Poslovni broj Kž-14/2021-4

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Sršena kao predsjednika vijeća, Srebrenke Šantić kao izvjestitelja i Saše Cvijetića kao člana vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Mikulić, u kaznenom predmetu protiv 1-okr. N. M. i dr. zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“  broj 125/11, 144/12,  56/15,  61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbama 1-okr. N. M. i 2-okr. H. Dž. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja Kov-209/2020 od 15.prosinca 2020. u sjednici vijeća održanoj 17.ožujka 2021.,                       

 

r i j e š i o   j e

             

              Žalbe 1-okr. N. M. i 2-okr. H. Dž. odbijaju se kao neosnovane.

 

Obrazloženje

 

              Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci su odbijeni kao neosnovani prijedlozi branitelja 1-okr. N. M. i branitelja 2-okrivljenika H. Dž. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora PU PG od 16. siječnja 2020. (list 48-51 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU PG od 16. siječnja 2020.(list 52-54 spisa), i fotodokumentacija dokazne radnje pretrage doma i drugih prostora H. Dž. PU PG (list 125-160 spisa).

 

Protiv ovog rješenja žalbu je podnio 1-okr. N.M. po branitelju G.M., odvjetniku iz R. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a s prijedlogom da se uvažavanjem žalbe pobijano rješenje ukine.

 

Žalbe je izjavio i 2-okr. H. Dž., i to osobnu žalbu te po branitelju M. Š., odvjetniku iz R. i po branitelju K. D., odvjetniku iz R.

 

Osobno podnesena žalba 2-okr. H. Dž. je po sadržaju podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i vrati optužnom vijeću na ponovno odlučivanje ili da se pobijano rješenje preinači na način da se prihvati prijedlog obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza.

 

U žalbi 2-okr. H. Dž. podnesenoj po branitelju M. Š., odvjetniku iz R. se predlaže da se zbog povrede prava okrivljenika na obranu pobijano rješenje ukine ili da se preinači i izdvoje kao nezakoniti dokazi kako je predloženo od strane 2-okr. H. Dž..

 

U žalbi podnesenoj po branitelju 2-okr. H. Dž. K. D., odvjetniku iz R. se navodi da se žalba podnosi iz žalbenih osnova čl. 467. st. 1. do 3. ZKP/08, a predlaže se da se pobijana odluka preinači na način da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje dokazi istaknuti na sjednici optužnog vijeća od 18. lipnja 2020. godine te kao takvi specificirano pobrojani u predzadnjem odlomku pod točkama 1 do 3 na listu 1 žalbe.

 

Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

 

Žalbe 1-okr. N. M. i 2-okr. H. Dž. nisu osnovane.

 

U žalbi 1-okr. N. M. se smatra da 2-okr. H. Dž. nije jasno priopćeno pravo na obranu i branitelja, 2-okr. H. Dž. je htio branitelja na teret države, ali mu on nije dodijeljen odgovarajućom odlukom te se 2-okr. H. Dž. odrekao branitelja kojega nije niti dobio.

 

U žalbi 2-okr. H. Dž. podnesenoj osobno se ukazuje da jedini zabilježeni pozivi prema odvjetniku S. V. bio onaj od strane policijskog djelatnika D. J., ali koji nije bio nazočan pretrazi i žalitelj tvrdi da se s odvjetnikom kontaktiralo tek nakon dokazne radnje pretrage i da nije bilo razloga prihvatiti vjerodostojnim iskaze djelatnika policije.

 

U žalbi istog okrivljenika podnesenoj po branitelju M. Š. također se ukazuje da provedeni dokazi potvrđuju kako je odvjetnik S. V. kontaktiran tek nakon pretrage te se naglašava kako odredba članka 72.a stavak 4. ZKP/08 izričito propisuje da je policijsko tijelo trebalo obavijestiti suca istrage radi donošenja odluke o postavljanju branitelja.

