Baza je ažurirana 16.09.2026. zaključno sa NN 102/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    REPUBLIKA HRVATSKA Općinski sud u Splitu

    Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

    21000 Split Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu Josip Mrkonjić u pravnoj stvari tužitelja A. pok. J.
    L., P. zastupanog po punomoćniku I. V.; N. pok.
    J. L., zastupanog po punomoćniku I. V.; J.
    pok. J. L., P. zastupanog po punomoćniku I. V.,
    protiv tuženika H. A. d.o.o., OIB, .Z., radi Naknada štete - ostalo, 18. ožujka 2021.

    p r e s u d i o j e

    Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    "Nalaže se tuženiku H. A. D..0.0. Z., OIB:
    da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljima ukupan iznos od

    2.590,800,00 kuna i to ad.1. A. L. pok. J. iz P., OIB:
    iznos od 863.600,00 kn, ad.2. N. L. pok. J. iz P., OIB: , iznos od 863.600100 kn ad.3. J. L. pok. J. iz
    P. OIB: iznos od 863.600,00 kn zajedno sa
    zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini iznos teče od 21. lipnja 2007 od dana
    pravomoćnosti uporabne dozvole izdane od strane Ministarstva zaštite okoliša i prostornog
    uređenja Klasa: UP/I-361-05/06-01/70, pa do isplate, sve to sukladno odredbi čl. 29. st.2.
    Zakona o obveznim odnosima.

    II Nalaže se tuženiku H. A. D..O.O. (OIB:) u roku
    od 15 dona i pod prijetnjom ovrhe solidarno naknaditi tužitelju ad.l. Ante L. (OIB:
    ), tužitelju ad.2. N. L. (OIB: )i tužitelju ad.3. J.L. (OIB:) parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama
    koja teče na presuđeni iznos od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako
    polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje
    od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
    prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

    Obrazloženje

    Kod ovog suda zaprimljena je dana 3. Ožujka 2010. Godine tužba tužitelja: 1. M.
    pok. I. Č., S. zastupanog po punomoćniku F. V., odvj. u
    O., 2. I. pok. S. Č., Z. zastupanog po punomoćniku
    F. V., odvj. u O., 3. M. pok. S. Č., Ž. zastupanog po
    punomoćniku F. V., odvj. u O., 4. M. rođ. Č. K., Z.
    zastupanog po punomoćniku F. V., odvj. u O., 5. K. L. V.,





    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    S. zastupanog po punomoćniku F. V., odvj. u O., 6.
    Š. V. Č., Ž. zastupanog po punomoćniku F. V., odvj. u O., 7.
    M. J. L., Ž. zastupanog po punomoćniku F. V., odvj. u O.,

    8. A. pok. J. L., 9. N. pok. J. L., P., 10. J. pok. J. L., P.,
    tuženici po 8), 9) i 10) zastupani po punomoćniku I. V., odvj. u S., i 11. V. -
    V. pok. M. Č., Ž., Č. zastupanog po punomoćniku F. V. odvj. u
    O., protiv tuženika: H. A. d.o.o., Z., radi
    naknade štete - isplate.

    U tužbi se navodi da su nekretnine označene kao čest.zem. 2125/1, 2320/1 i 1558/1 u
    zemijišnim knjigama suda, u ZU 741 za k.o. Ž. Z., uknjižene kao vlasništvo
    Republike Hrvatske - šumsko zemijište, dok je u katastarskom operatu za k.o. Ž. -
    Z. upisane kao suposjed tužitelja i H. š. Za potrebe izgradnje auto ceste
    izraden je parcelacijski elaborat od Zavoda za fotogrametriju d.d. Z. od 24. veljače 2006.
    godine, temeljem, kojeg elaborata su formirane čest.zem. 2125/30,/31,/34 (od 2125/1),
    čest.zem. 2320/21 (od 2320/1), 1558/42,/43 (od 1558/1), sve k.o. Ž. - Z., koji
    elaborat je izraden u svrhu rješavanja imovisko pravnih odnosa, ali isti nije proveden u
    katastru zemljišta ni u zemijišnim knjigama suda.

