- 1 -              III Kr 11/2021-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 11/2021-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. D. L. zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15. – ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11), odlučujući o zahtjevu os. D. L. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 16. srpnja 2020. broj K-291/20 i presuda Županijskog suda u Osijeku od 25. rujna 2020. broj Kž-371/2020, u sjednici održanoj 17. ožujka 2021.

 

p r e s u d i o   j e:

 

Odbija se kao neosnovan zahtjev os. D. L. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

 

Obrazloženje

 

Pravomoćnom presudom, koju čine u uvodu citirane presude, os. D. L. je zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11 na temelju te odredbe utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, a nakon što mu je na temelju čl. 58. st. 1. KZ/11 opozvana uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Zadru od 30. listopada 2019., broj K-314/2017, koja je postala pravomoćna 29. studenog 2019. i kojom je osuđeniku zbog kaznenog djela iz čl. 190. st. 1. i 2. KZ/11 izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine uz rok provjeravanja u trajanju od pet godina, te je uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, osuđeniku je uz primjenu odredbe čl. 51. KZ/11 izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca u koju mu je na temelju čl. 54. KZ/11 uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 12. lipnja 2020., pa nadalje.

 

Osuđenik je zahtjev za preispitivanje pravomoćne presude podnio osobno, na temelju čl. 515. u vezi čl. 469. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje: ZKP/08) i to protiv citirane presude Županijskog suda u Osijeku, s prijedlogom da se ta presuda ukine, odnosno “istu vrati na stanje prvostupanjske odluke Općinskog suda u Novom Zagrebu.“

 

Postupajući u skladu s odredbom čl. 518. st. 4. ZKP/08, prvostupanjski sud je primjerak zahtjeva sa spisom dostavio Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je u odgovoru na zahtjev navelo da zahtjev smatra neosnovanim.

 

Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske uredno je prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dostavljen osuđeniku.

 

Zahtjev nije osnovan.

 

Osuđenik u zahtjevu promašeno pokušava problematizirati pitanje pravilnosti opoziva uvjetne osude u drugostupanjskom postupku, pozivajući se na odredbu čl. 564. st. 5. ZKP/08, čime se sugerira povreda iz čl. 517. st. 1. toč. 3. ZKP/08 zbog koje se osnove (uz ostale iz točaka 1. i 2. citiranog propisa) ovaj izvanredni pravni lijek može podnositi.

 

Naime, u konkretnom se slučaju radi o tzv. obveznom opozivu uvjetne osude iz čl. 58. st. 1. KZ/11 jer je osuđeniku u drugostupanjskom postupku zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11 koje je osuđenik počinio u periodu provjeravanja prema citiranoj presudi Općinskog suda u Zadru, utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, dakle, u trajanju duljem od jedne godine, pa je opoziv uvjetne osude obvezatan.

 

Postupak opoziva uvjetne osude koji je reguliran odredbom čl. 564. ZKP/08, na koju se osuđenik poziva, odnosi se na slučajeve kada je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi štetu ili ne udovolji drugim obvezama određenim u presudi, a osuđena osoba u određenom roku tim obvezama ne udovolji, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

 

Prema tome, protivno tvrdnjama osuđenika sud drugog stupnja nije u žalbenom postupku povrijedio citiranu odredbu čl. 564. ZKP/08, tako da je u ovom dijelu zahtjev osuđenika neosnovan.

 

U preostalom dijelu zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenik iznosi prigovore koji se odnose na odluku o kazni tvrdeći da mu je pored priznanja krivnje i izraženog kajanja neopravdano prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika u drugostupanjskom postupku izrečena tako stroga kazna zatvora.

 

Međutim, zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, u smislu citirane odredbe čl. 517. ZKP/08, ne može se podnositi zbog odluke o kazni (osim ako je kod odluke o kazni na štetu osuđene osobe povrijeđen kazneni zakon u smislu odredbe čl. 469. toč. 5. ZKP/08 zbog prekoračenja ovlasti, što u konkretnom predmetu nije slučaj), tako da je i u ovom dijelu zahtjev osuđenika neosnovan.

 

Iz svih navedenih razloga, kako zahtjev za izvanredno preispitivanje nije osnovan, na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 17. ožujka 2021.

 

                            Predsjednica vijeća:

                            Vesna Vrbetić, v.r.