Poslovni broj: 2 Gž-114/2020-2

1

 

 

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Noemi Butorac kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. N. A., OIB: …. i 2. K. F. A., OIB: …, U. K. V. B. i S. I., koje zastupa punomoćnica M. M., odvjetnica u D., protiv tuženika: 1. A. B., OIB: … i 2. L. B., oboje iz SAD, koje zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik u G., radi utvrđenja i trpljenja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj P-1001/17 od 23. listopada 2019., u sjednici održanoj 10. ožujka 2021.

 

p r e s u d i o j e

 

              Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-1001/17 od 23. listopada 2019.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskom presudom odbijeni su tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase:

 

"Utvrđuje se da između tužitelja i tuženika postoji pravni odnos kupoprodaje nekretnine označene i opisane kao čest. zem. 720 k.o. O.. Dužni su tuženici u roku od 8 dana izdati tužiteljima ispravu podobnu za upis prava vlasništva tužitelja vrhu čest. zem. 720 k.o. O. i to svakoga od njih za ½ dijela, inače će tu ispravu zamijeniti ova odluka.

 

Utvrđuje se da su tužitelji vlasnici čest. zem. 720 k.o. O., za cjelinu prava vlasništva, i to svaki od tužitelja za po ½ dijela tog prava, pa su dužni tuženici trpjeti uknjižbu cjeline prava vlasništva tužitelja u zemljišne knjige na ime i korist svakog od tužitelja za po ½ dijela tog prava, uz brisanje tog prava sa imena tuženika A. B. i L. B. rođ. M..

 

Dužni su tuženici naknaditi tužitelju troškove ovog postupka."

 

              Ujedno je naloženo tužitelju platiti parnične troškove tuženicima u iznosu od 60.242,50 kn.

 

              Protiv navedene presude tužitelji su izjavili žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba parničnog postupka, dakle, zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom drugostupanjskom sudu da žalbu uvaži i presudu preinači na način da se prihvati osnovni tužbeni zahtjev tužitelja, ili eventualno postavljeni tužbeni zahtjev, a podredno da drugostupanjski sud sam provede postupak i odluči o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

 

              Žalba je pravovremena i dopuštena.

 

              Tuženici su odgovorili na žalbu.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              Tužitelji, kao kupci, i tuženici, kao prodavatelji, su sklopili ugovor prodaje 27. svibnja 2004. kojim su kupci kupili kuću sa građevnom dozvolom u C., O., čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O., a građevna dozvola je izdana pod brojem UP/I..., Urbroj: … od 29. travnja 1996. Za povođenje ugovora, cjelokupnu proceduru isplate, te predaju nekretnine od strane prodavatelja kupcu i svu ostalu potrebnu dokumentaciju za prijenos vlasništva, ovlaštena je tvrtka D. M. A. za promet nekretninama iz D.

 

              Tužitelji tvrde da je predmet kupoprodaje bila i nekretnina oznake čest. zem. 720 k.o O., te da je očiglednom omaškom prilikom pisanja ugovora prodaje ispuštena ta nekretnina. Tvrde da su stupili u posjed te nekretnine i da su na istoj izgradili bazen.

 

              Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da između stranaka postoji pravni odnos kupoprodaje nekretnine oznake i opisane kao čest. zem. 720 k.o. O., te nalog tuženicima da izdaju ispravu podobnu za upis prava vlasništva predmetne nekretnine na ime tužitelja.

 

              Tužitelji su postavili i eventualni tužbeni zahtjev, za slučaj da sud odbije prvopostavljeni tužbeni zahtjev, a kojim traže utvrđenje prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. 720 k.o. O. i uknjižbu tog prava u zemljišnu knjigu uz istovremeno brisanje tuženika. Pravna osnova stjecanja prava vlasništva je građenje i dosjelost.

