće.

Odredbom članak 5. stavak 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 105/15 i 98/19) propisano je kako su sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.

U. ovom postupku ovrhovoditelji kao maloljetnici zastupani su po ocu, kao zakonskom zastupniku svoje djece, koji je ovlašten pokrenuti postupak, a sva druga pitanja će se raspraviti u tijeku postupka jer je prvostupanjski sud dužan obavijestiti nadležni CZSS štiteći interese djece, kako to nalaže citirana odredba Obiteljskog zakona.

U odnosu na žalbene navode kako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik, nema ovlast za zastupanje ovrhovoditelja 1. A. S. koja bi prema tvrdnjama ovršenika u tijeku postupka postala punoljetna, istaknuti je kako taj žalbeni navod može isticati samo stranka koje se ti nedostaci tiču. Konačno, istaknuti je da ako je ovrhovoditeljica pod 1. u međuvremenu postala punoljetna, u tom slučaju je nakon punoljetnosti ovlaštena sama poduzimati radnje u postupku. U ovom postupku, kako je već rečeno, ovrha je određena radi uzdržavanja maloljetne djece te je sud bio dužan imati u vidu zaštitu prava i dobrobiti djece.

Kako žalbeni navodi nisu osnovani, niti je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP, u svezi s odredbom članka 381. ZPP, te u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP, u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ, žalbu ovršenika odbiti, pobijano rješenje potvrditi i riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

U Splitu 26. ožujka 2021.