Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

- 1 -

Broj: Pž-2561/2020

 

                       

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

 

 

                      Broj: Pž-2561/2020

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

                                                                                             

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Drage Klasnića i Koraljke Bašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sofije Kovačević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika G. C., zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), rješavajući o žalbi okrivljenika G. C., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 27. svibnja 2020., broj:26.PpP-5074/2017-18, na sjednici vijeća održanoj dana 16. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o j e:

 

 

I.              Povodom žalbe okrivljenika G. C., a po službenoj dužnosti ukida se pobijana prvostupanjska presuda zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog pod točkom 2) izreke pobijane presude i zbog prekršaja iz članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog pod točkom 3) izreke pobijane presude i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

p r e s u d i o    j e:

 

 

II.              Povodom žalbe okrivljenika G. C., a po službenoj dužnosti preinačuje se prvostupanjska presuda tako da se temeljem odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), odbija optužba podnesena protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 12. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog pod točkom 4) izreke pobijane presude.

 

III.              Uslijed odluke pod I. i II. žalba okrivljenika G. C. u odnosu na prekršaje iz točke 2), 3) i 4) izreke pobijane presude je bespredmetna.

 

IV.              U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika G. C. i pobijana presuda se u preostalom nepreinačenom dijelu potvrđuje.

 

V.              Uslijed odluke iz točke I. i II. ove presude, pobijana presuda se preinačuje u odluci o novčanoj kazni na način da se prihvaća izrečena novčana kazna u iznosu od 6.000,00 (šesttisuća) kuna, za prekršaj opisan pod točkom 1). izreke pobijane presude, koju je okrivljenik G. C. dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

 

VI.               Temeljem odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona, okrivljenik G. C. obvezan je naknaditi paušalni iznos troška drugostupanjskog prekršajnog postupka, u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom presudom okrivljenik G. C. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna i zbog prekršaja iz članka 12. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna, pa mu je temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 14.500,00 kuna.

 

Istom presudom, temeljem članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima svih kategorija u trajanju od 12 mjeseci, a temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna.

 

Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima prekršajnog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači ili ukine.

 

Žalba okrivljenika je bespredmetna.

 

Rješavajući predmet povodom žalbe okrivljenika, te ispitujući pobijanu presudu u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje sud) je utvrdio da je u ovom predmetu u odnosu na prekršaj iz članka 12. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisan pod točkom 4) izreke prvostupanjske presude, nastupila zastara prava na vođenje prekršajnog postupka.

 

Naime, kako je odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano da za navedeni prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, a za koji je tužitelj obvezan izdati obavezni prekršajni nalog, zastara prava na prekršajni progon nastupa protekom tri godine od dana počinjenja prekršaja, te kako je prema okrivljenju inkriminirano djelo počinjena dana 24. lipnja 2017., trebalo je optužbu podnesenu protiv okrivljenika u tom dijelu odbiti.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je nadalje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom  i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona u odnosu na prekršaje pod točkom 2) i 3) izreke prvostupanjske presude, jer se presuda temelji na nezakonitim dokazima.

 

Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku, između ostalog, temeljio i na iskazu svjedoka M. R., koji nije ispitan na  glavnoj raspravi, već je njegov iskaz čitan iz zapisnika od 11. srpnja 2017. iz predmetu Prekršajnog suda u Splitu broj 26.PpJ-2420/2017. Takav način pribavljanja i izvođenja dokaza u prekršajnom postupku u suprotnosti je s odredbom članka 189. stavka 5. Prekršajnog zakona koja izričito propisuje da sud svoju presudu može temeljiti samo na činjenicama i dokazima iznesenim na glavnoj raspravi. To dakako ne znači da prvostupanjski sud ne smije provesti dokaz tzv. uvidom u drugi prekršajni predmet, ali to ne podrazumijeva pravo na ocjenu dokaza izvedenih u tom postupku.

 

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka M. R. te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji.

 

Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti u odnosu na prekršaje pod točkom 2) i 3) i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

Žalba okrivljenika je neosnovana.

 

Rješavajući predmet povodom žalbe okrivljenika u odnosu na prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom 1) izreke pobijane presude, te ispitujući pobijanu presudu u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13 ,157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje sud) je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Rješavajući dalje predmet povodom žalbe okrivljenika, ovaj sud je utvrdio da je okrivljeni G. C. u svojoj obrani od 25. lipnja 2017., priznao da je dana 24. lipnja 2017. godine u 15,00 sati u S. na kolniku H. ulice upravljao motociklom marke Suzuki registarskih oznaka xxxx iako nema položen vozački ispit bilo koje kategorije.

 

Ispitujući dalje pobijanu presudu u odluci o kazni i zaštitnoj mjeri, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pravilno i zakonito izrekao novčanu kaznu u iznosu od 6.000,00 kuna i izrekao zaštitnu mjeru u trajanju od 12 mjeseci, novčana kazna i zaštitna mjera nisu prestroge i valjano su obrazložene, te ovaj sud smatra da su primjereno odmjerene težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja.

 

S obzirom na odredbu članka 138. stavak 2. točku 3. c) Prekršajnog zakona koja predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika, te temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnog iznosa troška drugostupanjskog prekršajnog postupka kao u točki VI. izreke ove presude, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova provesti dokaze, ispitati svjedoke na zakonit način, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

 

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci odluke.

 

U Zagrebu, 16. rujna 2020.

 

 

Zapisničarka:

 

Predsjednik vijeća:

 

 

 

Sofija Kovačević v.r.

 

Nediljko Boban v.r.

             

 

Presuda i rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i podnositelja optužnog prijedloga.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu