Poslovni broj: K-3/2017-87

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Gundulićeva 29a

 

Poslovni broj: K-3/2017-87

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ivone Rupić, kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika J. T. i S. Đ., kao članova vijeća, u kaznenom postupku protiv prvooptuženika M. V. i drugooptuženika Z. M., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. Kaznenog zakona – („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19; dalje u tekstu: KZ/11) i dr., nakon zaključene rasprave dana 4. ožujka 2021., a objavljene 8. ožujka 2021. u nazočnosti zastupnice optužbe M. D., prvooptuženika M. V. i njegovog branitelja Ž. G., odvjetnika u S., drugooptuženika Z. M. i njegovog branitelja L. A., odvjetnika u S.

 

 

p r e s u d i o    j e

 

OPTUŽENICI:

 

1. M. V., OIB: …, sin Ć., rođen…. u S., s prebivalištem u S.,  inženjer, sa završenom VSŠ, Hrvat, državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac dvoje odrasle djece, umirovljenik s primanjima od 3.200,00 kuna

 

2. Z. M., OIB:…, sin J. i majke Š., rođene V., rođen… u S., s prebivalištem u S, ekonomist sa završenom VSS, Hrvat, državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac četvero djece, zaposlen, sa mjesečnim primanjima od 4.000,00 kuna

 

k r i v i   s u

 

što su u vremenskom razdoblju od početka mjeseca lipnja 2007. do 11. veljače 2011. u Splitu i Sinju, M. V. kao direktor i vlasnik TD A. d.o.o. S. i Z. M. kao financijski voditelj poslovanja A. d.o.o. S. i ujedno obojica stvarni voditelji poslovanja trgovačkog društva P. d.o.o. B. kao jednog od povezanih društava sa društvom maticom A. d.o.o. S., iako svjesni da su dužni štititi imovinu P. d.o.o., B. s nakanom stjecanja neosnovane materijalne dobiti svjesno zloupotrebljavajući upravljačke uloge i postupili protivno interesima P. d.o.o., te nalagali svjesno blagajnicima da u poslovne isprave i knjige unose neistinite podatke pa je Z. M. u dogovoru s M. V. nakon što je od M. M. kao osobe ovlaštene za potpisivanje platne dokumentacije ishodovao bianco potpisane naloge sa žiro računa P. u C. banci d.d. u više navrata podigao gotovinu u iznosu od 1.361.000,00 kuna, od kojeg iznosa je dio novca potrošen za potrebe poslovanja trgovačkog društva P. d.o.o. i to iznos od 72.000,00 kuna i iznos od 287.500,00 kuna, nadalje, iznos od 171.600,00 kuna isplaćenih na ruke M. M., a za najmanje 30 radnika trgovačkog društva P. d.o.o. po osnovi toplog obroka na ruke iznos od 265.408,00 kuna, po osnovi stimulacije na ruke iznos od 531.998,10 kuna, neistinito navodeći u nalozima za isplatu svrhu isplate pozajmice, potom da bi prikrili naprijed navedeno Z. M. po nalogu i u dogovoru s M. V. naložio blagajnicama B. H., koja je te poslove obavljala do kraja siječnja 2010., a B. B. od 1. listopada 2010. pa nadalje, da neistinito prikažu u poslovnim ispravama i knjigama da su novci kao pozajmice isplaćeni M. M. koji su postupajući po takvim nalozima u blagajničkim izvještajima uplatnicama i isplatnicama neistinito prikazali da je u blagajnu uplaćeno 1.361.000,00 kuna u svrhu pozajmice i isti iznos kao pozajmice isplaćene M. M. na koji način su M. V. i Z. M. pribavili neosnovanu materijalnu dobit u iznosu od 32.493,90 kuna na štetu P. d.o.o. B.,

 

dakle, prvooptuženi M. V. u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnosti zaštite tuđih imovinskih interesa, koja se temelji na zakonu, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, te u poslovne isprave unio neistinite podatke i takve isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite,

 

drugooptuženi Z. M., u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnosti zaštite tuđih imovinskih interesa, koja se temelji na zakonu, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj način pribavio drugome protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, te u poslovne isprave unio neistinite podatke i takve isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite,

 

čime su počinili jedno kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, djelo označeno i kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave djelo opisano i kažnjivo po članku 279. stavak 1. i 2. KZ/11,

 

Stoga se prvooptuženom M. V. najprije utvrđuju kazne zatvora kako slijedi:

- za kazneno djelo iz članka 246. stavak 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

- za kazneno djelo iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

 

Drugoptuženom Z. M. najprije utvrđuju kazne zatvora kako slijedi:

 

- za kazneno djelo iz članka 246. stavak 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

- za kazneno djelo iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

 

Nakon čega se prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. temeljem odredbe članka 246. stavak 1. u svezi s člankom 51. KZ/11

 

o s u đ u j u

 

prvooptuženi M. V.

 

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

 

i drugooptuženi Z. M.

 

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

 

Nadalje, temeljem članka 56. stavak 2. KZ/11 prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M.

 

i z r i č e   s e

 

uvjetna osuda time da se izrečena kazna zatvora prema prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. neće izvršiti ako isti u roku od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo.

 

Temeljem članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. nalaže se da u roku od 1 (jedan) mjesec poprave štetu počinjenu kaznenim djelom i to da oštećenom trgovačkom društvu P. d.o.o. B. isplate iznos od 32.493,90 kuna.

 

Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 sud će prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. opozvati uvjetnu osudu ako isti bez opravdanih razloga ili u roku koji je određen presudom (u roku od mjesec dana), ne poprave štetu počinjenu kaznenim djelom kako je to naloženo posebnom obvezom iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11, koja im je određena uz uvjetnu osudu.

 

Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. se nalaže da isplate imovinskopravni zahtjev oštećenom trgovačkom društvu P. d.o.o. u stečaju, u roku od mjesec dana iznos od 32.493,90 kuna, dok se u odnosu na preostali dio imovinskopravnog zahtjeva oštećeno trgovačko društvo P. d.o.o. u stečaju upućuje u parnicu.

 

Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 i u svezi s člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. do 6. ZKP-a prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. dužni su na ime naknade troškova kaznenog postupka i to na ime troškova svjedoka i vještaka, solidarno isplatiti iznos od 7.430,00 kuna te na ime troškova paušala svaki od po 5.000,00 kuna, temeljem odredbe članka 145. stavak 4. ZKP/08 drugooptuženi Z. M. je dužan podmiriti troškove branitelja po službenoj dužnosti te će se isti isplatiti od tijela koje vodi postupak, a naplatiti naknadno od drugooptuženika o čemu će biti doneseno posebno rješenje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Županijsko državno odvjetništvo podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj K-DO-16/2014 od 24. srpnja 2015. protiv prvooptuženog M. V. i drugo optuženog Z. M., zbog kaznenog djela iz članka 246 stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 i kaznenog djela iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11.

 

2. Na raspravi održanoj dana 4. ožujka 2001. zastupnica optužbe uredila je činjenični opis na način to stoji na navedenom zapisniku.

 

3. Međutim, sud je isto tako uredio činjenični i pravni opis u odnosu na kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju na način kako to sada stoji u izreci ove presude, a sve sukladno rezultatima provedenog dokaznog postupka, prije svega nalazu i mišljenju sudskog vještaka V. K. kao i iskazima ispitanih svjedoka o kojim iskazima će biti naknadno riječi tijekom obrazloženja presude.

 

4. Na raspravi održanoj dana 23. veljače 2021. prilikom očitovanja o optužnici prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. iskazali su da se ne smatraju krivim u odnosu na kaznena djela koja im se stavljaju na teret, te su osporili i imovinskopravni zahtjev oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o.

 