 

Nastavno se i u žalbi 2-okr. H. Dž. podnesenoj po branitelju K. D. ukazuje na svjedočke iskaze odvjetnika S. V. o tome da je prvi kontakt s okrivljenikom ostvario tek popodne  te na „prilagođeno“ svjedočenje policijskog službenika A. B. koji da je neistinito iskazao da je 2-okr. H. Dž. preko razglasa mobitela razgovarao s odvjetnikom. Žalbom se smatra da je u prvostupanjskom rješenju nelogično apostrofiranje komunikacije između svjedoka D. J. i odvjetnika S. V., kao i da je bilo potrebno službenim putem pribaviti izvornik zapisnika pretrage stana i drugih prostorija okrivljenika jer postojanje različite preslike zapisnika ukazuje na mogućnost manipuliranja. Ujedno se ističe i različitost svjedočkih iskaza policijskih službenika u odnosu na svjedočki iskaz svjedoka pretrage S. D. o pokazivanju predmeta kaznenih djela te se žalbom smatra da su policijski službenici vrlo različito iskazivali te da su pri tome izričito nedosljedni, neprecizni, paušalni i neuvjerljivi. Ujedno se navodi da svjedoci pretrage E. T. i S. D. suglasno iskazuju kako se prije početka pretrage nije spominjao branitelj okrivljenika.

             

U odnosu na činjenična osporavanja pobijanog rješenja iz žalbi 1-okr. N. M. i 2-okr. H. Dž. valja navesti da je sud prvog stupnja pravilno zaključio da je 2-okr. H. Dž. prije početka pretrage zatražio branitelja, i to onoga na teret proračunskih sredstava u smislu čl. 72. a stavak 1. ZKP/08. Ovaj sud drugog stupnja navodi i da je prema podacima spisa 2-okr. H. Dž. prilikom uhićenja 16.siječnja 2020. u 00,30 sati predana pouka o pravima uhićenika (list 39 spisa) koja je sadržavala pouku o „pravu na branitelja po vlastitom izboru ili na branitelja postavljenog s liste dežurnih odvjetnika“ te je 16. siječnja 2020. u 00,30 sati vlastoručno potpisao izjavu kojom se  izričito i nedvosmisleno odrekao tog prava. Potom je uz nalog za pretragu 2-okr. H. Dž. 16. siječnja 2020. u 11,55 sati predana pouka o pravima okrivljenika (list 43 spisa), što je također vlastoručno potpisao, koja je osim pouke o pravu na branitelja po vlastitom izboru sadržavala i pouku „da će mu se kada to predviđa ZKP/08 postaviti branitelj po službenoj dužnosti ili na teret proračunskih sredstava ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane“.

 

Prema podacima, od strane suda prvog stupnja s pravom prihvaćenog, svjedočkog iskaza Ž. Š., djelatnika policije koji je vršio radnju pretrage, 2-okr. H. Dž. se prije radnje pretrage pozvao na svoje loše materijalno stanje te je zatražio branitelja, a kako je bio uhićen 16. siječnja 2020., radilo bi se o onome iz članka 72. a stavak 1. ZKP/08 u smislu privremene pravne pomoći branitelja na teret proračunskih sredstava suda, što proizlazi i iz sadržaja zapisnika o pretrazi jer su upravo u toj rubrici djelatnici policije zabilježili „obavještavanje“ odvjetnika S. V., koji pak, kako je utvrđeno, nije pristupio, iako to na zapisniku nije bilo precizno naznačeno. U pogledu vjerodostojnosti svjedočkog iskaza Ž. Š. valja navesti da je isti već u tijeku prethodnog postupka u vrijeme kada prema dostupnim podacima spisa 2-okr. H. Dž. nije problematizirao tvrdnje o tome da mu tijekom pretrage nije ostvareno pravo na branitelja, naročito u pogledu da je branitelj bio obaviješten tek nakon dokazne radnje pretrage o istoj (što nije bio naveo niti u početnom prijedlogu za izdvajanje dokaza kao nezakonitih), u svom svjedočkom iskazu spomenuo upravo o tome da je okrivljenik prije pretrage najprije rekao da ne želi branitelja zbog nedostatka materijalnih sredstava i da su ga oni stoga upozorili o pravu na branitelja na teret proračunskih sredstava i zbog toga kontaktirali odvjetnika S. V. koji je izjavio da neće doći na pretragu, već da ga se obavijesti o tome hoće li okrivljenik biti odveden pritvorskom nadzorniku. U kasnijem iskazu pred optužnim vijećem ovaj svjedok je bio dosljedan svome ranijem iskazu, naveo je i da je 2-okr. H. Dž. pristao da mu S. V. bude branitelj te ponovio kako im je odvjetnik rekao da neće doći na pretragu i da ga se izvijesti ako okrivljenik bude odveden pritvorskom nadzorniku.

