1

Poslovni broj Gž-651/2020-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž-651/2020-2

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Ž. Č. iz B., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku S. L., odvjetniku iz Z., protiv predloženika J. Z. iz B., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici E. P., odvjetnici iz B., radi osnivanja nužnog prolaza, rješavajući žalbu predlagatelja, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj R1-331/19 od 18. prosinca 2019., 18. ožujka 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj R1-331/19 od 18. prosinca 2019.

 

Obrazloženje

 

              Rješenjem suda prvog stupnja je odbijen prijedlog predlagatelja kojim je tražio osnivanje nužnog prolaza kao služnosti prava staze i prava kolnika na teret poslužne nekretnine kč.br. ... pašnjak površine 654 m2 u k.o. B. (nova izmjera kč.br. ...) u korist povlasne nekretnine kč.br. ... dvorište, zgrada površine 356 m2 (nova izmjera kč.br. ... k.o. B.), a kako je označeno na skici izmjere – trećoj dopuni vještaka I. B. od 15. travnja 2016., koji put ima površinu 113 m2 i označen je narančastom bojom i slovima E-F-G-H-E.

 

              Protiv rješenja je žalbu podnio predlagatelj pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

              U žalbi navodi da je vještak geodetske struke upravo narančastu varijantu odredio kao prijedlog puta, budući da se radi o prirodnom prolazu koji minimalno narušava iskoristivost poslužne nekretnine te minimalno umanjuje njezinu tržišnu vrijednost. Ta varijanta ne dijeli poslužnu nekretninu na dva dijela, već se proteže uz samu među s nekretninom č.zem. ... k.o. B.. Smatra da je sud počinio bitnu postupovnu povredu kada se nije osvrnuo na taj prijedlog vještaka. Nadalje ističe da se u razlozima pobijanog rješenja više puta spominje varijanta označena zelenom bojom i slovima A-B-C-D-A, što da je nepotrebno, budući da je u tom dijelu prijedlog pravomoćno odbijen. Navodi da je obrazloženje pobijanog rješenja

 

identično obrazloženju rješenja od 19. veljače 2018. broj R1-208/15, kojim je odlučivano o prijedlogu osnivanja nužnog prolaza tzv. zelenom varijantom pa da u tom dijelu rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Navodi da je nejasno kada sud kao jednu od varijanti spominje varijantu obojanu smeđom bojom, jer da ni jedna od prikazanih varijanti nužnog prolaza u skici izmjere od 17. prosinca 2014. nije bila označena smeđom bojom. Ukazuje na stajalište Europskog suda za ljudska prava o tome da su nacionalni sudovi dužni postupajući po čl.6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10), dati iscrpne razloge u odnosu na navode i podneske stranaka koji su od bitnog utjecaja na ishod predmeta, koje stajalište je izrazio u više odluka i Ustavni sud Republike Hrvatske pa smatra da takav pravni standard u donošenju pobijanog rješenja nije poštivan. Naglašava da je narančasta varijanta nužnog prolaza najlogičnija, dok tzv. ljubičasta varijanta nije prihvatljiva, budući da bi tako formirani put prelazio preko padine i nasipa. Smatra da takva varijanta ne bi bila tehnički i ekonomski opravdana, jer bi iziskivala dodatne radove, dok glede narančaste varijante formiranje puta ne bi bilo uvjetovano nekim drugim prethodnim radovima.

 

              Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl.365. st.2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19; dalje ZPP) na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti pa tako ni povreda na koju ukazuje predlagatelj u žalbi, jer su razlozi pobijanog rješenja potpuni i jasni, u njima nema proturječja, te je rješenje moguće ispitati.

 

              Prije svega valja istaći da je predlagatelj svoj prijedlog postavio u eventualnoj kumulaciji u skladu s odredbom čl.188. st.2. ZPP-a, tako što je predložio da sud sljedeći od zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut, nije osnovan.

 

              Tako je kao glavni zahtjev postavio prijedlog za osnivanje nužnog prolaza, kao služnosti prava staze i prava kolnika na poslužnoj nekretnini u korist povlasne nekretnine, a koje su uvodno opisane, prema skici izmjere, četvrtoj dopuni vještaka I. B., dipl.ing. geodezije od 9. ožujka 2017. točkama A-B-C-D-A, obojano zelenom bojom u površini od 99 m2 (dalje: zelena varijanta), potom je predložio, ukoliko sud takav zahtjev odbije, da prihvati drugi zahtjev po redu, a to je onaj o kojemu je odlučeno pobijanim rješenjem, te ukoliko i taj zahtjev odbije, tada je predložio osnivanje nužnog prolaza prema tzv. ljubičastoj varijanti. Prvi prijedlog je pravomoćno odbijen rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1-208/15 od 19. veljače 2018. (tzv. zelena varijanta), te ovaj sud više nije ovlašten ocjenjivati zakonitost tog rješenja.