5. U daljnjem tijeku dokaznog postupka sukladno odredbi članka 431. stavak 1. točka 1. ZKP/08 na raspravi od 23. veljače 2021. pregledani su i pročitani povijesni izvadak iz T.S za tvrtku P. d.o.o. od 12.12.2013., uz prilog (list 10-14), konto-kartica tvrtke P. d.o.o. po pozajmicama za direktora M. M. od 19.12.2013., sa prilogom konto-kartice kta za iste pozajmice, (list 15-18), blagajnički izvještaji tvrtke P. d.o.o. uz blagajničke uplatnice i isplatnice u vremenskom razdoblju 04.06.2007.- 19.07.2010., nepotpisana izjava u svezi pozajmica, zapisnik Trgovačkog suda sa stečajnog ročišta tvrtke P. d.o.o. od 22.01.2013. i 27.06.2013., uz prilog potpisnih lista za isplatu plaća u gotovini, e-izvadak tvrtke B. d.o.o. od 12.12.2013., F.- Očevidnik o redoslijedu plaćanja tvrtke B. d.o.o., od 18.12.2013., konto-kartica tvrtke B. d.o.o. za P. d.o.o. uz priloge, blagajnički izvještaji tvrtke P., od 04.06.-15.06.2007., uz blagajničku uplatnicu 53/07. i isplatnicu broj 108/07. od 06.06.2007., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 06.06.2007., (list 19-22), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.07.-18.07.2007., uz blagajničku uplatnicu 55/07. i dr. i isplatnicu broj 114/07. i dr. od 06.07.2007., (list 23-25), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 18.07.-23.07.2007., uz blagajničku uplatnicu 60/07. i isplatnicu broj 137/07. i od 23.07.2007., (list 26-27), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 03.08.-29.08.2007., uz blagajničku uplatnicu 61/07. i isplatnicu broj 138/07. od 03.08. 2007., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 03.08.2007., na iznos od 80.000,00 kn, (list 28-31), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.09.-27.09.2007., uz blagajničku uplatnicu 74/07. i isplatnicu broj 156/07. od 07.09. 2007. uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 07.09.2007. na iznos od 53.000,00 kn, (list 32-35), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 05.10.- 31.10.2007., uz blagajničku uplatnicu 79/07. 83/07  i isplatnicu broj 161/07. 165/07 od 05.10. i 26.10. 2007. uz isplatne listiće C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 05.10.2007., na iznos od 56.000,00 kn i listić od 26.10.2007. na 34.000,00 kn, (list 36-42), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.11.- 30.11.2007., uz blagajničku uplatnicu 89/07. i isplatnicu broj 170/07. od 07.11. 2007. uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 07.11.2007.g. na iznos od 56.000,00 kn i drugo, (list 43-49), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.02.- 29.02.2008, uz blagajničku uplatnicu 5/08.,06/08. i isplatnicu broj 18/08. od 06.02. 2008., (list 50-53), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 07.03.- 31.03.2008., uz blagajničku uplatnicu 12/08. i isplatnicu broj 32/08. od 07.03. 2008., (list 54-56), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.04.- 17.04.2008., uz blagajničku uplatnicu 19/08.  i isplatnicu broj 58/08. od 02.04. 2008. uz priloge, (list 57-62), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 07.05.- 29.05.2008., uz blagajničku uplatnicu 30/08. i isplatnicu broj 75/08. od 07.05. 2008., (list 63-65), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.06.- 30.06.2008., uz blagajničku uplatnicu 38/08. i isplatnicu broj 86/08. od 06.06. 2008., (list 66-68), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.07.- 30.07.2008., uz blagajničku uplatnicu 48/08. i isplatnicu broj 97/08. od 04.07. 2008., (list 69-71), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.08.- 29.08.2008., uz blagajničku uplatnicu 54/08. i isplatnicu broj 107/08. od 01.08. 2008., (list 72-74), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 05.09.- 30.09.2008., uz blagajničku uplatnicu 61/08. i isplatnicu broj 125/08. od 05.09. 2008., (list 75-77), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 03.10.- 22.10.2008., uz blagajničku uplatnicu 66/08. i isplatnicu broj 139/08. od 03.10. 2008., (list 78-80), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 03.11.- 25.11.2008., uz blagajničku uplatnicu 74/08. i isplatnicu broj 150/08. od 07.11. 2008., (list 81-83), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 03.12.- 31.12.2008., uz blagajničku uplatnicu 83/08. i isplatnicu broj 161/08. od 05.12. 2008.g. uz privitke, (list 84-88), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.02.- 23.02.2009., uz blagajničku uplatnicu 8/09. i isplatnicu broj 12/09. od 06.02. 2009., (list 89-91), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.3 2.- 27.03.2009., uz blagajničke uplatnice 16/09. i 17/09., (list 92-94), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 03.04.- 29.04.2009., uz blagajničku uplatnicu 22/09. i isplatnicu broj 29/09. od 03.04. 2008. i dr., (list 95-99), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.05.- 29.05.2009., uz blagajničku uplatnicu 28/09. i isplatnicu broj 42/09. od 08.05. 2009., (list 100-102), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 02.06.- 30.06.2009., uz blagajničku uplatnicu 31/09. i isplatnicu broj 49/09. od 02.06. 2009., (list 103-110), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 03.07.- 31.07.2009., uz blagajničku uplatnicu 36/09. i isplatnicu broj 57/09. od 03.07. 2009. i dr., (list 111-115), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 07.08.- 24.08.2009., uz blagajničku uplatnicu 44/09. i isplatnicu broj 69/09. od 07.08. 2009. i dr., (list 116-118), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.09.- 30.09.2009., uz blagajničku uplatnicu 50/09. i isplatnicu broj 79/09. od 04.09. 2009., (list 119-121), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 09.10.- 30.10.2009., uz blagajničku uplatnicu 59/09.  i isplatnicu broj 86/09. od 09.10. 2009., (list 153-155), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 06.11.- 24.11.2009., uz blagajničku uplatnicu 63/09. i isplatnicu broj 93/09. od 06.11. 2009., (list 122-124), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 04.08.- 23.08.2010., uz blagajničku uplatnicu 28/10. i isplatnicu broj 44/10. od 04.08. 2010., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 04.08.2010., na iznos od 6.000,00 kn., (list 143-146), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.04.- 02.04.2010., uz blagajničku uplatnicu 16/10. i isplatnicu broj 26/10. od 02.04.2010., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 02.04.2010., uz iznos od 3.000,00 kn uz prilog, (list 128-132), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.06.- 02.06.2010., uz blagajničku uplatnicu 23/10. i isplatnicu broj 37/10. od 02.06.2010., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 02.06.2010. na iznos od 5.000,00 kn uz prilog, (list 133-137), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.07.- 19.07.2010., uz blagajničku uplatnicu  25/10. i isplatnicu broj 38/10. od 09.07.2010., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 09.07.2010. na iznos od 3.000,00 kn uz prilog, (list 138-142), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 01.10.- 26.10.2010., uz blagajničku uplatnicu 39/10., i isplatnicu broj 55/10. od 07.10. 2010., uz isplatni listić C. B., potpisan od strane prijavljenog Z. M. od 07.10.2010., na iznos od 5.000,00 kn i dr., (list 147-152), blagajnički izvještaji tvrtke P., od 08.01.- 25.01.2010., uz blagajničku uplatnicu 02/10. i isplatnicu broj 02/10. od 13.01.2010., (list 125-127), potpisna lista zaposlenika za mjesec lipanj, srpanj i kolovoz 2011. (list 163-165), isplatnice za marende (list 213-219) s izviješćima (list 220-223) i način isplate marendi za mjesec listopad, studeni i prosinac 2011. (list 231-241).

 

5.1. Nadalje, na raspravi od 23. veljače 2021. temeljem odredbe članka 431. stavak 1. točka 7. ZKP/08 pročitan je iskaz stečajnog upravitelja I. E. od 13. lipnja 2017., te imovinsko pravni zahtjev stečajnog upravitelja od 13. srpnja 2017. (list 533-534 spisa) iz kojeg proizlazi da P. d.o.o u stečaju postavlja stečajni zahtjev 1.361.000,00 kuna. Isto tako pročitan je temeljem odredbe članka 431. stavak 1. točka 7. ZKP/08 iskaz svjedoka B. H. s rasprave od 19. rujna 2017., B. B. s rasprave od 19. rujna 2017. i M. M. od 14. studenog 2017. i T. M. od 21. ožujka 2018. i Z. M. s rasprave od 12. ožujka 2019. (list 602-603 spisa), iskaz svjedoka A. V. s rasprave od 12. lipnja 2018. (575-577 spisa). Na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka V. V. od 21. ožujka 2018. i B. P. s rasprave od 12. ožujka 2019. (list 600-602) spisa).