 

Što se tiče ostalih policijskih djelatnika kao svjedoka u postupku prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza svjedok A. B. , policijski djelatnik koji je vodio pretragu je iskazao da je 2-okr. H. Dž. zatražio branitelja, iako svjedok nije znao navesti po kojoj zakonskoj osnovi, te da je obaviješten odvjetnik S. V. koji je rekao da neće doći na pretragu  nego da ga se izvijesti o rezultatima pretrage, kao što  je i svjedok M. K., također djelatnik policije koji je sudjelovao u pretrazi naveo da je 2-okr. H. Dž. zatražio odvjetnika, ali nije znao koga uzeti  pa je zatražen odvjetnik s liste dežurnih branitelja te je odvjetnik zatražio da ga se izvijesti kada okrivljenik bude predan pritvorskom nadzorniku. I svjedokinja N. M. policijska službenica koja je pisala zapisnik je iskazala da je 2-okr. H. M. primio pouku o pravima i zatražio branitelja  te je pozvan branitelj S. V.. Stoga je u pravu sud prvog stupnja kada navodi da su iskazi ovih svjedoka većim dijelom suglasni, a radi se prije svega o okolnosti da je okrivljenik zatražio branitelja prije radnje pretrage, ali je pri tome svjedok Ž. Š. precizan u odnosu na razloge okrivljenika koji se pozvao na svoju materijalnu situaciju, što odgovara i sadržaju zapisnika, kao što su svjedoci  suglasni o tome da 2-okr. H. Dž. nije tražio određenog branitelja pa  je pozvan branitelj s liste dežurnih odvjetnika, ali koji je izjavio da neće pristupiti, što su naveli svi svjedoci djelatnici policije te je za zaključiti isto bilo predočeno i prisutnom 2-okr. H. Dž., kako to iskazuje i svjedoci Ž. Š. te A. B. koji tvrde da je 2-okr. H. Dž. bio suglasan da se pretraga zatim nastavi bez prisutnosti branitelja. U pogledu svjedočkih iskaza svjedoka pretrage svjedok S. D. se sjeća da su djelatnici „čitali neka prava okrivljeniku“, ali se mora istaknuti da se svjedok ne sjeća niti da je 2-okr. H. Dž. tražio ostvarenje svojih prava, dok se svjedokinja E. T. doista vrlo šturo izjasnila o pretrazi, ali se oboje sjećaju da okrivljenik nije imao nikakvih primjedbi.

 

Iz svega navedenog su u pravu žalitelji kada navode da u opisanoj situaciji djelatnici policije nisu postupili u cijelosti u skladu s odredbom članka 72. a stavak 1. i 4. ZKP/08 koja određuje da će privremenog branitelja na teret proračunskih sredstava postaviti sudac istrage jer prema podacima spisa 2-okr. H. Dž. nije bio po tom članku postavljen branitelj, koji je naime branitelj za privremenu pravnu pomoć u osobi odvjetnika K. D. postavljen po sucu istrage Županijskog suda u Rijeci 17. siječnja 2020. godine, dakle slijedećeg dana, a na prijedlog državnog odvjetnika. Iz navedenog proizlazi da su djelatnici policije koji su vršili radnju konkretne pretrage u odnosu na 2-okr. H. Dž. suštinski postupili kao da se radi o branitelju s liste dežurnih odvjetnika u odnosu na kojega je dovoljno da ga se obavijesti od strane djelatnika policije o obrani.

