Pr-671/18

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac
S P L I T

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. R., OIB: …iz Č., koga zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva, koju zastupa
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane
usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 10.veljače 2021.god. u nazočnosti
zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice, objavljene
dne 17.ožujka 2021.godine

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo,
zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, da tužitelju
M. R., OIB:…. iz Č.,, na ime razlike plaće isplati
ukupan iznos od 6.276,98 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na
iznos od:

- 236,40 kn od 16.04.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 582,94 kn od 16.05.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 213,75 kn od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 140,05 kn od 16.11.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 409,05 kn od 16.12.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 488,07 kn od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 204,52 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

2 Pr-671/18

- 766,96 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 341,65 kn od 16.10.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 187,61 kn od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 215,75 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 147,10 kn od 16.04.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 154,11 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 98,53 kn od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 103,22 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 258,04 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 386,29 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 109,68 kn od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 160,92 kn od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 224,78 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 472,05 kn od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,

- 375,49 kn od 16.04.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak, pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. koja je vrijedila zadnji dan
polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od

01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove parbenog postupka u
iznosu od 10.468,75 kn sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 17.ožujka 2021.god. pa
do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, dok se za više zatražene
troškove parbenog postupka, u iznosu od 4.687,50 kn, tužitelj odbija.

Obrazloženje

Tužitelj je dne 14.kolovoza 2018.god. podnio pred ovim sudom tužbu protiv tužene
radi isplate. U tužbi se navodi da je tužitelj zaposlenik tuženice, djelatnik Područnog
carinskog ureda S., na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na
radno mjesto. U razdoblju od 20.03.2013. do 5.04.2018. tužitelj je ostvarivao prekovremeni
rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama

3 Pr-671/18

i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i turnusu duže od 12
sati, koliko je trebao raditi u turnusu) i u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada,
tužitelj je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane
blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i
neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka.
Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije
važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tužene
određeno je što se smatra prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika
organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati
dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne
smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada
koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Redovni
mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog
radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem
mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Navodi se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane
blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu
nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim
rasporedom tužene kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Tužitelj se obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti dopisom odbijen u
cijelosti. Temeljem prednjeg, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se obvezati
tužena isplatiti tužitelju, a nakon konačno preciziranog tužbenog zahtjeva u podnesku od

12.siječnja 2021.god. iznos od 6.276,98 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na
svaki pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate (izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), sve uz potraživanje troškova postupka sa
zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

U odgovoru na tužbu od 23.siječnja 2019.god. tuženica se usprotivila dijelu tužbe i
tužbenog zahtjeva predlaže osporeni dio tužbenog zahtjeva odbiti kao neosnovan i obvezati
tužitelja na podmirenje parničnog troška.

Podneskom od 18.veljače 2019.god. tužitelj navodi kako se prije podnošenja tužbe
obratio nadležnom državnom odvjetništvu tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a
koji zahtjev nije bio prihvaćen, niti je tužena tužitelju ponudila konkretni mjesečni novčani
iznos na ime ostvarenog prekovremenog rada. Navodi se da je prilikom obračuna mjesečnih
plaća u utuženom razdoblju tužena tužitelju pogrešno utvrđivala broj radnih dana po
mjesecima na način da je blagdane, neradne dane i dane Uskrsa, koji su padali od ponedjeljka
do petka, na koje dane je tužitelj radio, uračunavala u radne dane na koji način je pogrešno
utvrđivala ukupan redovni mjesečni fond radnih sati, a on se dobije da se broj radnih dana u
tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, navodi se da tužitelj u utuženom razdoblju nije
koristio slobodne dana na ime mjesečno ostvarivanog prekovremenog rada, a niti je tuženik
donosio bilo kakvu odluku kojom bi odlučio tj. odredio vrijeme korištenja slobodnih dana.