    Dio čest.zem. 2125/1 k.o. Ž. - Z., odnosno novoformirane čest.zem.
    2125/31 u površini od 3000 m2, u katastru zemijišta upisana je kao suposjed tužitelja ad 2/
    Č. I. I. pok. S. za 100/11449 suvl.dijela.

    Stvarni vlasnici predmetne nekretnine i to baš 3000/1144870 dijela čest. zem. 2125/1
    (novoformirana čest.zem. 2125/31) su tužitelji ad 1/ M. Č. pok. I. za 1/2 suvl.dijela,
    ad 2./ dr. I. Č. pok. S. za 1/4 suvl.dijela i ad 3/ dr. M. Č. pok. S. za 1/4
    suvl.dijela. Na terenu je ovaj dio nekretnine bio oranica, ograđena kamenim suhozidom, a
    prednici tužitelja ad 1/, 2/ i 3/ su je obrađivali. Prednici tužitelja ad 1/. 2/ i 3/, a potom i
    tužitelji drže je u posjedu već više od sto godina.

    Tužiteljica ad 4/ M. K. rođ. Č. i ad 5/ K. L. V. su
    stvarne vlasnice dijela čest.zem. 2320/1 (odnosno novoformirane čest.zem. 2320/21) u
    površini od 2190 m2, i to svaka za po 1/2 suvl.dijela, te stvarne vlasnice dijela čest.zem.
    1558/1 (novoformirane čest.zem. 1558/43) u površini od 3875 m2 i to svaka od njih za po 1/4
    dijela, sve položene u k.o. Ž. - Z..

    Na terenu su ove nekretnine predstavljale oranice i bile su ograđene kamenim
    suhozidom, te se više od sto godina nalaze u nesmetanom posjedu tužiteljica ad 4/ i 5/ i
    njihovih prednika.

    Tužitelji ad 6/ Š. Č. V. i ad 11/ V.-V. Č. pok, M. su stvarni
    vlasnici dijela čest.zem. 1558/1 (novoformirana čest.zem. 1558/42) k.o. Ž. Z., i
    to baš Š. Č. V. u površini od 1520 m2, a V.-V. Č. pok. M. u površini
    od 1595 m2. Predmetni dijelovi nekretnina su bili ograđeni suhozidom te su se isti koristili
    kao pašnjak i obrađivali.

    2



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    Tužitelju ad 6/ Š. Č., stvarnom vlasniku dijela nekretnine označene kao
    čest.zem. 1558/1 (novoformirana 1558/42) površine 1520 m2, k.o. Ž. - Z.,
    priznata je naknada za građevinske poboljšice i kulture na navedenim nekretninama temeljem
    nagodbe zaključene pred Uredom državne uprave u Splitko - dalmatinskoj županiji, Službe za
    prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostava O.,
    Klasa: Up/I-943-04/06-01/164, Urbroj:2181-02/05-06-02 od 26. svibnja 2006. Godine.

    Tužitelju ad 11/ V.-V. Č. pok. M., kao stvarnom vlasniku dijela čest.zem
    1558/1 (novoformirana 1558/42) površine 1592 m2, k.o. Ž. - Z., priznata je
    naknada za građevinske poboljšice i kulture na navedenoj nekretnini temeljem Procijene
    tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta od ožujka 2006 godine izrađene od sudskog
    vještaka za graditeljstvo F. V., ing.arh. stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu
    dr.sc. L. B..

    Tužitelj ad 7/ M. L. J. je stvarni vlasnik dijela čest.zem. 2125/1
    (novoformirana čest.zem. 2125/30) u površini od 1630 m2, koji dio nekretnine je bio ograđen
    kamenim suhozidom. Navedena nekretnina je oduvijek bila u vlasništvu tužitelja i njegovih
    prednika.