 

5.2. Nadalje, temeljem odredbe članka 431. stavak 1. točka 1. ZKP/08 u dokazne svrhe pregledan je dopis Trgovačkog suda (list 554 spisa) od 28. ožujka 2018. kojim dopisom sud izvješćuju da dostavljaju povijesne izvatke za A. S. d.o.o. i A. d.o.o., te ujedno obavještavaju sud da u zbirci isprava A. d.o.o. ne nalaze ugovor o zaposlenju između Z. M. i A. d.o.o. te uvidom u glavnu knjigu sudskog registra utvrđeno je da ne postoji tvrtka A. S. d.o.o. već A. d.o.o. S. Pregledava se povijesni izvadak iz sudskog registra za A. S. d.o.o. (list 555-559 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za A. d.o.o. S. (list 560-567 spisa), izlist prijavljenih osiguranika za razdoblje od 1. lipnja 2007.-11. veljače 2011. P. d.o.o. (list 630-634 spisa)., uplate po dostavljenim izvodima C. B. (list 663-676 spisa).

 

5.3. U daljnjem tijeku dokaznog postupka sud je ispitao sudskog vještaka V. K. koji je usmeno na raspravi od 23. veljače 2021. dao svoj nalaz i mišljenje. Isto tako temeljem 431. stavak 1. točka 1. pročitan je pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka od 19. lipnja 2015. (list 465-476 spisa), s dopunama od 5. srpnja 2019. (list 611-618 spisa), s dopunom od 20. prosinca 2019. (list 637-650 spisa), dopunom vještačenja od 4. rujna 2020. (list 683-685 spisa) te u konačnici dopunom vještačenja od 18. studenoga 2020. (list 687-690 spisa).

 

6. Naime u odnosu na kaznena djela za koje se tereti prvooptuženi M. V. isti prilikom iskazivanja svoje obrane priznaje da je osnivač trgovačkog društva A. S. d.o.o. kojeg je osnovao s namjerom da isti bude zasebna tvrtka koje je on bio vlasnik i direktor sa 100% udjela. Ističe da nije imao nikakav utjecaj na poslovanje A. S. d.o.o. kao ni na poslovanje oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o., koje su imale svoje sjedište u S.

 

6.1. U odnosu na trgovačkog društvo A. d.o.o. bio je direktor vrlo kratko vrijeme dva mjeseca i tijekom 2012. jer je ova tvrtka bila usmjerena prema otvaranju stečaja. Nadalje, u svojoj obrani je istako da ne odgovara istini da bi drugooptuženi Z. M. radio po njegovim nalozima i podizao novce s računa kojeg je oštećeno trgovačko društvo imalo u C. B. Potvrdio je da je točno da je znao da su se novci podizali s računa koje je oštećeno društvo imalo u C. B. kao i što je točno da je znao da se taj novac dijelio za putne troškove, tople obroke, dnevnice i plaće na crno. Točno je da ne može negirati da se postupalo na ovakav način, međutim da on osobno nije potpisivao ništa u vezi sa spornim pozajmicama.

 

6.2. Nadalje, istakao je da je postojala suradnja jer je A. d.o.o. s ostalim povezanim društvima s kojim su imali ugovor pa tako i sa trgovačkim društvom A. d.o.o. i trgovačkim društvom P. d.o.o. glede pružanja financijske pomoći i vođenja financijskih poslova u čemu su vodeću ulogu upravo imali Z. M. i pravnica društva, a njemu osobno kao direktoru i vlasniku A. d.o.o. dolazili su godišnji rezultati koji su bili dobri.

 

6.3. Nadalje, prvooptuženi M. V. u svojoj obrani ističe da ne bi odgovaralo istini da se radilo na način da bi se poslovi prikazivali fiktivno jer za sve postoje konto kartice i ugovori. Naveo je da se on osobno u knjigovodstvo ne razumije i nikada se time nije bavio pa je nelogično da ga se tereti da je određene poslove obavljao fiktivno jer za sve poslove postoji knjigovodstvena dokumentacija.

 

6.4. U odnosu na poslovanje oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o. u inkriminirano vrijeme navodi da nije bio direktor te u odnosu na novčani iznos za koji ga se tereti da je oštetio trgovačko društvo P. d.o.o. osobno nije imao nikakve veze. Ovakva obrana prvooptuženog M. V. usmjerena je isključivo u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti.

 

7. Naime prema izvatku iz sudskog registra za trgovačko društvo oštećenika P. d.o.o. (list 10 spisa) proizlazi da je osoba ovlaštena za zastupanje bio M. V. koji je ujedno i osnivač ovog trgovačkog društva kao i član društva dok je direktor bio M. M. do 8. ožujka 2012., a nakon njega M. V. od 8. ožujka 2012. Prema povijesnom izvatku iz sudskog registra riječ je o društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i usluge sa sjedištem u B., grad S. Predmet poslovanja je proizvodnja plastike za građevinarstvo. Društvo je osnovano 16. listopada 1997. Stečajni postupak za društvo P. d.o.o. otvoreno je rješenjem Trgovačkog suda 19. studenog 2012.

 

7.1. Osoba ovlaštena za zastupanje TD P. d.o.o. bio je od 6. lipnja 2007. M. M. te od 20. ožujka 2012. ponovno M. V. Prema nalazu financijskog poslovanje društva P. d.o.o. vođeno je od strane društva A. d.o.o., S. i od strane odgovorne osobe M. V. i financijskog direktora Z. M.