U podnesku od 1.ožujka 2019.god. tužena, između ostalog navodi da je tužitelj
tijekom gotovo cijelog utuženog razdoblja radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48
naizmjenično tijekom mjeseca, a za rad u turnusima poziva se na propise: Zakon o carinskoj
službi (Narodne novine broj 68/13,30/14 i 115/16), Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike (Narodne novine broj 112/17 i 12/18), Tumačenja Zajedničke komisije za
tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i

4 Pr-671/18

namještenike), te ostali propis: Zakon o državnim službenicima (Narodne novine broj
92/05,107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12-pročišćeni tekst 37/13, 38/13, 1/15, 138/15 i
61/176), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (Narodne novine broj 27/01), te i
Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 te 149/09, 61/11, 82/12, 73/13). Uvećanje
osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje se za stvarno određeni prekovremeni rad duži od
mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana,
neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka.

Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora
od 5.travnja 2018.god., odgovora tužene na zahtjev tužitelja od 2.srpnja 2018.god., rješenja
Ministarstva klasa: UP/I-112-02/17-01/1112, Urbroj: 513-02-8009/8-17-1 od 1.rujna

2017.god., rješenja Ministarstva klasa: UP/I-112-02/12-01/125, Urbroj: 513-02-52-
93/8-12-1 od 1.srpnja 2012.god., rješenja Ministarstva klasa: UP/I-112-02/12-
01/270, Urbroj: 513-02-5593/3-12-2 od 28.prosinca 2012.god., rješenja Ministarstva klasa: UP/I-112-02/13-01/366, Urbroj: 513-02-5193/1-13-1 od 8.srpnja 2013.god.,
očitovanja B. J., pomoćnika predstojnika GCU K. od 26.lipnja 2018.god.,
očitovanja I. R., G. K. od 26.lipnja 2018.god., očitovanja D.
T., pomoćnika pročelnika PCU S., očitovanja I. R. od 12.travnja

2017.god., očitovanja L. Š. od 26.lipnja 2018.god., očitovanja J. U. od i M.
A. od 26.lipnja 2018.god., evidencije o korištenju radnog vremena i obračunskih
isprava za isplatu plaća (list 10-154 spisa), izvoda iz zapisnika Komisije za tumačenje
odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list
159-175 spisa),dopisa tužene upućenog Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu od

28.lipnja 2018.god., očitovanja Općinskog državnog odvjetništva od 2.srpnja 2018.god. na
zahtjev za mirno rješenje spora, i od 26.srpnja 2018.god., zamolbe za korištenje slobodnih
dana prema ostvarenom višku sati od 24.studenoga 2016.god. i 5.srpnja 2017 .god., izvatka iz
sistematizacije radnih mjesta u Područnom carinskom uredu S. od 1.09.2017.god. i

8.07.2013.god., općeg primjera s izračuna za ovlaštenog carinskog službenika koji radi na
poslovima s posebnim uvjetima rada i s 22 godine ukupnog radnog staža za mjesec listopad

2014.god., tumačenja Zajedničke komisije broj 24/44 od 22.siječnja 2014.god., financijskim
vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo M. G.,
dipl.oec. od 4.srpnja 2019.god., dopune vještačenja sudskog vještaka za financije i
računovodstvo M. G. od 12.listopada 2020.god., dok je sud odbio prijedlog tužitelja
i tužene radi izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka predloženih u odgovoru na tužbi i na
ročištima, jer iste smatra nepotrebnim i suvišnim, a usmjerenim samo na odugovlačenje
postupka i stvaranje bespotrebnih troškova, pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene
svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog
postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

Neprijeporno je između parbenih stranaka da je tužitelj zaposlenik tužene i to
Područnog carinskog ureda na radnom mjestu carinika, sve prema rješenju o rasporedu na
radno mjesto.

Između parbenih stranaka prijeporno je je li tuženica pravilno obračunala i isplatila
prekovremene sate rada tužitelja koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te koje je tužitelj odradio na blagdane i druge neradne
dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati u utuženom
razdoblju.

Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

5 Pr-671/18

Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovu neplaćenih
prekovremenih sati u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god.

Naime, u konkretnom slučaju tužitelj, koji radi na radnom mjestu carinika, smatra da
mu tužena u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god. nije u cijelosti platila
prekovremeni rad koji je ostvarivao u redovnom radu, radeći u smjenskom radu duže od
redovne smjene ili turnusa, kao i prekovremeni rad kojeg je ostvarivao radeći na blagdane i
na druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, pa je isti
dne 4.svibnja 2018.god. podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora, koji je tužena odbila
smatrajući da tužitelj nije ostvario niti jedan prekovremeni sat. Stoga je tužitelj, sukladno
odredbi čl. 186.a st.5. ZPP-a podnio tužbu ovom sudu.

Zakon o državnim službenicima ( Narodne novine broj 49/12 – pročišćeni tekst, 150
/11, 34/12, 49/12 , 38/13, dalje: ZDS) plaću i druga materijalna prava državnih službenika
uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i
da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika.
Obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11
i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR).

Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj
89/12, 104 /13) u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava
za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad
nedjeljom, 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane,
neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % . Za rad u
drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna
dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni s prekidom
dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi
5 % . Prema st. 2. istog članka navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za
rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. istog članka prekovremenim radom, kad je
rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se
svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Nadalje,
prema st. 10. istog članka prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika
organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati. Prema st. 12. istog članka redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje
službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj
radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prema st. 13. istog članka umjesto uvećanja
osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan
ili više slobodnih radnih dana, međutim tužena tijekom postupka ne tvrdi i ne dokazuje da bi
tužitelj koristio slobodne dane po osnovu prekovremenog rada u utuženom razdoblju.

Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( Narodne
novine broj 89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednak
način kako to sadrži i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (
Narodne novine broj 112/17 i 12/18 ).

Ovaj sud je mišljenja da u ovom slučaju treba primijeniti obračun fonda radnih sati
koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja
prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond
radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s
8 sati. Kako je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od

6 Pr-671/18

ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u
mjesečni fond sati, a tuženik je u ovom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi
mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati, što je pogrešno s obzirom na odredbu
čl. 44. st. 12. KU.

Za istaknuti je da se za državne službenike i namještenike koji rade u smjenama ili u
turnusu, prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca, što
znači ne i one sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka. Prema tome, redovni
mjesečni fond radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond
sati, a koji fond sati uračunava u sebe sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne
dane, ako ti neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg nesumnjivo proizlazi da
je kod tužitelja vršena pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati
morali biti obračunavani prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je
prekovremeni rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati, što znači da ukoliko
u jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana
ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ), ali ti sati ulaze u dan za koji
se plaća naknada plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati. Sve to dovodi do zaključka
ovog suda da tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika
kakav je i tužitelj na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod državnih službenika,
konkretno tužitelja evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih
sati tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca, što znači da
službenicima, kakav je i tužitelj nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno
odredbama navedenih Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje Zajedničke
komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada
djelatnika koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u
mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se
na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, što znači da u taj fond ne ulaze
blagdani i neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova Komisija je dala dana 29.
travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.

Radi utvrđenja je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad
u utuženom razdoblju u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po
stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo M. G., dipl. oec.