 

              Iz raspravne građe proizlazi:

 

              - da je predmet kupoprodajnog ugovora što su ga stranke sklopile 27. svibnja 2004. bila kuća sa građevnom dozvolom u C., O., izgrađena na čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O., dakle, u ugovoru nije bila navedena nekretnina oznake čest. zem. 720 k.o. O.;

 

              - da je površina čest. zem. 720 k.o. O. 338 m2, dok je površina čest. zem. 719/4 317 m2, a čest. zem. 719/5 65 m2;

 

              - da je građevnom dozvolom broj UP/I…, Urbroj: … od 29. travnja 1996. tuženiku A. B. odobrena gradnja stambenog objekta na čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O., prema projektu koji čini sastavni dio građevne dozvole;

 

              - da su tuženici uknjiženi kao suvlasnici nekretnine oznake čest. zem. 720 k.o. O., a knjižili su se na osnovi ugovora o kupoprodaji zaključenog sa P. K. rođenom A. i A. A. udovom A. od 20. veljače 1981., a predmet kupoprodaje su bile nekretnine oznake čest. zem. 719/4, 719/5 i 720 m2, zajedno sa dijelom puta;

 

- da je u ugovoru navedena stvarno korisna površina parcele 587 m2, te je naznačeno da put ne ulazi u cijenu koštanja jer je isti postojao i ranije, ali se zadržava pravo korištenja i prolaza;

 

              - da je očevidom na licu mjesta i vještačenjem utvrđeno da se obiteljska kuća i dvorište nalaze na čest. zem. 719/4 i 719/5, a dio tih nekretnina u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu;

 

              - da se dio kuće nalazi na nekretnini oznake čest. zem. 720, na kojoj su tuženici izgradili aneks i bazen;

 

              - da je tužitelju N. A. naloženo rješenjem M. zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, U. za inspekcijske poslove, O. inspekcijskog nadzora – P. jedinice u D. od 22. ožujka 2007. ukloniti građevinu namjene bazen sa pratećim sadržajima, prostorijama, s AB pločama i zidovima na tlocrtnoj površini, 13,51 x 14 m koji čine jednu građevinsku cjelinu koja se gradi na lokaciji D. O., na čest zem. 720 k.o. O. iz čega proizlazi da je bazen izgrađen do 2007.;

 

              - da je kat. čest. 609/3 k.o. O. (nova izmjera) sastavljena od dijelova čest. zem. 719/4, 719/5 i 720 k.o. O. (stara izmjera);

 

              - da je M. pravosuđa usvojilo zahtjev tuženika i dalo suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O., iz čega slijedi da nije bila dana suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem. 720 k.o. O.;

 

              - da iz dopisa U. državne uprave u D.-neretvanskoj županiji, S. za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove broj Klasa: UP/I…, Urbroj:… od 27. travnja 2004. koji je upućen D. M. agenciji za promet nekretnina proizlazi da navedeno tijelo povodom zahtjeva za izdavanje potvrde o namjeni čest. zem 719/4 i 719/5 k.o. O., poziva agenciju D. M. da dostavi punomoć za zastupanje stranaka (tuženika);

 

              - da iz povijesti promjena na katastarskim česticama od 17. rujna 2018. proizlazi da su na kat. čest. 609/3 k.o. O. kao posjednici upisani tuženici;

 

              - da je svjedok B. I., koji je posredovao prilikom sklapanja ugovora iskazao da nekretnina oznake čest. zem. 720 k.o. O. nije bila predmet kupoprodajnog ugovora, dok je svjedok A. S. tvrdio suprotno.

 

              Na temelju izvedenih dokaza prvostupanjski sud je zaključio da nekretnina oznake čest. zem. 720 k.o. O. nije bila predmet prodaje, a taj zaključak prvenstveno temelji na činjenici da u ugovoru o kupoprodaji je navedeno da je predmet kupoprodaje kuća sa građevinskom dozvolom, a glede oznaka čest. zem. navedene su čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O.. Za prvostupanjski sud je neprihvatljivo i neshvatljivo da su kupci nekretnine primijetili tek nakon sedam godina da ta nekretnina nije obuhvaćena ugovorom jer se u ugovoru sasvim jasno navodi da je predmet kupoprodaje kuća koja je izgrađena s građevnom dozvolom, a nije navedena nekretnina oznake čest. zem. 720 k.o. O. koja u naravi predstavlja vrt. Kod takvog odlučivanja sud je imao u vidu okolnost da je agencija D. M., kada se obraćala narednom U. državne uprave radi utvrđenja namjene nekretnina koje su predmet kupoprodaje navela čest. zem. 719/4 i 719/5, a nije navela nekretninu oznake 720 k.o. O.. Radi navedenih razloga sud je odbio postavljeni tužbeni zahtjev.

 

              Eventualni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva sud je odbio jer je zaključio da tužitelji nisu bili pošteni graditelji niti pošteni posjednici jer su znali da nekretnina oznake čest. zem. nije njihovo vlasništvo.