 

7.2. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda proizlazi da je TD A. S. osnovano u srpnju 2006. godine za građenje i usluge i da je jedini osnivač društva A. S. d.o.o. društvo A. S. Osoba ovlaštena za zastupanje A. S. d.o.o. bio P. C. od travnja 2007., a od 17. siječnja 2012. M. V. sve do rujna 2012. kada je otvoren stečajni postupak. Nadalje, iz povijesnog izvatka sudskog registra Trgovačkog suda za trgovačko društvo A. d.o.o. jedini osnivač društva je M. V. kao i osoba ovlaštena za zastupanje. Također iz povijesnog izvatka Trgovačkog suda razvidno je da je 20. veljače 2008. zaključen ugovor o vođenju poslova između društva A. d.o.o. i A. S. d.o.o.

 

7.3. Ovo sve ističemo stoga što M. V. negira bilo kakvu poveznicu ili odgovornost u odnosu na povezana društva, prvenstveno društvo oštećenog P. d.o.o., mada je vidljivo da je da je riječ o povezanim društvima te da je krovno društvo A. S. d.o.o., a o čemu su postojali ugovore.

 

7.4. Sve bitne poslove za oštećeno društvo P. d.o.o. kao što su financije i knjigovodstvo te upravljanje društva obavljalo je društvo A. d.o.o., S., a što je vrijedilo i za sva druga povezana društva. Sva plaćanja vođena su centralno preko društva A. S. d.o.o. za što su odobravanja davali upravo prvooptuženi M. V. kao direktor i vlasnik trgovačkog društva A. d.o.o. i drugooptuženi Z. M., kao financijski voditelj poslovanja A. d.o.o.

 

7.5. Ovo proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka V. K. i iskaza ispitanih svjedoka. Stoga je neosnovana obrana prvooptuženog M. V. koji od sebe na taj način otklanja odgovornost navodima da nije imao nikakve veze s poslovanje društva oštećenika.

 

7.6. Isto tako neosnovana je obrana drugooptuženog Z. M. koji je kao i prvooptuženi M. V. bio stvarni voditelj poslovanja trgovačkog društva oštećenika navodeći da on nikada nije vodio poslovanje tog društva već direktor M. M. koji je bio i ovlaštena osoba. Drugooptuženi Z. M. je naveo da je točno da je na zahtjev direktora društva oštećenika M. M. sukladno dogovoru koji je postojao u ugovoru davao savjete ekonomske prirode, a negira da bi bio odgovorna osoba bilo u pravnom ili tehničkom smislu. Stoga svojim postupanjem i nije mogao oštetiti trgovačko društvo P. B. d.o.o. jer nije bio odgovorna osoba u bilo kojem svojstvu. već je to isključivo bio M. M. Negira da je prvooptuženi M. V. od njega tražio da podiže bilo koje novčane iznose s računa oštećenog trgovačkog društva.

 

7.7. Ističe u svojoj obrani da je istina da je M. M. kao direktor trgovačkog društva P. davao naloge za obračun isplate stimulacija radnicima, isplati marendi radnicima s osnova toplog obroka, a koja novčana sredstva su bila s osnova pozajmica. Priznaje da je od dijela novca s osnova pozajmica isplaćivao i sam sebi kao razliku plaće što je potpisivao M. M. koji je određivao kolike će biti stimulacije radnicima s osnova odrađenih sati, a koje su obračunavali blagajnici oštećenog trgovačkog društva B. B. i B. H. sve po nalogu tadašnjeg direktora oštećenog društva M. M.. Mada je potvrdio da je 2011. dobio on osobno konačnu listu obračuna stimulacija te odgovornost prebacuje na blagajnika B. B. jer smatra da su obračuni stimulacija bili njegov posao.

 

7.8. U odnosu na novčana sredstva koja su se predizala s računa koje je oštećeno trgovačko društvo imalo u C. B. kazao je da je točno da bi on osobno došao u banku s nalozima za isplatu s kojima je predigao novčane iznose. Ovaj novac odnijeli bi u blagajnu tj. poslovne prostorije društva oštećenika P. u B. koji novac su dijelili blagajnici B. H., a nakon nje B. B. sukladno obračunu stimulacije za svakog radnika pojedinačno po odrađenom radnom satu koji obračun im je davao direktor M. M. Kada bi ovaj predignuti novac sa žiro računa C. B. stavljali bi u papirnate vrećice koje bi imale svoju specifikaciju. Smatra da je njegova greška što nije tražio blagajnika da potpišu primitak novaca koji su se dijelili po principu obračuna. U svojoj obrani drugooptuženi Z. M. ističe da nije bio osoba ovlaštena za potpisivanje naloga za isplatu kojima se podizao novac s banke niti za dokumentaciju platnog prometa za oštećeno trgovačko društvo već je to bio isključivo ovlašten M. M. kao direktor koji je potpisivao naloge za isplatu i bez njegovog potpisa nije se mogao predići novac u banci. Osnov podignutog novca s C. B. bile su pozajmice koje su se koristile dijelom za isplatu plaća, a dijelom za isplatu stimulacije, kao i za tople obroke koje su radnici primali na ruke.