Sudski vještak M. G. u svom pisanom nalazu i mišljenju od 4.srpnja

2019.god. navodi kako je tijekom provođenja vještačenja izvršio testiranje ispravnosti
obračuna sati rada i naknada po osnovu rada tužitelja, te je utvrdio da su podaci korišteni iz
evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja ispravno prenijeti u obračunske isprave i da
su ti podaci obračunani sukladno odredbama Kolektivnog ugovora, koje odredbe se odnose na
obračun plaća, odnosno naknada po osnovu rada noću, u drugoj smjeni, turnusa, rada na
državne blagdane, subotom i nedjeljom. Mišljenja je da su navedene naknade ispravno
obračunane radi čega se iste naknade ne mogu ponovno obračunavati kao faktor vremena
prilikom obračuna razlike prekovremenih sati tužitelja za utuženo razdoblje. Vještačenje je
proveo na način da je obračunao prekovremene sate tužitelja tako što je od ukupno ostvarenih
sati po mjesecima (stupac 5 Tablice) umanjio za ukupni redovni mjesečni fond radnih sati
tužitelja od ponedjeljka do petka, bez blagdana (stupac 4. tablice), da je obračunao
prekovremene sate tužitelja ostvarene mjesečno na blagdane od ponedjeljka do petka, kako je
iskazano u evidenciji o korištenju radnog vremena tužitelja, da je od ukupno obračunanih

7 Pr-671/18

prekovremenih sati rada tužitelja (stupac 6. i 7. Tablice) odbio mjesečne plaćene
prekovremene sate tužitelja (stupac 8.), da je od ukupno preostalih neplaćenih prekovremenih
sati rada tužitelja (stupac 9. i 10. Tablice) odbio slobodno iskorištene sate (dane) tužitelja
iskazane u obračunskim ispravama tužitelja (stupac 11. Tablice) u omjeru 1,5:1 sukladno
Kolektivnom ugovoru i ostale neplaćene prekovremene sate rada tužitelja (stupac 12.
Tablice) obračunao sukladno Kolektivnom ugovoru, odnosno podacima za obračun plaća
iskazanim u obračunskim ispravama tužitelja za cijelo utuženo razdoblje. Vještak je mišljenja
da je razlika plaća tužitelja po osnovu prekovremenog rada za razdoblje od 20.ožujka

2013.god. do 5.travnja 2018.god. u iznosu od 18.147,37 kn, što je sve prikazao u Tablici koja
je sastavni dio vještačenja.

Tužitelj je sukladno nalazu i mišljenju vještaka G. specificirao tužbeni zahtjev na
način da od tužene na ime razlike plaće za utuženo razdoblje potražuje isplatu iznosa od

18.147,37 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, dok je tužena u podnesku od

30.rujna 2019.god. u cijelosti prigovorila nalazu i mišljenju vještaka navodeći kako je njegov
nalaz protivan svim relevantnim zakonskim propisima budući da je pogrešno postavljena
metodologija izrade nalaza, a koja se trebala temeljiti na odredbi čl. 38.st.10. i 14. KU-a.

S obzirom na primjedbe tužene na vještačenje vještaka M. G., isti vještak u
dopuni vještačenja od 12.listopada 2020.god. navodi da je dopunsko vještačenje proveo na
način da je iz Tablice br.1. iskazane u vještačenju od 4.srpnja 2019.god., stupac 7. isključio
prekovremene sate rada tužitelja ostvarene na blagdan u utuženom razdoblju od ponedjeljka
do petka pa je tako razlika plaće tužitelja po osnovu prekovremenog rada za razdoblje od

20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god. u bruto iznosu od 6.276,98kn.

Na dopunu vještačenja vještaka G. tužena nije imala primjedbi, ali je i dalje
ustrajala u osporavanju postojanja prekovremenog rada, dok je tužitelj podneskom od

12.siječnja 2021.god., a u skladu s provedenim vještačenjem, uredio tužbeni zahtjev na
način da potražuje od tužene isplatu razlike plaće po osnovu neplaćenih prekovremenih sati u
razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018. u ukupnom bruto iznosu od 6.276,98 kn.
Tužena, u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev, ističe da se u tom dijelu za koji je smanjen
tužbeni zahtjev radi o povlačenju tužbe pa je tužitelj u obvezi naknaditi trošak tuženici prema
čl. 158. ZPP-a.