    Tužitelji ad 8/, 9/ i 10/, A. L. pok. J., N. L. pok. J. i J.
    L. su stvarni vlasnici, svaki od njih za po 1/3 suvl.dijela i to dijela nekretnine označene
    kao čest.zem. 2125/1 (novoformirana čest.zem. 2125/30, /31 i /34) u površini od 30221 m2,
    sve položene u k.o. Ž. - Z.. Navedeni dio nekretnine je bio vidno ograđen
    suhozidom, u naravi je predstavljao pašnjak i šumu. Predmetna nekretnina se više od sto
    godina nalazila u nesmetanom posjedu tužitelja 8/, 9/ i 10/ odnosno njihovih prednika, koji su
    na istoj upražnjavali sva vlasnička druga prava.

    Navedeni suvl.dijelovi gore opisanih nekretnina su bili vidno ograđeni suhozidina,
    veći dio se obrađivao, jedan dio je bio pašnjak odnosno šuma. Predmetne nekretnine nalazile
    su se više od sto godina u nesmetanom posjedu tužitelja i njihovih prednika koji su na istima
    upražnjavali sva vlasnička i druga prava. Tužitelje, kao ni njihove prednike, nikada nitko nije
    ometao upražnjavanju vlasničkih i drugih prava na nekretninama koje su predmetom ove
    tužbe.

    Tuženik je negdje u prvoj polovici 2006 godine bez da je tužiteljima isplatio naknadu
    za opisane nekretnine u ovoj tužbi, ušao u posjed iste i na istoj potom započeo s izgradnjom
    autoceste odnosno objekta za potrebe autoceste, te izvršio faktično oduzimanje predmetnog
    zemljišta tužiteljima, bez da je proveden postupak izvlaštenja i bez da su tužiteljima isplaćene
    naknade za navedena zemljišta, iako su tužitelji u nekoliko navrata tražili isplatu naknade
    štete od tuženika.

    Budući da je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju štetu u visini tržišne vrijednosti
    oduzetog zemljišta, to tužitelji predlažu sudu da nakon provedenog postupka donese slijedeću
    PRESUDU

    Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljima štetu u visini tržišne vrijednosti nekretnina
    označenih kao čest.zem. 2125/30, /31, /34 (formirane od 2125/1), čest.zem. 2320/21
    (formirane od 2320/1), 1558/42,/43 (formirane od 1558/1), sve k.o. Z. Z., sve sa

    3



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana pesuđenja pa do konačne isplate, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    Tužitelj pridržava pravo preciziranja tužbenog traženja nakon utvrđenja cijene
    zemljišta.

    U odgovoru na tužbu tuženik navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
    Tuženik prvenstveno ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, budući tužitelji nisu
    dostavili zemljišno knjižni izvadak odnosno neki drugi dokaz iz kojeg će biti razvidno da su
    upisani u zemljišnu knjigu kao vlasnici predmetnih nekretnina. Tužitelji navode da su vlasnici
    novoformiranih čestica 2125/30, 2125/31, 2125/34 koje su nastale cijepanjem osnovne čestice
    2125/1, k.č. 2320/21 koja je nastala cijepanjem osnovne čestice 2320/1, k.č. 1558142,
    1558/43 nastale cijepanjem osnovne čestice 1558/1 sve u k.o. Ž..

    Pred Općinskim sudom u Splitu, stalna služba u Omišu pod poslovnim brojem P-
    1569/09 vodi se parnični postupak u kojem su tužitelji M. K., P. K., M.
    K. R. K. i S. K. nepravomoćno odbijeni sa tužbenim zahtjevom u kojim
    navode da su vlasnici k.č.br. 2125/30 koja je nastala od osnovne čestice 2125/1. Kako
    vlasništvo na predmetnim česticama nije utvrđeno, ukoliko sud ne odbaci tužbu zbog
    nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja predlažemo da sukladno čl. 213. ZPP-a,
    prekine ovaj postupak i upiti tužbe za utvrđenje vlasništva. S obzirom da tužitelji potražuju
    naknadu za izvlaštene nekretnine, tuženik ističe prigovor apsolutne sudske nenadležnosti, te
    predlaže temeljem čl. 16. st. 2. Zakona o parničnom postupku, odbaciti tužbu i ukinuti sve
    provedene radnje.