 

8. Dakle, prema obrani drugooptuženog Z. M. proizlazi da su novci podignuti s računa koje je trgovačko društvo P. imalo u C. B. u iznosu od oko milijun kuna s osnova pozajmica koje su se koristile dijelom za isplatu stimulacija radnicima koje je obračunavao B. B. po nalogu direktora M. M., a dijelom su korištena za isplatu toplih obroka radnicima oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o., a dijelom za isplatu razlike plaće koje je na ruke dobio M. M. tijekom četiri godine. Ova novčana sredstva koja su predignuta s C. B. knjižili su se kao pozajmice koje su se trebale vratiti iz ostvarene dobiti društva, a kako ove dobiti nije bilo pozajmice se nisu mogle na taj način zatvoriti. U odnosu na pitanje odnosa trgovačkog društava A. S. d.o.o. istakao je da je oštećeno TD P. d.o.o. imalo ugovore o izvođenju radova s A. S. d.o.o. i A. S1. d.o.o. jer se oštećeno društvo P. d.o.o. bavilo uvozom PVC profila i aluminijskih profila pa su im bili potrebni krediti za odgodu plaćanja ino dobavljačima ili za rješavanje špeditera ili nekih zahtjevnih poslova, što je bio njegov dio posla kao financijskog savjetnika, a postoji ugovor o financijskoj suradnji A. d.o.o. i društva P. d.o.o. Potvrdio je da je točno da je on bio financijski voditelj poslovanja TD A. S. d.o.o. te je stoga davao ekonomske savjete o ekonomskim pitanjima trgovačkim društvima koja su imala ugovor o poslovanju sa trgovačkim društvom A. S. d.o.o. Međutim svoju obranu bazira na činjenici da je trgovačko društvo P. d.o.o. imalo svog direktora koji je bio odgovorna osoba i to M. M. i koji je odlučivao o svim pitanjima pa i financijskim.

 

8.1. S obzirom na okolnost da su poslovnice A. d.o.o. bile u istoj zgradi kao i poslovnica C. B. kada bi B. B. kao blagajnik oštećenog trgovačkog društva poslao u računovodstvo A. S. d.o.o. pisanu specifikaciju obračuna, on osobno bi nosio u banku naloge za isplatu u kojoj banci bi mu isplatili novce i pohranili u papirnate vrećice na kojima su bile specifikacije. Ove novce pohranjene u papirnatim vrećicama odnosili su u društvo oštećenog P. d.o.o., D. V. i T. M. U odnosu na trgovačko društvo P. i trgovačko društvo A. d.o.o. imali su zajedničko knjigovodstvo, koje je radila A. V., djelatnica A. d.o.o.

 

9. Drugooptuženi Z. M. negira povezanost u poslovima između trgovačkih društava A. S. i društva P. d.o.o.

 

9.1. Međutim i iz njegove odbrane vidljivo je da je riječ o povezanim društvima, jer i sam ističe da ga je M. M. direktor P. kontaktirao vezano za financije, plaćanje i poslove vezano za investitora te plaćanje investitora s obzirom na okolnost jer bi trebali novčane iznose tj. kredite za odgode plaćanja ino dobavljačima u vezi većih i zahtjevnih projekata te je njegov dio posla bio vezan za financijskog savjetnika s obzirom da je postojao ugovor o financijskoj suradnji ova dva trgovačka društva.

 

9.2. Sukladno rezultatima provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi, a vidljivo je i iz same obrane prvooptuženog M. V. da je isti vlasnik i direktor trgovačkog društva A. S. d.o.o. te je A. S. d.o.o. bio stopostotni vlasnik A. S. d.o.o., kao što je trgovačko društvo P. d.o.o. bilo povezano društvo sa krovnim društvom A. d.o.o. kao maticom svih ostalih povezanih društava.

 

10. Prvooptuženi M. V. negira u potpunosti da je kao vlasnik i direktor trgovačkog društva A. S. d.o.o., krovno društvo ostalih povezanih društava, zloupotrijebio svoju upravljačku ulogu i postupio protivno interesima oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o. Isto tako neosnovana je i obrana drugooptuženog Z. M. financijskog voditelja poslovanja A. d.o.o. da je zloupotrebljavao upravljačku ulogu i postupio protivno interesima P. d.o.o., što je u suprotnosti s navodima njegove obrane u kojoj je isticao da je A. S. d.o.o. financirao poslovanje oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o., kao jednog od povezanih društava s društvom maticom A. d.o.o. kojeg je i bio financijski voditelj poslovanja.

 

11. Dakle, neosnovana je obrana i prvooptuženog M. V. i drugooptuženog Z. M. da nisu imali nikakvu ulogu u poslovanju trgovačkog društva P. d.o.o. jer je iz već naprijed navedenog vidljivo da je trgovačko društvo A. S. d.o.o. krovno trgovačko društvo povezanih društava A. S. d.o.o. i P. d.o.o. kojeg krovnog društva je vlasnik i direktor M. V., a financijski savjetnik Z. M. koji su imali ulogu stvarnog voditelja poslovanja oštećenog trgovačko društva P. Ovo proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka tijekom postupka.

 

12. Najme, sud je u dokaznom postupku ispitao stečajnog upravitelja oštećenog trgovačkog društva P. d.o.o., I. E., koji je imenovan od strane Trgovačkog suda za stečajnog upravitelja društva. Isti je istakao da je oštećeno trgovačko društvo P. d.o.o. u vlasničkoj strukturi trgovačkog društva A. S. d.o.o. kao i trgovačkog društva A. S1. d.o.o. Pregledom knjigovodstvene dokumentacije društva P. d.o.o. utvrdio je da je dokumentacija uglavnom uredna, ali je u svezi pozajmica postojala samo konto kartica. Konto kartica pozajmice glasila je na ime direktora M. M. u iznosu od oko milijun kuna te mu je posao poziv da navedene pozajmice vrati, a isti mu je pisano odgovorio da od trgovačkog društva P., a kojeg je bio direktor nikada nije uzeo pozajmice te mu je napisao da je pogriješio što je potpisivao bianko naloge za podizanje novca. Dobio je saznanja od M. M. da je drugooptuženi Z. M. odlazio u C. B. te s računa predizao novac. Nadalje, dobio je saznanje od A. V. koja je vodila knjigovodstvo oštećenika od koje je dobio spisak evidencije radnika kojima je plaća isplaćena u gotovini na ruke, ali ovaj iznos nije ni blizu ovom iznosu po pozajmicama. I. je da ne zna osnov od kojeg potječe novac kojim su radnicima isplaćene u gotovini na ruke. Stečajni upravitelj na raspravi je sudu ponovio da navedena trgovačka društva imaju jednu vlasničku strukturu te mu je A. V. koja je vodila knjigovodstvo oštećenika predala dokumentaciju kao stečajnom upravitelju na osnovu koje je i podnio kaznenu prijavu.

