1

                            Broj: Ppž-1363/2021

   

 

                                            

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A.T., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 11. prosinca 2020., broj 5. Pp J-4286/2020, u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2021.,

 

                                           

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba okr. A.T., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 11. prosinca 2020., broj 5. Pp J-4286/2020, okr. A.T. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 7.000,00 kuna, u koju se lišenje slobode 10. i 11. prosinca 2020. uračunava kao 600,00 kuna, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 6.400,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.

 

Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna.

 

Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika M.B., naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali samo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da pobijana presuda ukine i da ga se oslobodi od optužbe.  

 

              Žalba je osnovana.

 

Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tome pogrešnom zaključku glede njegove krivnje.

 

Naime, pobijanom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, počinio na način da je, u nazočnosti malodobnog djeteta, izvanbračnoj supruzi vikao: „Prestani me maltretirati, pička ti materina, otići ću od tebe“, a što je kod nje izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, zbog čega je plakala.

 

Dakle, radnja okrivljenika za koju je proglašen krivim je vikanje riječi „Prestani me maltretirati, pička ti materina, otići ću od tebe“.

 

Okrivljenik je u svojoj obrani, objašnjavajući razloge, naveo da je izvanbračnoj supruzi rekao da ga prestane maltretirati, ali da nije vikao. Identično iskazuje i okrivljenikova izvanbračna supruga, koja je doslovno navela da joj je okrivljenik „prvo tiho rekao da ga prestanem maltretirati“. Dakle, i sama žrtva nasilja navodi da okrivljenik ove riječi nije rekao vičući pa nije jasno na temelju kojih dokaza je prvostupanjski sud zaključio o osnovanosti dijela optužbe da je okrivljenik izvanbračnoj supruzi vičući rekao „prestani me maltretirati“. Istina, u daljnjem dijelu svog iskaza, žrtva nasilja iskazuje da je okrivljenik „kasnije povisio ton, a tada je bacio spužvu i krenuo prema meni“, ali ne navodi koje riječi joj je uputio povišenim tonom, a niti navodi da bi taj povišeni ton bilo vikanje.

 

Nadalje, okrivljenik je u svojoj obrani kategorički, nekoliko puta, tvrdio da izvanbračnoj supruzi nije uopće, a kamoli vikanjem, izrekao riječi „pička ti materina“. I u ovom dijelu, obrana okrivljenika potvrđena je iskazom žrtve nasilja, jer ona ni u jednom dijelu svog iskaza ne navodi da joj je okrivljenik, inkriminirane prilike, rekao „pička ti materina“. Stoga, ni u ovom dijelu, nije jasno na temelju kojih dokaza je prvostupanjski sud okrivljenika proglasio krivim.

 

Na kraju, žrtva nasilja je u svom iskazu, potvrdila dio optužbe da joj je okrivljenik vičući izgovorio „da će otići od nje“, no, po ocjeni ovog suda, takvo ponašanje, ni samo za sebe, a ni u kombinaciji kada se prethodno, bez vikanja, izgovaraju riječi „prestani me maltretirati“, nema težinu i potreban stupanj agresivnosti kojim se ispunjava biće djela prekršaja nasilja u obitelji. Notorno je da psihičko nasilje, počinjeno verbalnim putem, nije počinjeno baš svakom izgovorenom grubom riječi te da je u svakom konkretnom slučaju potrebno utvrditi radi li se o grubom uznemiravanju takvog intenziteta da je ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

U pravu je okrivljenik kada u žalbi ističe da nije jasan stav prvostupanjskog suda da „nije logično, kao što to navodi okrivljenik, da nakon što mu je po njegovim navodima izvanbračna supruga prigovarala i njega nazvala debilom, da na to uopće nije reagirao te niti da je vikao ni vrijeđao je“, jer takav stav prvostupanjskog suda, a contrario, znači da prvostupanjski sud smatra da je logično da se na uvrede i vrijeđanja reagira na isti način ili još gorim ponašanjem, a što se nikako ne može smatrati prihvatljivim stavom.

 

Slijedom navedenog, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je u postupku, na temelju izvedenih dokaza, nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik, u nazočnosti malodobnog djeteta, izvanbračnoj supruzi vikao: „Prestani me maltretirati, pička ti materina, otići ću od tebe“, a što je kod nje izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, zbog čega je plakala. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio izvedene dokaze, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

Zagreb, 24. ožujka 2021.

 

 

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.