REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split             

Poslovni broj P-2910/20

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

PRESUDA

 

 

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Mislavu Poliću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja zavod, Z.; OIB: … Područna služba u S. zastupano po generalnom punomoćniku M.M. protiv tuženika pod 1. HRVATSKE ŽELJEZNICE- INFRASTRUKTURA d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 3990191995, zastupanog po punomoćniku E.G., tuženika pod 2. HŽ CARGO d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 08720210702, zastupanog po punomoćniku D. R., odvjetniku u Zagrebu, te tuženika pod 3. HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. Mihanovićeva 12, OIB: 80572192786, zastupane po punomoćniku M. S.,  radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9.veljače 2021.g., u prisutnosti punomoćnika tužitelja M. M.,  te punomoćnika tuženika pod 1/ E. G., zamjenika punomoćnika tuženika pod 2/ I. V. odvjetničke  vježbenice kod T. B. odvjetnice u S., te punomoćnika tuženika pod 3/ M. S., objavljene dana 25. ožujka 2021.g.

 

 

p r e s u d i o  j e

 

Dužni su tuženi solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju svotu od 47.481,09 kn s pripadajućim kamatama koja teče od dana 27. siječnja 2014.god. pa do 31. srpnja 2015.god po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena a od 1. kolovoza 2015.god do isplate u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena  isplate u korist Državnog proračuna RH 1001005-1863000160 pozivom na br. 26/5908-19-19-03126839230.

 

 

Obrazloženje:

 

              U tužbi  predanoj Općinskom sudu u Splitu dana 27.siječnja 2014.g. tužitelj je naveo kako je pravomoćnom presudom  Općinskog suda u Splitu, br. IP-4535/99 od 10.06.2010.g.  naloženo tuženicima platit naknadu štete tužitelju po osnovi isplate invalidske mirovine korisniku tužitelja I. B. koji je umirovljen djelomično krivnjom tuženih (40%) jer je povrijeđen na radu.

 

              Navedenom presudom da je obuhvaćena šteta koju je tužitelj pretrpio do 30.06.2006., međutim kako tužitelj po istom činjeničnom i pravnom osnovu i dalje trpi štetu te da je u razdoblju od 01.01.2011.godine do 31.12.2013 god. po osnovi 40%tnog dijela invalidske mirovine ukupno oštećen za svotu od 47.481,09 kn.

             

             

Tuženik pod 1. je u svom odgovoru na tužbu naveo kako je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, prigovarao je  i na osnov i na visinu tužbenog  zahtjeva, te je istakao i prigovor zastare  navedenog u predmetnom računu, a u daljnjem tijeku postupka tuženik je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije te prigovor zastare.

 

Tuženik pod 2. je u svom odgovoru na tužbu naveo kako je Trgovačko društvo HŽ vuča vlakova d.o.o., u tužbi označeno kao 2.tuženik prestalo postojati uslijed statusne promjene razdvajanje s preuzimanjem i to prijenosom cjelokupne njegove imovine, prava i obveza na društva preuzimatelje i to HŽ putnički prijevoz d.o.o. i HŽ CARGO d.o.o. uz istovremeni prestanak trgovačkog društva HŽ vuča vlakova d.o.o. koje je prestalo postojati s danom 06.srpnja 2012.god., s toga da je tužitelj podnio tužbu protiv nepostojeće osobe, odnosno osobe koja ne može biti stranka u postupku.

Tuženik pod 2./ je nadalje istakao prigovor promašene pasivne legitimacije, osporavao je osnov i visinu tužbenog zahtjeva te je istakao prigovor zastare predmetnog potraživanja.               

Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom presude Općinskog suda u Splitu posl.br. P 4535/99 od 23.lipnja 2010.god.,   (list 2 – 6 spisa),  presude Županijskog suda u Splitu posl.br. GŽX 1350/11 od 20.rujna 2012.god, (list 7-10 spisa), pročitan je izlist banke podataka doznačenih mirovinskih primanja ( list 11-26 spisa), pročitan je povijesni izvadak iz sudskog registra (list 35-43 spisa), pročitana je presuda Županijskog suda u Zagrebu posl.br. 39 GŽN-1789/11-5 od 09.rujna 2014.god., Rješenje fonda od 15. srpnja 1998.god., pročitano je ukidno rješenje Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž-1980/2019-2 od 20. kolovoza 2020.g., potvrda Trgovačkog suda u Zagrebu R3-6725/07 od 12. 03. 2007.g., te je pročitana i ostala dokumentacija koja prileži spisu.

 

Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

             

              Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

 

Tužbeni zahtjev je osnovan.

             

              U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi osnov i visinu predmetnog potraživanja te odgovornost tuženika za predmetno potraživanje.

 

Po ocjeni suda činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari je izvedenim dokazima dovoljno raspravljeno i utvrđeno u mjeri koja dopušta da se na tom činjeničnom stanju, primjenom materijalnih propisa, zasnuje pravilna i na zakonu utemeljena odluka.

              Za napomenuti je da je sud sve izvedene dokaze, kao i dokaznu snagu istih cijenio savjesno i brižljivo, dovodeći ih u vezu sa drugim dokazima te odredbama zakona, sve u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine",  broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14), u daljnjem tekstu ZPP-a.

 

Pregledom presude Općinskog suda u Splitu posl.br. P 4535/99 od 23.lipnja 2010.god. te presude Županijskog suda u Splitu posl.br. GŽX 1350/11 od 20.rujna 2012.god, proizlazi kako je tužitelj zatražio naknadu štete zbog štetnog događaja koji se dogodio još 7. siječnja 1989.g. kada je došlo do prometne nesreće u ulici M. M., a za koju je isključivo bio odgovoran Željeznički transport Zagreb.

Pregledom Rješenja fonda od 15.srpnja 1998.god. ovaj sud je utvrdio kako je tužitelj osiguraniku B.I.  rođenom … kod kojeg je nastao gubitak sposobnosti za rad zbog bolesti 60% i povrede na radu 40%, počevši od 21. svibnja 1998.g. priznato pravo na invalidsku mirovinu u iznosu od 1.547,70 kn. Pregledom citiranih presuda proizlazi kako je neprijeporno utvrđeno da je tadašnji D.c. kao poslodavac osiguranika tužitelja prijavio nesreću na poslu koju je B. I. doživio 07.siječnja 1989. god prilikom dolaska na posao, na prijelazu pruge kod B. kada je na njegov osobni automobil naletio teretni vlak i teško ozlijedio radnika.  Isplata mirovine pripada osiguraniku počevši od 21.svibnja 1998.god. Iz specifikacije isplaćenih iznosa invalidske mirovine B.I. proizlazi kako mu je u 2011.god. isplaćen invalidska mirovina u iznosu od 38.878,20 kn, u 2012.god. u iznosu od 39.447,66 kn, te u 2013.god. u iznosu od 40.376,88 kn što daje ukupno iznos od 118.702,71 kn. Kada se iz navedenih iznosa uzme postotak od 40% na ime povrede na radu dolazi se do utuženog iznosa. Budući je spomenuto rješenje tužitelja od 15.srpnja 1998.god ostalo pravomoćno i konačno, te kako je utvrđeno da je kod osiguranika tužitelja B.I. počevši od 21.svibnja 1998.god nastao gubitak sposobnosti za rad i to zbog bolesti- 60% i povrede na radu -40% te ga sa navedenim datumom pripada pravo na invalidsku mirovinu, a budući je sud u smislu odredbe čl.12 stav.1 ZPP-a vezan pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela otklonjena je mogućnost da sud u parničnom postupku radi naknade štete ovo pitanje rješava kao prethodno.  Sud nije u parnici ovlašten ispitivati zakonitosti rješenja donesenom upravnom postupku.