 

              Prema odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) ako graditelj nije bio pošten zgrada pripada vlasniku zemljišta i kad nije bez odgode zabranio gradnju, no vlasnik zemljišta tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja. Graditelj u tom slučaju je ovlašten uspostaviti prijašnje stanje o svom trošku i uzeti za sebe svoj materijal koji je bio ugradio u zgradu, ali ne nakon što protekne rok koji bi po pravomoćnosti odluke suda trebalo dobrovoljno predati u posjed zemljišta za zgradom njezinom vlasniku. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljni uvjet je poštenje posjeda (članak 159. ZV-a) i nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva.

 

              Ta odluka suda je pravilna.

 

              I ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da nekretnina oznake čest. zem. 720 k.o. O. nije bila predmet kupoprodaje. Pored razloga koje je naveo prvostupanjski sud ovdje se može dodati da je površina nekretnine oznake čest. zem. 720, 338 m2, dok je površina ostalih nekretnina (719/4 i 719/5) 382 m2, pa je nelogično da je iz ugovora ispuštena nekretnina koja predstavlja gotovo polovinu onoga za što tužitelji tvrde da je bio predmet kupoprodaje, a kod toga svakako treba voditi računa da su u poslu sudjelovale i osobe s kojima su tužitelji surađivali i čija je djelatnost upravo promet nekretninama, dakle osobe koje bi po redovnom tijeku stvari trebale moći jasno definirati predmet kupoprodaje. Nadalje, na svim pratećim ispravama, kao što su građevna dozvola i zahtjev za izdavanje suglasnosti su navedene samo nekretnine oznake čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O..

 

              U odnosu na navod tužitelja da su sudu dostavili dokaze o sastavu kat. čest. 609/3 k.o. O. u novoj izmjeri, koja predstavlja jednu parcelu i jedan je njezin posjednik i zbog čega su predlagali preklapanje stare i nove izmjere, valja navesti da time nije doveden u pitanje činjenični zaključak prvostupanjskog suda o predmetu kupoprodaje i da nije trebalo uspoređivati kat. čest. 609/3 sa nekretninama oznake čest. zem. 719/4 i 719/5, tj. da se izvrši takozvano preklapanje stare i nove izmjere jer je predmet kupoprodaje definiran ugovorom, a i popratni dokumenti su ukazivali da predmet kupoprodaje nije čest. zem. 720 k.o. O..

 

              Time što je navedeno u ugovoru da je definiran predmet  kupoprodaje kuća sa građevnom dozvolom sa svim pravima i pripadnostima i priraštajima valja navesti da se time ne može steći pravo vlasništva na drugoj, samostalnoj nekretnini, koja nije navedena u građevnoj dozvoli.

 

              Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji nisu bili savjesni graditelji jer su znali da ta nekretnina nije bila predmet kupoprodaje i da je grade na tuđem, a slijedom toga nisu ni pošteni posjednici nekretnine, pa ni po odredbi članka 154. stavak 1., a ni po odredbi članka 159. ZV-a nisu mogli steći pravo vlasništva.

 

              Ne može se poreći da stara izmjera po kojoj se vodi zemljišna knjiga i nova izmjera po kojoj se vodi katastar može biti zbunjujuća, ali valja ponovo navesti da je predmet kupoprodaje definiran ugovorom, da su u tom ugovoru navedene čest. zem. 719/4 i 719/5 k.o. O., da je kuća u pretežitom dijelu izgrađena na tim nekretninama, da je samo u manjem dijelu prekoračena međa i ona je zašla na čest. zem. 720 k.o. O., a da su tužitelji mogli samostalno utvrditi što je predmet kupoprodaje, a pored toga angažirali su i stručnjake za realizaciju cijelog posla.

 

              Ne može se prihvatiti ni tvrdnja žalitelja da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze. Sud je izvedene dokaze ocijenio po slobodnom uvjerenju i opravdao ga je

logičnim i uvjerljivim razlozima.

 

              Ispitujući pobijanu presudu u smislu dužnosti i ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2., točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a. Budući su tužitelji u cijelosti izgubili spor pravilno im je naloženo platiti parnične troškove.

 

              Radi svega iznesenog na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

 

Dubrovnik, 10. ožujka 2021.

 

Predsjednica vijeća:

 

Marija Vetma