 

              Prema stajalištu suda prvog stupnja, nije osnovan ni prijedlog za osnivanje nužnog prolaza kao služnosti prava staze i prava kolnika prema tzv. narančastoj varijanti iz treće dopune nalaza vještaka I. B. dipl.ing. geodezije od 15. travnja 2016. u površini od 113 m2. Svoje stajalište o neosnovanosti tog prijedloga sud prvog stupnja temelji na nalazu sudskog vještaka građevinske struke M. Č. koji je naveo da varijanta nužnog prolaza obojana zelenom i smeđom bojom (pravilno narančastom) ne dolazi u obzir, budući da predloženik u tom slučaju na svojoj nekretnini ne bi mogao graditi nikakav objekt zbog prostorno-planskih parametara kao što su udaljenost od puta i udaljenost od susjeda. Iz nalaza narečenog vještaka utvrđuje da nekretnina predloženika kč.br. ... k.o. B. (nova izmjera kč.br. ... k.o. B.) ima nepravilni geometrijski oblik što umanjuje njezinu prostorno-plansku iskoristivost u svrhu izgradnje kuće koju maksimalno dopušta prostorni plan G. B. te ostaje kao optimalna varijanta tzv. ljubičasta varijanta koja prolazi uz vrh usjeka.

 

              Sud prvog stupnja ocjenjuje takvo mišljenje vještaka stručno obrazloženim na temelju relevantne prostorno-planske dokumentacije, pa zaključuje da novčana naknada koja bi predloženiku pripadala u iznosu od 98,11 kn/m2 ne bi predstavljala odgovarajuću naknadu za nemogućnost građenje stambenog objekta, zbog koje svrhe je predloženik i kupio predmetno zemljište.

 

              Stoga primjenom odredbe čl.224. st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje ZV) odbija prijedlog.

 

              Prema odredbi čl.224. ZV-a nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva, da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine (st.1.). Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasniku nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz, da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke drukčije ne sporazumiju (st.4.).

 

              Kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja, prihvaćanjem tzv. narančaste varijante, predloženik bi bio onemogućen na nekretnini u svom vlasništvu graditi objekt koji bi bio u skladu s prostorno-planskim dokumentima, pri čemu valja naglasiti da se radi o građevinskom zemljištu pa je logično da ga je predloženik kupio radi izgradnje objekta. Upravo stavljajući u razmjer s jedne strane korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje povlasnom nekretninom, te s druge strane štetu koja bi nastala na poslužnoj nekretnini prihvaćanjem tzv. narančaste varijante, valja zaključiti da bi osnivanje nužnog prolaza prema narečenoj varijanti bilo protivno pretpostavkama propisanim odredbom čl.224. st.1. ZV-a, zbog čega je taj prijedlog odbijen pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava.

 

              Na žalbene navode predlagatelja valja odgovoriti da se vještak geodetske struke nije upuštao u ocjenu koji od prijedloga bi bio najoptimalniji, jer u konačnici to nije bila ni zadaća tog vještaka. Naime, vještak mjernik je izradio skice izmjere za sve predložene varijante, te je na skicama ucrtao i postojeći dvojni objekt uz identifikaciju postojećeg puta na nekretnini č.zem. ... te je prema iznesenim primjedbama izradio skice s ucrtanom širinom puta od tri metra, kako je već navedeno, bez izjašnjavanja o najoptimalnijoj varijanti, pa žalitelj bez osnove tvrdi suprotno.

 

              Glede navoda o pogrešnom spominjanju smeđe boje kao jedne od varijanti, valja odgovoriti da se radi o očiglednoj pogrešci pri navođenju narančaste varijante, a primjedbe koje se odnose na tzv. ljubičastu varijantu nisu od utjecaja na odlučivanje o zakonitosti pobijanog rješenja, budući da o tom prijedlogu sud prvog stupnja još nije odlučivao. Ovdje treba reći da je upravo predlagatelj odredio redoslijed raspravljanja i odlučivanja podnošenjem prijedloga u eventualnoj kumulaciji u smislu odredbe čl.188. st.2. ZPP-a pa je sud prvog stupnja pobijanim rješenjem pravilno odlučio o prvom eventualnom zahtjevu.

 

Zbog izloženog je valjalo žalbu predlagatelja odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, primjenom odredbe čl.380. t.2. ZPP-a.

 

U Rijeci, 18. ožujka 2021.

 

  Sutkinja:

Milena Vukelić-Margan, v.r.