 

Usprkos navedenom propustu policijskih službenika u tom dijelu ispravno sud relevantnim prihvaća svjedočke iskaze djelatnika policije Ž. Š., A. B., M. K. i N. M. da su 2-okr. H. Dž. djelatnici policije upoznali o pravima na branitelja, što je i logično jer je okrivljenik primio pisanu pouku o pravima okrivljenika, a ovdje se ističe se i da je okrivljenik mlađa školovana osoba (student) kojemu su upozorenja svakako vrlo jasna, te se očito izjasnio da želi branitelja, kao i one dijelove njihovih svjedočkih iskaza kada tvrde da su odmah kontaktirali s odvjetnikom S. V., odnosno prije pretrage.

 

U žalbi 2-okr. H. Dž. ukazuje se da postoje određene razlike u iskazima svjedoka djelatnika policije, ali valja navesti kako se prema naprijed istaknutom iz tih iskaza njihova bit sastoji u suglasnim tvrdnjama svjedoka da je okrivljenik dao suglasnost da se kontaktira netko od odvjetnika, nazvan je odvjetnik S. V. koji se izjasnio da neće pristupiti na dokaznu radnju pretrage, a što je znao i 2-okr. H. Dž. Prema sadržaju obrazloženja pobijane odluke sud prvog stupnja ne prihvaća u cijelosti svjedočki iskaz S. V. jer o istome, kao i o svjedočkim iskazima svjedoka pretrage, zaključuje da se očito radi o lošijem sjećanju zbog proteka vremena. Mora se navesti da svjedočki iskaz S. V. o tome da je od strane djelatnika policije kontaktiran kao branitelj nakon pretrage, osim što je suprotan svjedočkim iskazima navedenih četvero svjedoka, ne odgovara sadržaju zapisnika o pretrazi kojega je pak 2-okr. H. Dž. bez primjedbi potpisao i sa sadržajem da je obaviješten odvjetnik S. V., te u postupku ranije nije osporavao niti istinitost zapisnika, a pored toga ne postoji niti prihvatljiv razlog zbog čega bi djelatnici policije obavijestili odvjetnika tek nakon provedene dokazne radnje pretrage o tome da je branitelj okrivljenika, dakle bez da ga pozivaju u svezi ijedne dokazne ili postupovne radnje. Osim toga podatke iz iskaza svjedoka policajaca da je okrivljenik prihvatio odvjetnika S. V. kao branitelja potvrđuje onaj dio svjedočkog iskaza potonjeg u kojem navodi da ga je 2-okr. H. Dž. istog dana kontaktirao zbog nekih drugih zahtjeva na njega kao branitelja, odnosno odvjetnika, a o tome osim  svjedočkog iskaza S. V. iskazuje i svjedok D. J., djelatnik policije koji je nakon pretrage omogućio telefonski razgovor između 2-okr. H. Dž. i odvjetnika S. V., što znači da je 2-okr. H. Dž. bio upoznat o tome koji odvjetnik se prihvatio dužnosti obrane, a ne samo rješavanja nekih drugih privatnih stvari okrivljenika. Što se pak tiče podataka o zabilježenim telefonskim pozivima, obzirom na nepreciznost iskaza svjedoka o osobama policajaca koje su kontaktirale s odvjetnikom i s kojim brojem telefona, ali i nepreciznosti samih svjedoka S. V. i D. J. o tome u koliko su navrata  i u svezi čega razgovarali putem mobitela, ovi dokazi doista nemaju ono jasno značenje koje im daje sud prvog stupanja, ali drugi naprijed istaknuti dokazi su prihvatljivo cijenjeni relevantnim u utvrđivanju svih okolnosti slučaja.