    Osnovanost istaknutog prigovora proizlazi iz odredbi članka 21.a 7. Zakona o
    izvlaštenju kojim je propisano da je za postupak izvlaštenja nadležan ured državne uprave.
    Zakonom o izvlaštenju, kao posebnim zakonom pravni sustav Republike Hrvatske propisao je
    dvostupanjski upravni postupak i poseban postupak za upravne sporove proizašle iz
    izvlaštenja.

    Tužitelji navode da su vlasnici novoformiranih čestica 2125/30, 2125/31, 2125/34.
    2320/21, 1558/42, 1558/43 te da su nekretnine iskorištene za izgradnju autoceste Z.-
    D.. Točna je konstatacija tužitelja da su predmetne čestice iskorištene za izgradnju
    Z. - D.. Iste predstavljaju općenarodnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske
    sa pravom gospodarenja H. š. u.Š. S., na adresi S.. Temeljem prethodno navedenog tuženik je ishodio rješenje o izdvajanju šuma i
    šumskog zemljišta UP-I-946-02/06-01/36 od 16.02.2007.g. Citiranim rješenjem izvlaštene su
    čestice 2125/30, 2125/31, 2125/34, 2320/21, 1558/42, 1558/43. Donošenjem rješenje o
    izvlaštenju čestice postaju javna cesta-opće dobro na upravljanju tuženika. Slijedom
    navedenog tužitelji nisu vlasnici nekretnina za koje potražuju naknadu.

    Prema članku 1. Zakona o šumama šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za
    Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Šumom se smatra zemljište obraslo
    šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari a šumskim zemljištem se
    smatra zem1jište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta
    gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šume (č1.4.st 1. i 3. ZŠ). Zakonom o
    šumama izvršena je pretvorba društvenog vlasništva nad nekretninama koje su od 16.

    4



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    listopada 1990.g., predstavljale šume odnosno šumska zemljišta na način da su šume i šumska
    zemljišta koja su bila u društvenom vlasništvu po sili zakona postala vlasništvo Republike
    Hrvatske bez obzira tko je tada bio nositelj prava korištenja. Uvidom u z.k.izvadak razvidno
    je da su osnovne čestice 2125/1, 2320/1, 1558/1 u naravi šuma. Sukladno prethodno citiranom
    članku iste su po sili zakona postale vlasništvo Republike Hrvatske bez obzira tko je do tada
    bio nositelj prava korištenja. Tužiteljima ne pripada naknada za predmetne nekretnine budući
    su iste u vlasništvu Republike Hrvatske. Sukladno čl. 2. tada važećem Zakonu o javnim
    cestama (NN 180/04) javne ceste su bile opće dobro i na njima se nije moglo stjecati pravo
    vlasništava niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Sukladno članku 3. st. 2. Zakona o
    vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih
    stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svom osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne
    fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su u uporabi svih (opća dobra). U čl. 170. istog
    zakona pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom
    prava vlasništva više to ne može biti, u kojem slučaj za dotadašnjeg vlasnika nastupaju pravni
    učinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaštenje. Tužitelji nisu stekli vlasništvo
    na predmetnoj nekretnini iz razloga što je ista danom izgradnje autoceste postala opće dobro
    na kojem se nije moglo steći pravo vlasništva, odnosno danom izgradnje autoceste predmetno
    zemljište više nije mogla biti objektom prava vlasništva te kao takvo nije moglo biti u vlasti
    niti jedne fizičke ili pravne osobe. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim
    cestama (NN 153/09) promijenjen je pravni status javne ceste iz općeg dobra u javno dobro u
    općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Zemljište koje je obuhvaćeno izgradnjom
    autoceste gubi status općeg dobra te postaje javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske.
    Budući je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske tužitelji su trebali ustati tužbom protiv
    vlasnika a ne korisnika slijedom istog ističemo prigovor pomanjkanja pasivne legitimacije na
    strani tuženika.

    Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbaci tužbu i ukine sve provedene
    radnje kao apsolutno nenadležan, a podredno, predlaže da sud tužitelja odbije sa tužbom i
    tužbenim zahtjevom te ga obveže na snošenje parničnog troška.

    Rješenjem ovog suda od 11. siječnja 2019. god. sud je razdvojio postupak na način da
    će o tužbi tužitelja pod 8) A. pok. J. L., P., 9. N.
    pok. J. L., P. i 10. J. pok. J. L., P., svi zastupani po pun. I. V., odvj. u S. raspravljati u
    posebnom postupku koji je dobio novi poslovni broj Pn 70/2019.

    Na raspravi dana 9. Svibnja 2019. Godine tuženik je istakao prigovor zastare s
    obzirom na saznanje tužitelja o početku radova na autocesti, a sud je tužitelju naložio da
    uplati akontaciju za očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka.

    Podneskom od 21. Listopada 2019. Godine tužitelj je uredio tužbeni zahtjev tako da sada isti glasi:

    "Nalaže se tuženiku H. A. D..0.0. Z., OIB:
    da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljima ukupan iznos od

    2.590,800,00 kuna i to ad.1. A. L. pok. J. iz P., OIB:
    iznos od 863.600,00 kn, ad.2. N. L. pok. J. iz P., OIB:, iznos od 863.600100 kn ad.3. J. L. pok. J. iz

    5



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    P. OIB: , iznos od 863.600,00 kn zajedno sa
    zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini iznos teče od 21. lipnja 2007 od dana
    pravomoćnosti uporabne dozvole izdane od strane Ministarstva zaštite okoliša i prostornog
    uređenja Klasa: UP/I-361-05/06-01/70, pa do isplate, sve to sukladno odredbi čl. 29. st.2.
    Zakona o obveznim odnosima.

    II Nalaže se tuženiku H. A. D..O.O. (OIB:) u roku
    od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno naknaditi tužitelju ad.l. A. L. (OIB:
    ), tužitelju ad.2. N. L. (OIB:) i tužitelju ad.3. J.
    L. (OIB: ) parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama
    koja teče na presuđeni iznos od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako
    polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje
    od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
    prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

    U dokaznom postupku sud je pregledao rješenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva
    i vodnog gospodarstva Klasa UP-I-946-02/06-01/36 od 16. Veljače 2007. Godine, izvadak iz
    zemljišne knjige broj z.k. uloška 741 K.O. Ž. Z., presude ovog suda P
    1569/09 od 16. ožujka 2010. Godine, rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave za građansko,
    trgovačko i Upravno pravo od 31. Kolovoza 2018. Godine, presude Općinskog suda u Zadru
    od 4. Rujna 2018. Godine, presude Županijskog suda u Zadru 1081/18 od 13. Prosinca

    2018. Godine, dopisa Ministarstva financija, Porezne uprave ispostave O. od 23. Svibnja

    2019. Godine, rješenje ured državne uprave u splitsko-dalmatinskoj županiji, službe za
    prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, ispostava O.
    od 8. studenog 2006. Godine, zapisnik ureda državne uprave u splitsko-dalmatinskoj županiji,
    službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,
    ispostava O. od 26. Svibnja 2006. godine, parcelacijski elaborat od 24. Veljače 2006.
    Godine, parcelacijski elaborat od 22. 08. 2006. Godine, zapisnik ureda državne uprave u
    splitsko-dalmatinskoj županiji, službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
    imovinsko-pravne poslove, ispostava O. od 08. 12. 2006. godine, Uporabnu dozvolu
    Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 11. Svibnja 2009., dopis
    Ministarstva financija, Porezne uprave ispostave O. od 30. 12. 2019. Godine, Presude ovog
    suda broj Pst 681/14 od 18. Ožujka 2016. Godine, Uporabnu dozvolu Ministarstvo zaštite
    okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 21. 06. 2007., te saslušanjem tužitelja kao
    parnične stranke.