 

12.1. U odnosu na pitanje da li je pronašao dokumentaciju koja se odnosila na stimulacije radnicima koje je određivao M. M., a isplaćivali su se preko blagajne oštećenika, odgovorio je da je vidio popis radnika, koji su dobivali gotovinske isplate, a upravo je riječ o popisu koji mu je dala A. V. Na tom popisu je bilo ime i prezime radnika, iznos novca koji je određeni radnik dobivao, kao i potpis radnika koji je novac preuzeo. Međutim, nije pronašao dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da su radnicima plaćeni topli obroci na ruke. Iz imovinsko pravnog zahtjeva oštećenog trgovačkog društva (list 533 spisa) proizlazi da potražuju imovinsko pravni zahtjev u iznosu od 1.361.000,00 kuna.

 

12.2. Iz iskaza stečajnog upravitelja I. E. potvrđena je vlasnička struktura navedenih trgovačkih društava kao što proizlazi i iz sudskog registra Trgovačkog suda što je u dokazne svrhe i pročitano kao i okolnost podignutih pozajmica za koju dokumentaciju od oštećenika postoji samo konto kartica. Prema navodima stečajnog upravitelja proizlazi kao što smo kazali da je riječ o povezanim društvima jer da je krovno društvo A. S. d.o.o. za iste obavljalo 90% poslova o čemu su postojali ugovori te isto tako društvo A. za društvo oštećenika vodilo financije kao i upravljanje društvo što vrijedi i za druga povezana društva. Sva plaćanja za povezana društva vođena su preko centrale, preko društva A. d.o.o., S., a za što su odobrenja davali M. V. ili Z. M.

 

13. Navode stečajnog upravitelja I. E. potvrdio je i svjedok M. M. koji je kazao da je riječ o povezanim društvima te da je krovno društvo A. S. d.o.o. dok je društvo oštećenika obavljalo 90% poslova za društvo A. S. d.o.o. kao kooperant o čemu postoje i ugovori. Sve bitne poslove za društvo oštećenika kao što su financije knjigovodstvo i upravljanje društvom obavljalo je društvo A. S. što je vrijedilo i za druga povezana društva. Sva plaćanja vođena su centralno preko društva A. S. d.o.o., za što su odobrenja davana od M. V. ili Z. M.. U odnosu na pitanja problematike u vezi pozajmica istakao je da je saznao nakon godinu dvije od kada je počeo raditi na mjestu direktora trgovačkog društva P. d.o.o. tada je dobio obračun kamata s osnova pozajmica i kada mu je Z. M1. šefica računovodstva trgovačkog društva A. S. d.o.o. pojasnila da je riječ o pozajmicama na njegovo ime, a da su iste dobivene od društva oštećenika. Saznao je da se na ovakav način postupalo i prije za vrijeme dok je umjesto njega bio drugi direktor te je izvršen jednokratni povrat pozajmice.

 

13.1. Svjedok M. M. Ističe da ugovore o pozajmicama nije nikada potpisivao već je za podizanje sredstava s računa društva oštećenika potpisivao bianko naloge za isplatu Z. M1. i Z. M. Naveo je da mu nije poznato u koje svrhe su korištena sredstva pozajmica koja su bila evidentirana na njegovo ime. Ovaj svjedok M. M. potvrdio je navod obrane drugooptuženog Z. M. o načinu predizanja novca kod C. B. s osnova pozajmica.

 

13.2. Istakao je da ga je na razgovor pozvao M. V. iz čega i proizlazi da upravo isti stoji iza trgovačkog društva oštećenika kao stvarni voditelj poslovanja, a koji je vlasnik i direktor trgovačkog društva A. d.o.o. Ističe da je saznano da se radi o povezanim društvima te da je A. d.o.o. S. zapravo bilo krovno društvo koje je vodilo poslovanje ostalih povezanih društava te upravo bila operativa za sva povezana društva. Sredinom 2007. pristupio mu je prvooptuženi M. V. koji mu je ponudio mjesto direktora u društvu oštećenika što je on i prihvatio te je također dogovorio sa prvooptuženim M. V. da će financiranje i knjigovodstveni poslovi voditi u A. S. d.o.o., kao što su i sva plaćanja obavljala se preko A. S. d.o.o. Nikada nije kao direktor oštećenika P. d.o.o. mogao dati nalog nekome od zaposlenika u računovodstvu i financijama ako to ne bi odobrili M. V. ili Z. M. Na primjer kada bi račun dobavljača dospio na naplatu ili je prešao ugovoreni rok plaćanja on kao direktor nije mogao nikome u računovodstvu ili financijama dati nalog da se izvrši isplata već su takve naloge davali isključivo prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. Oni su bili ti koji su odlučivali kome će se i što platiti, te su svi prihodi trgovačkog društva P. d.o.o. dolazili u računovodstvo trgovačkog društva A. d.o.o. kao što su i oni određivali na koji način će se raspolagati s prihodima i kada će se plaćati računi oštećenika.

 

13.3. U odnosu na pitanje pozajmice koje su se vodile na njegovo ime tražio je objašnjenje upravo od prvooptuženog M. V. koji mu je kazao da će sve biti u redu i da će dati nalog Z. M. da taj problem riješi.