 

Ovaj sud drugog stupnja ističe da kada se radi o dokaznoj radnji pretrage doma i drugih prostora  odredba članka 253. stavak 1. ZKP/08 propisuje da će se prije pretrage osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi poučiti da ima pravo izvijestiti branitelja koji može biti prisutan pretrazi,  nastavno odredba članka 253. stavak 2. ZKP/08 navodi da će se toj osobi omogućiti uzimanje branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata, a ukoliko  izabrani branitelj u tom roku ne može doći osobi će se omogućiti da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika te će se u zapisniku o pretrazi naznačiti vrijeme zastajanja. Dakle kod ove dokazne radnje radi se o pravu okrivljenika na angažiranje branitelja bilo po izboru ili u nemogućnosti potonjeg o pravu okrivljenika da angažira drugog  branitelja s dežurne liste odvjetnika te u sklopu toga pravu na zastoj do tri sata s pretragom.

 

Pored toga 1. siječnja 2020. stupanjem na snagu Zakona o izmjena i dopunama ZKP/08 (N.N. 126/19)  u članku 72.a  ZKP/08 propisano je pravo na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava, u odnosu na osobu uhićenika ili u postupku koji se vodi za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina, kada obrana nije obvezna, a u zakonom propisanim slučajevima parcipatornih prava branitelja kod određenih dokaznih radnji ( ne i pretrage) i prije ročišta o istražnom zatvoru, sve povezano s imovinskim stanjem okrivljenika  koji izjavi da ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje po zakonu dužan uzdržavati. O tom pravu uhićenik ili osumnjičenik moraju biti upoznati, kao i upozoreni da će ih se naknadno u potpunosti ili djelomično obvezati na snošenje troškova privremene pravne pomoći ako se u kasnijem tijeku postupka  ustanovi da, s obzirom na imovinsko stanje, mogu podmiriti troškove obrane, s time da branitelja na teret proračunskih sredstava postavlja rješenjem sudac istrage. 

 

Ujedno, kada se radi o pravu okrivljenika na branitelja i razmatranju povrede zajamčenih prava obrane iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08, treba uzeti u obzir Direktivu 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2016. kojom je u članku 3. određeno pravo na pristup odvjetniku u kaznenom postupku u takvom trenutku i na takav način da omogućava praktično i učinkovito ostvarenje prava obrane.  Pri tome se prema članku 9. Direktive okrivljena osoba može odreći od prava na pristup branitelja, ali ako je usmeno ili pisano, jednostavnim i razumljivim jezikom upozorena o jasnim i dovoljnim informacijama o sadržaju prava na pristup branitelju i mogućim posljedicama odricanja od tog prava te ako je odricanje dano dobrovoljno i nedvosmisleno. Navedeno znači da bi suštinsko ostvarivanje prava na obranu trebalo značiti da je okrivljenik jasno i na razumljiv način bio upozoren da ima pravo na pristup branitelju te o kakvim se pravima i o kakvom odricanju se radilo u nekom konkretnom slučaju.

 

Obzirom na utvrđeno činjenično stanje po sudu prvog stupnja i citirane odredbe ZKP/08 koje je valjalo primijeniti u konkretnom slučaju najprije se navodi kako u ostvarivanju prava na stručnu pomoć branitelja razlika između, s jedne strane, prava na branitelja po čl. 253. st. 1. i 2. ZKP/08 u sklopu čega je i pravo na uzimanje branitelja s liste dežurnih odvjetnika i, s druge strane,  prava na privremenu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava iz čl. 72. a ZKP/08 se sastoji u tome što Zakon o slučaju obrane koja nije obvezna uz određene zakonske uvjete kao što je uhićenje, o kojem se radilo u konkretnom slučaju, uspostavlja potrebu postaviti privremenog branitelja iz razloga da okrivljenik zbog nedostataka materijalnih sredstava ne bude prikraćen u svom pravu obrane. Dakle razlika je poglavito u pozivanju na imovno stanje i nemogućnosti podmirenja troškova obrane i zbog toga potrebi da se ova obrana financijski naknadi iz proračunskih sredstava, a o čemu svemu se u konkretnim prigovorima nije radilo. Time propust postupiti po čl. 72.a stavak 1. i 4. ZKP/08 nije sam po sebi doveo do povrede prava okrivljenika na obranu jer je branitelj S. V. pozvan na obranu, iako kao da se radilo o postupanju po čl. 253. st. 1. i 2. ZKP.