Imajući u vidu vještačenje vještaka M. G., koje vještačenje je sud prihvatio
kao stručno, objektivno, jasno obrazloženo i dano u skladu s pravilima struke i znanosti, a iz
kojeg nesumnjivo proizlazi da bi tužitelja po osnovu prekovremenog rada za razdoblje od

20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god. pripadao bruto iznos od 6.276,98 kn, to je sud
tužitelju i dosudio za utuženo razdoblje zatraženi iznos od 6.276,98 kn (dopuna vještačenja od

12.10.2020.god.), a kao u točki I izreke presude. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i
zatezne kamate, a u smislu odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“
broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO), izuzev zatezne kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Naime, u skladu s odredbom čl. 45. st. 1. i

2., te čl. 14. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine" 177/04., 73/08., 80/10., 114/11.,
22/12., 144/12., 120/13.,125/13., 148/13., 83/14., 143/14., 136/15, dalje: ZPD) predujam
poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac isplatitelj primitka iz čl. 14.
istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe
na dan isplate. Dakle, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto
plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu
iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate do tada ne

8 Pr-671/18

obračunavaju. Glede tijeka zatezne kamate za istaknuti je odredbu čl. 84. st. 3. Zakona o
radu ("Narodne novine" br. 149/09., 61/11. i 73/13.) i čl. 92. st. 3 Zakonom o radu ("Narodne
novine" br., 93/14. i 127/17.) koje istovjetno propisuju da se plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, ako kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, a što ovdje nije slučaj. Dakle, tužena je
pala u zakašnjenje tek protekom 15-og dana u idućem mjesecu pa se kamate na plaću i
naknadu plaće mogu odrediti tek od 16-og dana u idućem mjesecu, do isplate, a kako je to i
tužitelj zatražio.

Odluka o parbenom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje ZPP). Naime, tužitelj je
sukladno nalazu i mišljenju vještaka postavio tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 18.147,37
kn, da bi po dopuni vještačenja, smanjio tužbeni zahtjev na iznos od 6.276,98 kn. Smanjenje
tužbenog zahtjeva znači povlačenje tužbe s prvobitno postavljenog na smanjeni iznos
tužbenog zahtjeva, pa primjenom odredbe čl. 193. u svezi s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a
tužitelju su priznati troškovi parbenog postupka prema vrijednosti konačno postavljenog
tužbenog zahtjeva. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, to je istome, u smislu
odredbi čl. 154.st.1. ZPP, priznat trošak, a u skladu s važećom Tarifom o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.,
dalje Tarifa) te priloženom popisu troška, i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 75
bodova, za sastav tužbe 75 bodova, za zastupanje po punomoćniku na ročištima od

14.veljače i 24.travnja 2019.god., te 10.veljače 2021.god. po 75 bodova, od 21.rujna

2020.god. i 11.siječnja 2021.god. po 18,75 bodova, za sastav podnesaka od 18.veljače i

7.listopada 2019.god., 12.siječnja 2021.god. po 75 bodova, što pomnoženo s vrijednošću
boda od 10,00 kn iznosi 6.375,00 kn, uvećano za PDV (iznos od 1.593,75 kn) i trošak
vještačenja u iznosu od 2.500,00 kn daje sveukupan iznos od 10.468,75 kn, dok je za više
zatraženo, za iznos od 4.687,50 kn, tužitelj odbijen u svom zahtjevu (točka II Izreke presude).
Na dosuđeni iznos, tužitelju su priznate i zakonske zatezne kamate počev od 17.ožujka

2021.god., kao dana presuđenja, pa do isplate. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava
podneska od 31.siječnja 2019.god., jer tog podneska nema, a nisu mi priznati ni troškovi
sastava podnesaka od 16.svibnja i 17.srpnja 2019.god. budući da isti nisu bili nužni ni
neophodni za vođenje parnice.

U Splitu, 17.ožujka 2021.godine

S U T K I N J A

Katica Bojčić Vidović, v.r.

9 Pr-671/18

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom
sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka
pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja
-pun. tužene