    Pun tužitelja popisao je parnični trošak.
    Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

    Predmet spora je zahtjev tužitelja da im tuženik isplati štetu u visini tržišne vrijednosti
    nekretnina označenih kao čest.zem. 2125/30, /31, /34 (formirane od 2125/1), čest.zem.
    2320/21 (formirane od 2320/1), 1558/42,/43 (formirane od 1558/1), sve k.o. Z.
    Z., i to ukupan iznos od 2.590,800,00 kuna i to ad.1. A. L. pok. J. iz
    P., OIB: iznos od 863.600,00 kn, ad.2. N.
    L. pok. J. iz P., OIB:, iznos od

    863.600100 kn ad.3. J. L. pok. J. iz P. OIB:
    iznos od 863.600,00 kn jer je tuženik na tom zemljištu izgradio autocestu.

    6



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    U konkretnom slučaju radi se o naknadi štete, kako to u tužbi tužitelji navode, za što
    je propisana nadležnost ovog suda, a ne o zahtjevu za isplatu naknade za izvlaštene nekretnine
    u kojem slučaju bi postojala nadležnost upravnog tijela. Stoga se tuženikov prigovor
    apsolutne sudske nenadležnosti odbija kao neosnovan.

    Tužitelji su u ovom postupku aktivno legitimirani što je sud utvrdio iz pregleda
    presude ovog suda Pst 681/14 od 18. Ožujka 2016. Godine koja je postala pravomoćna dana

    13. Travnja 2016. Godine. Tom presudom utvrđeno je da su tužitelji dosjelošću stekli pravo
    suvlasništva i to svaki od njih za po 1/3 suvlasničkog dijela, dijela nekretnine označene kao
    čest. zem. 2125/1 z.u. 1407 k.o. Ž.-Z., i to baš dijela u površini od 4306m2,
    odnosno dijela novoformiranih nekretnina označene kao čest. zem. 2125/30 k.o. Ž.-
    Z., i to baš dijela u površini od 4306m2, te dijela nekretnine označene kao čest. zem.
    2125/34 k.o. Ž.-Z., i to cijele navedene nekretnine površine 354m2.

    Neosnovan nije prigovor tuženika da on u ovom postupku nije pasivno legitimiran
    stoga što je nesporno da je tuženik bio naručitelj radova na izgradnji autoceste koja je
    zahvatila i nekretnine tužitelja.

    Tužitelji u tužbi tvrde da su stvarni vlasnici, svaki od njih za po 1/3 suvlasnici dijela i
    to dijela nekretnine označene kao čest.zem. 2125/1 (novoformirana čest.zem. 2125/30, /31 i
    /34) u površini od 30221 m2, sve položene u k.o. Ž. - Z..

    Iz pregleda presude ovog suda Pst 681/14 od 18. Ožujka 2016. Godine koja je postala
    pravomoćna dana 13. Travnja 2016. Godine sud je utvrdio da je tom presudom utvrđeno da su
    tužitelji stekli pravo suvlasništva i to svaki od njih za po 1/3 suvlasničkog dijela, dijela
    nekretnine označene kao čest. zem. 2125/1 z.u. 1407 k.o. Ž.-Z., i to baš dijela u
    površini od 4306m2, odnosno dijela novoformiranih nekretnina označene kao čest. zem.
    2125/30 k.o. Ž.-Z., i to baš dijela u površini od 4306m2, te dijela nekretnine
    označene kao čest. zem. 2125/34 k.o. Ž.-Z., i to cijele navedene nekretnine
    površine 354m2.

    Kako bi sud na terenu točno utvrdio u kojem dijelu i koja površina zemljišta je oduzeta
    tužiteljima za izgradnju autoceste naložio je tužiteljima da za očevid na licu mjesta uz
    sudjelovanje sudskog vještaka geometra uplate akontaciju na depozit suda. Međutim, tužitelji
    nisu udovoljili traženju suda i nisu uplatili traženu akontaciju tako da sud nije mogao utvrdio
    odlučnu činjenicu koju površinu zemljišta je tuženik za izgradnju autoceste oduzeo tužiteljima
    a samim tim im prouzročio štetu.