 

Nadalje, kako je već istaknuto u dokaznoj radnji pretrage doma i drugih prostora u ZKP/08 nije propisana obvezna prisutnost branitelja te pozvani branitelj nije dužan pristupiti na radnje pretrage doma pa samo zbog toga što branitelj nije pristupio zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora nije nezakonit. Stoga je u konkretnom slučaju bilo važno utvrditi jesu li policijski službenici prije poduzimanja radnje pretrage poučili okrivljenika o njegovim pravima koja mu po zakonu pripadaju  i omogućili mu njihovo ostvarivanje. Iako su dakle djelatnici policije propustili pravilno postupiti u smislu da su se obratili sucu istrage zbog postavljanja privremenog branitelja okrivljeniku, oni su ipak prije poduzimanja pretrage poučili 2-okr. H. Dž. o svim pravima koji mu po zakonu pripadaju i omogućili su mu ostvarenje prava na branitelja jer su prema naprijed istaknutim prihvaćenim dokazima kontaktirali odvjetnika, na kojega je 2-okr. H. Dž. pristao. Odvjetnik S. V. je preuzeo ponuđenu obranu okrivljenika u kaznenom predmetu što znači da su time uspostavljana njegova prava i dužnosti branitelja, a u sklopu čega odvjetnik uvijek ima pravo odlučiti o načinu pružanja pravne pomoći za koji smatra da je odgovarajući konkretnoj situaciji, sve u skladu sa svojim stručnim znanjem.

 

Naglašava se da kada se radi o pretrazi doma osoba mora biti poučena te ima pravo na branitelja, ali ona sama disponira svojim pravom i odlučuje hoće li ga ostvariti i na koji način, s obzirom da za poduzimanje dokazne radnje pretrage doma okrivljenik ne mora imati branitelja. Isto tako odvjetnik koji se prihvati dužnosti obrane u sklopu savjesnog, stručnog i slobodnog vršenja svoje dužnosti ima pravo odlučiti o potrebi prisutnosti dokaznim radnjama, naročito onima gdje prisustvo branitelja  po zakonu nije obvezno, što proizlazi i iz čl. 253. st. 3. ZKP/08 po kojoj ukoliko osoba ne uzme branitelja ili pozvani branitelj ne dođe u određenom roku tijelo može provesti pretragu doma. Iz svih navedenih razloga pravilno sud prvog stupnja nije utvrdio da 2-okr. H. Dž. pravo na stručnu pomoć branitelja, koje je važno za ostvarenje načela pravičnog postupka, nije ostvareno u punom opsegu i na način kako je to predviđeno zakonom pa je s pravom odbio prijedloge 1-okr. N. M. i 2-okr. H. Dž. za izdvajanje predmetnih dokaza kao nezakonitih.

 

Iz svih navedenih razloga te kako ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08 nije utvrđeno povreda zakona na koje je drugostupanjski sud dužan paziti to je žalbe valjalo odbiti i na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

 

 

Rijeka, 17.ožujak 2021 .

 

 

 

                                                                       Za točnost otpravka ovlašteni službenik

                                                                           Jelena Mikulić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OPĆINSKOM   SUDU

 

U   R I J E C I  

 

 

 

Vraća se spis poslovnog broja Kov-209/20 sa 7 (sedam) primjeraka drugostupanjskog rješenja  ovog suda, time da je jedan primjerak neposredno dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.