Poslovni broj: Kž-76/2021-4

R E P U B L I K A   H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinje Milenke Slivar, kao predsjednice vijeća, te sutkinje Antonije Bagarić i suca Darka Domšića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Gregora Sakradžije, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika D. D., zbog kaznenih djela iz čl. 243. st. 2.  u vezi st. 1. i dr. Kaznenog zakona (KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici Kov-151/2020-8 od 22. veljače 2021., u sjednici vijeća od 25. ožujka 2021.,

r i j e š i o   j e

              Djelomično se prihvaća žalba okrivljenika D. D. te se preinačuje prvostupanjsko rješenje u točki I. izreke na način da se iz spisa, na temelju članka 10. stavka 2. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (ZKP), izdvaja kao nezakonit dokaz i službena zabilješka Policijske uprave V-p, Službe kriminalističke policije 551-16-12/1-KU-104/2020 (PP Slatina) od 15. rujan 2020. (listovi 114-116 prvostupanjskog spisa).

Obrazloženje

              Pobijanim rješenjem Općinski sud u Virovitici odbio je prijedlog obrane za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje S. ser. broj 00026007 od 15. rujna 2020. (80), koji dokaz je naveden pod toč. 14 optužnice, službene bilješka Policijske postaje S. broj KU-104/2020 od 15. rujna 2020. (114-116), koji dokaz je naveden pod toč. 18 optužnice i snimke zaprimljenih SMS poruka (37-41), koji dokaz je naveden pod toč. 19 optužnice, dok su, na temelju čl. 351. u vezi s čl. 86. ZKP-a, izdvojeni iz spisa službena zabilješka Policijske postaje S. broj KU-104/20 od 15. rujna 2020. s izjavom građanke M. K. (117-122) i službena zabilješka Policijske postaje S. broj KU-104/20 od 9. listopada 2020. s izjavom građanina D. D. (175).

              Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici V. Š., odvjetnici iz N., s prijedlogom da se iz spisa izdvoje svi nezakoniti dokazi kao u prijedlogu obrane, ili, pak, da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

              Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je bio dostavljen ŽDO u Bjelovaru.

              Žalba je djelomično osnovana.

              U pravu je žalba kada citirajući ZKP ukazuje da je provođenje dokazne radnje provjere uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta iz čl. 339.a od strane policije moguće samo na temelju naloga suca istrage, a kako u ovom predmetu policija, prije pristupanja provođenju ove dokazne radnje, nije prethodno ishodila nalog suca istrage jasno je da se radi o nezakonitom dokazu pribavljenom povredom prethodno citirane odredbe kaznenog postupka, zbog čega je službenu zabilješku Policijske uprave V-p, Službe kriminalističke policije 551-16-12/1-KU-104/2020 (Policijska postaja S.) od 15. rujan 2020., na temelju čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP-a, valjalo izdvojiti iz spisa kao nezakonito probavljen dokaz.

              Prigovor manjkavosti obrazloženja izdanih naloga za pretragu suca istrage okrivljenik iznosi tek u žalbenom postupku, kojim procesnim postupanjem nije dana prilika prvostupanjskom sud da o istome iznese razloge, no i nezavisno od toga, drugostupanjski sud nalazi da su izdani nalozi za pretragu suca istrage u ovom predmetu bili sasvim dostatno obrazloženi u vidu postojanja osnova sumnje, s obzirom na dostupne podatke u spisu u tom trenutku, zatim s obzirom na težinu kaznenog djela povodom kojeg su pretrage trebale biti provedene, ali i s obzirom na razmjer zadiranja u privatnost osoba zahvaćenih radnjama pretrage. Naime, standardi obrazlaganja naloga suca istrage iz presuda ESLJP, na koje se u žalbi poziva okrivljenik, odnose se na izdavanja naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji, dakle, dokaznih radnji kojima se „privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana“, te se tamo radi se o situacijama mnogo značajnijih zadiranja u privatnost građana od onih u slučaju izdavanja različitih naloga za pretragu kao u ovom predmetu.

              Problematika formalnog vlasništva nad automobilom kojeg je izvršena pretraga je neodlučna u smislu toga kome je trebao biti uručen nalog za pretragu. Jasno je da je pretraga kao dokazna radnja upravljena na uskraćivanje privatnosti stvarnog korisnika, pa je u tom smislu formalno vlasništvo ili, tim više, činjenica tko je formalno-pravno, na temelju ugovora o leasingu, korisnik predmeta leasinga, tj. predmeta pretrage, potpuno neodlučna. U tom smislu pravilno je nalog za pretragu bio uručen, prije provođenja dokazne radnje, okrivljeniku kao osobi koja je u kritičnom vremenu bila stvarni korisnik automobila.

              Nadalje, činjenica da su ključevi automobila od okrivljenika bili privremeno oduzeti 14. rujna, a da je pretraga automobila bila izvršena 15. rujna sama po sebi ne dovodi u sumnju zakonitost provedene dokazne radnje pretrage, s obzirom da je okrivljenik bio prisutan samom činu provođenja dokazne radnje pretrage, kojom prilikom nije na zapisnik iznio nikakve primjedbe u vezi sumnje u zakonitost i pravilnost postupanja policijskih službenika.

              Omaške u pisanju datuma na jednom mjestu na pouci o pravima i u označavanju poslovnog broja naloga suca istrage u zapisniku o pretrazi doma su očite omaške u pisanju koje nikako ne mogu dovesti u pitanje zakonitost provedenih radnji, tim više, što niti sam okrivljenik na sporni zapisnik o pretrazi doma nije iznosio nikakvu vrstu primjedbi u tom smjeru.  

              S obzirom na sve navedeno žalba okrivljenika je djelomično osnovana i to u dijelu kojim se pobija prvostupanjsko rješenje zbog neizdvajanja kao nezakonitog dokaza službene zabilješke Policijske uprave V-p, Službe kriminalističke policije 551-16-12/1-KU-104/2020 (Policijska postaja S.) od 15. rujan 2020. (listovi 114-116 prvostupanjskog spisa), zbog čega je točka I. prvostupanjskog rješenja preinačena ovom odlukom, dok u ostalom dijelu žalba okrivljenika nije osnovana.

              Pobijano rješenje ispitano je i sukladno čl. 494. st. 4. ZKP-a, kojom prilikom nije utvrđeno da bi isto donijelo neovlašteno tijelo, ili da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, tj. da bi kazneni zakon bio povrijeđen na štetu okrivljenika.

              Zbog navedenog riješeno je kao u izreci, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP-a.

Bjelovar, 25. ožujka 2021.

Predsjednica vijeća

                                                                                                                              Milenka Slivar v.r.