Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj 48 Gž Ovr-570/2021-2
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 48 Gž Ovr-570/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dubravki Burcar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja A. Đ. iz Z., …, OIB: …, zastupane po punomoćnici R. P., odvjetnici u Z., protiv protivnika osiguranja P. J. iz Z., …, OIB: …, radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-45/2021-2 od 25. siječnja 2021., dana 22. ožujka 2021.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-45/2021-2 od 25. siječnja 2021.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem određena je prethodna mjera, na temelju nepravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-124/2017 od 28. listopada 2019., radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 34.975,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama od 28. listopada 2019. do isplate, nalaganjem F.-i da zabrani bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja, isplati s njegovog računa osigurani iznos (stavak I. izreke), te je određeno da se osigurani iznos ne može prenijeti s računa protivnika osiguranja dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine (stavak II. izreke), te da predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na zaplijenjenim novčanim sredstvima (stavak III. izreke), a prethodna mjera ostaje na snazi najdulje do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu (stavak IV. izreke).
Protiv tog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja, ne navodeći određeno zakonom predviđene žalbene razloge, a predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za osiguranje, uz dosudu troška žalbe.
U odgovoru na žalbu predlagateljica osiguranja je osporila navode žalbe i predložila odbiti istu.
Žalba nije osnovana.
Prema odredbi čl. 332. st. 1. toč. 1. i st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. i 73/2017. - dalje: OZ) sud će na temelju odluke suda koja nije postala pravomoćna odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.
Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja, prihvaćajući predložene dokaze predlagatelja osiguranja iz kojih proizlazi da je protivnik osiguranja nakon donošenja predmetne ovršne isprave izvršio prijenos trgovačkog društva I. M. d.o.o. iz Z. na svog oca S. J., te prodao stan u svom vlasništvu, utvrđuje da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom opasnost da bi protivnik osiguranja bez predložene mjere osiguranja onemogućio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, te određuje predloženu mjeru osiguranja.
Žalbenim navodima protivnik osiguranja ne osporava predočene dokaze o otuđenju imovine, već upire da je predlagateljica već prije osigurala svoju tražbinu "zabilježbom na stanu protivnika osiguranja", ističući da predložena prethodna mjera zbog toga nema svoju svrhu, te upirući da su mu prethodnom mjerom zaplijenjena novčana sredstva kojima se podmiruju iznosi uzdržavanja maloljetne djece, čime njima nastaje indirektna šteta.
Na žalbene navode valja odgovoriti da iz priložene neslužbene kopije zemljišnoknjižnog izvatka koju je protivnik osiguranja priložio uz žalbu proizlazi da je na stanu u Z. u … koji je u vlasništvu protivnika osiguranja, pod brojem Z-27284/17 upisana zabilježba pokretanja postupka za izdavanje rješenja o određivanju privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine.
U smislu odredbe čl. 341. st. 1. OZ-a privremena mjera se može predložiti prije ili u tijeku postupka (dok odluka još nije donesena), a u smislu čl. 345. st. 2. OZ-a njome se ne stječe založno pravo, za razliku od prethodne mjere, koja se u smislu čl. 332. st. 1. toč. 1. OZ-a određuje na temelju već donesene odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, i kojom se u smislu čl. 335. st. 3. OZ-a stječe založno pravo na predmetu osiguranja.
Dakle, privremena mjera zabrane otuđenja i zabilježba pokretanja takvog postupka nema učinak kakav osigurava prethodna mjera - naplatu stvari na kojoj je zasnovano založno pravo, nakon što (već donesena) sudska odluka postane ovršna.
Stoga ne može protivnik osiguranja s uspjehom osporavati predlagatelju pravo na osiguranje "jačim" sredstvom osiguranja, temeljem donesene presude (istina nepravomoćne), pozivanjem na postojanja mjere osiguranja koja ne osigurava naplatu tražbine, već publicira izrečenu zabranu otuđenja nekretnine prema trećima.
Glede prigovora da se iz njegovih novčanih sredstava podmiruju iznosi uzdržavanja maloljetne djece, žalitelju valja odgovoriti da su u smislu čl. 172. toč. 10. OZ-a od ovrhe izuzeti (samo) "utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke", pa kako protivnik osiguranja ne tvrdi niti dokazuje (čl. 219. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a) da je predmetnom prethodnom mjerom zabrana isplate određena na takvom računu, žalba se i glede ovog žalbenog navoda ukazuje neosnovanom.
Ostali žalbeni navodi kojima osporava pravilnost (nepravomoćne) presude temeljem koje je određena prethodna mjera i kojima ukazuje da je predlagateljica osiguranja osoba sklona parničenju, neodlučni su.
Slijedom navedenog žalbu protivnika osiguranja valjalo je kao neosnovanu odbiti (čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku - Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019.).
U Zagrebu 22. ožujka 2021.
Sudac:
Dubravka Burcar
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.