    Međutim, već sada je vidljivo da tužitelji nisu bili suvlasnici površine od 30221
    kako to navode u tužbi jer je presudom ovog suda Pst 681/14 od 18. Ožujka 2016. Godine
    utvrđeno da su tužitelji bili suvlasnici puno manje površine zemljišta. Teret dokaza je na
    tužiteljima u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP-a.

    Nadalje, da bi postojala odgovornost tuženika za utuženu štetu morale bi postojati
    opće pretpostavke o odgovornosti za štetu pa između ostalog i protupravnost štetne radnje.
    Međutim, u konkretnom slučaju protupravnosti na strani tuženika nema.

    Naime, tužitelji su utvrđeni vlasnicima zemljišta presudom ovog suda broj Pst 681/14
    od 18. Ožujka 2016. Godine koja je postala pravomoćna dana 13. Travnja 2016. Godine dok
    je postupak izvlaštenja predmetnog zemljišta odnosno izdvajanje šume ili šumskog zemljišta

    7



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske radi
    izgradnje autoceste Z. S. D. dionica Š. Z. u k.o. Ž.
    proveden Rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumskog i vodnog gospodarstva od

    16. Veljače 2007. Godine.

    Uporabna dozvola za dio autoceste izgrađene na tom zemljištu izdana je dana 11. Svibnja 2009. Godine.

    Stoga, tuženik nije znao niti mogao znati da autocestu gradi na nekretninama koje su u
    vlasništvu tužitelja jer su tužitelji utvrđeni vlasnicima tih nekretnina protekom više godina
    kasnije, od trenutka u izgradnji autoceste.

    Zbog navedenog nema štetne radnje na strani tuženika jer je tuženik gradnju započeo i
    dovršio poštujući načelo povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga i po tom načelu
    otklonio isplatu naknade za oduzeto zemljište tužiteljima.

    Stoga u konkretnoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za odštetnu odgovornost tuženika.

    Tuženik je prigovorio zastari tražbine tužitelja.

    Tužitelji su kod ovog suda podnijeli tužbu dana 3. Ožujka 2010. Godine.
    Iz pregleda zapisnika Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo
    imovinsko-pravne poslove Ispostave O. U. državne uprave u splitsko-dalmatinskoj
    županiji od 8. Prosinca 2006. Godine vidljivo je da su tužitelji s tuženikom zaključili nagodbu
    za naknadu građevinskih poboljšica i višegodišnjih kultura na predmetnim nekretninama.
    Tužitelj u svom iskazu navodi da su na terenu više puta bili sudski vještaci koji su
    utvrdili sve relevantne činjenice i prije nego što je on sa tuženikom zaključio nagodbu.
    Iz navedenog sud zaključuje da su tužitelji za štetu na zemljištu pa i činjenicu da će im
    se dio predmetnih nekretnina trajno oduzeti za potrebe izgradnje autoceste bez mogućnosti
    vraćanja zemljišta, znači i visinu te štete, te osobu koju smatraju štetnikom, a to je u ovom
    slučaju tuženika saznali najkasnije do trenutka zaključenja nagodbe s tuženikom, dakle

    8. Prosinca 2006. Godine.

    Zahtjev odnosno tužbu uz naknadu štete tužitelji su protiv tuženika mogli podnijeti u
    trogodišnjem roku zastare tj. do 8. Prosinca 2009. Godine, međutim, tužbu su tužitelji
    podnijeli izvan zastarnog roka od 3 godine tj. dana 3. Ožujka 2010. Godine, pa je osnovan
    tuženikov prigovor zastare.

    Slijedom svega navedenog tužbeni zahtjev tužitelja sud je odbio kao neosnovan kako je to navedeno u izreci.

    U Splitu, dana 18. ožujka 2021. god.

    Sudac:

    Josip Mrkonjić, v.r.

    8



    Poslovni broj: Ref 29 P : Pn-70/2019-31

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana
    dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud u , pisanim podneskom u 3
    primjerka.

    DNA:

    - pun. tužitelja
    - tuženiku



    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.