 

Odredbom čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br 57/13, 151/14, 33/15, 93/15, i 120/16 – dalje u tekstu ZMO) propisano je da zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i ako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.

 

Tužitelj u konkretnom slučaju ima pravo potraživati naknadu nanesene mu štete (isplaćenih mirovina) od osobe koja je prouzročila invalidnost osiguranika tužitelja kako je to regulirano odredbom čl.210 Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ( NN br.26/83, 5/86, 42/87, 34/89,57/89,40/90,9/91,96/93, 44/94 – dalje u tekstu ZMIO).

Prema odredbi čl.211 ZMIO zajednica ima pravo zahtijevati naknadu nanesene joj štete od organizacije ili poslodavca ako su invalidnost, tjelesno oštećenje ili smrt osiguranika nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu  ili što nisu izvršene druge mjere za zaštitu građana.

Pregledom dokumentacije koja prileži spisu a posebno pregledom potvrde Trgovačkog suda u Zagrebu R3-6725/07 od 12. 03. 2007.g., razvidno je kako je prestankom društva HŽ Hrvatske Željeznice došlo do podjele tog društva i to upravo na tuženike od 1/ do 3/ , koji su sveopći pravni slijednici društva HŽ Hrvatske Željeznice. Nadalje, a budući je u ranije vođenim sudskim postupcima pravomoćnim presudama utvrđeno kako je prednik tuženika isključivo odgovoran za nastalu nezgodu, koji po djelatnicima nije poduzeo potrebne mjere za zaštitu građana jer nisu postupali po propisima ni po dužnoj pažnji niti su poduzeli sve radnje koje su neophodne da bi se osigurala sigurna vožnja, pa je B.I. tom prigodom a prilikom dolaska na posao i nastradao, to su prigovori promašene pasivne legitimacije tuženika u cijelosti neosnovani.

Nije osnovan niti  istaknuti prigovor zastare tužiteljeva potraživanja.

Naime,  pregledom Pregledom presude Općinskog suda u Splitu posl.br. P 4535/99 od 23.lipnja 2010.god. te presude Županijskog suda u Splitu posl.br. GŽX 1350/11 od 20.rujna 2012.god, proizlazi kako je tužitelj zatražio naknadu štete zbog štetnog događaja koji se dogodio još 7. siječnja 1989.g. Podizanjem tužbe u predmetu Općinskog suda u Splitu posl.br. P-4535/99 dana 13. 12. 1999.g. došlo je do prekida zastare, koja je počela teći donošenjem rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu od dana 15. 7. 1998.g. Kako proizlazi iz citiranih isprava, u citiranom sudskom postupku prvostupanjska presuda je donesena 23. Lipnja 2010.a. a ista je u cijelosti potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu posl.br. GŽX 1350/11 od 20.rujna 2012.god.

Budući da se tužiteljevo potraživanje odnosi na isplatu mirovina za razdoblje od 1. siječnja 2011.g. do 31. 12. 2013.g., uzimajući u obzir činjenicu da se mirovina za siječanj 2011.g. isplatila u veljači 2011.g., a kako je predmetna tužba podnesena 27. siječnja 2014.g., sud je utvrdio kako je tužitelj predmetnu tužbu podnio unutar zastarnog roka od 3 god., sukladno odredbi čl. 226 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.53/91,73/91,3/94,7/96,112/99,88/01 -u daljnjem tekstu ZOO-a) a svakako unutar općeg zastarnog roka od 5 godina sukladno odredbi čl. 225. ZOO-a.

 

              Slijedom naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.  

 

 

U Splitu 25. ožujka  2021.godine

 

 

Sudac

 

Mislav Polić, v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dostave prijepisa ove presude.

 

 

 

DNA:

-              tužitelja

-              tuženiku pod 1.

-              pun. tuženika pod 2.

-              tuženiku pod 3.

-              u spis