 

13.4. Zaposlenica u računovodstvu i financijama Z. M1. mu je detaljno objasnila o čemu je riječ te kazala da se pozajmice vode na njegovo ime kao i da su mu iste dane od oštećenog trgovačkog društva P. Kada je zatražio izliste svih pozajmica došao je do saznanja da je i prethodni direktor bio zadužen za pozajmice na takav način kao i on. Kroz poslovne knjige društva oštećenika vodio se i povrat pozajmica na njegovo ime, a on nikada nije odlazio u banku te podizao pozajmice niti je vršio njihov povrat. Ističe da su sva povezana društva u sustavu A. S. na takav način funkcionirala. Dakle ugovore o pozajmicama nije potpisivao niti je podizao novce sa računa na ime pozajme niti je novce s osnove pozajmice uplaćivao u blagajnu, a nije ni isplaćivao plaće radnicima s osnove pozajmica. Radnici oštećenog trgovačkog društva P. su imali zaključene ugovore o radu u kojima je bila ugovorena visina plaće koja se obračunala isplaćivala na račun.

 

13.5. Međutim, sredinom 2011. počeli su problemi sa isplatom plaća radnika jer je račun oštećenika upao u blokadu. Potvrdio je da je točno da je potpisivao bianko naloge u računovodstvu od službenice Z. M1., koje nalog je potpisivao i sam Z. M. Istakao je da je osobno određivao prema učinku radnika stimulaciju za određenog radnika pojedinačno i ove obračune dostavljao u trgovačko društvo A. d.o.o. te dalje ne zna što je s istima bilo osim da su ih obračunavali B. H. i B. B. i uručivali radnicima u ruke. Dok je on bio direktor ove stimulacije obračunavale su se u periodu od cca godine i pol dana, te stimulacija koju su primali radnici oštećenog društva P. d.o.o. bila je po učinku svakog radnika pojedinačno, te je ovisno o učinku svakog radnika davao prijedlog za stimulaciju u poslovne prostorije u B. društvu oštećenika te su taj novac blagajnici društva oštićenika B. H. i B. B. obračunavali taj novac isplaćivali na ruke radnicima društva oštećenika. Kako su upravo blagajnici obračunavali stimulacije koje je on predlagao ne može se izjasniti o točnoj visini stimulacije za svakog pojedinog radnika, te mu nije poznato iz kojih sredstava se vršila isplata stimulativnog dijela plaće. Istakao je da nije donosio odluke o isplati toplog obroka radnicima na gradilištu društva P. te nije donosio odluke o isplati toplog obroka radnicima u radionici u B. Istakao je da dok je bio direktor u društvu P. bilo je 20 do 25 radnika, a kada je otišao ostalo je 13 do 14 radnika (2012. godine). Naveo je i to da se ne može sjetiti kada je prestao potpisivati prijedloge radnicima društva oštećenika, a sasvim je sigurno da su radnici društva P. na gradilištima imali organizirani smještaj i topli obrok koji su konzumirali pa nisu primali novac na ruke za tople obroke.

 

13.6. Potvrdio je da je kao direktor koji je primao plaću od 8.000,00 kn preko računa, a razliku do 12.500,00 kn u kuverti u uredu Z. M. i to od njega osobno. Potvrdio je da je točno da je postojala stimulacija prema radnicima od 0 do 200,00 kn a kasnije od nula do 1.000,00 kn, a koje stimulacije je određivao on kao direktor.

 

13.7. Dakle, prema navodima svjedoka M. M. jasno proizlazi uloga prvooptuženog M. V. i drugooptuženog Z. M.

 

14. Svjedokinja B. H. radila je kao zaposlenica trgovačkog društva A. d.o.o. koji je imao poslovne prostorije u B. te je radila na poslovima blagajnice za društva A. S. d.o.o. i P. d.o.o.o. po ugovoru o vođenju financijskih i računovodstvenih poslova.

 

14.1. Potvrdila je činjenicu da je za potrebe poslovanja društva P. d.o.o. Z. M. koji je bio financijski direktor A. d.o.o. predizao sredstva sa žiro računa P. d.o.o. u C. B. Nadalje, potvrdila je da M. M. kao direktor društva oštećenika nikada nije predizao novac s osnova pozajmica niti je taj novac polagao u blagajnu niti je njemu osobno s osnova pozajmica iz blagajne isplaćen taj novac iako su pozajmice glasile na njegovo ime. Po nalogu B. P. i Z. M. dobivene naloge za isplatu kao i naloge za uplatu knjižila je kroz blagajnički izvještaj kao pozajmice. Međutim ističe da novčana sredstva koja su glasila na ime pozajmice fizički nikada nije putem blagajne isplatila M. M., već je na uplatnicama po nalogu za uplatu da je novac ušao u blagajnu te isplatnicama da je novac isplaćen iz blagajne nije se nitko potpisivao na mjestu "uplatitelja" kao ni na mjestu "isplatitelja". Ove radnje obavljale su se usmeno na traženje B. P. i Z. M. i to da je riječ o nalazima po ugovoru o pozajmici. Ugovore o pozajmici nikada nije imala na uvid te joj nije poznato kome je Z. M. davao novac od pozajmica koje su se vodile na ime direktora M. M.. Ističe da je bila prisiljena voditi blagajnu na ovakav način jer bi u protivnom dobila otkaz. Isto tako da je vezano za blagajničko vođenje pozajmica imala poslovni kontakt isključivo sa Z. M. i to telefonom. Potvrdila je da je kao blagajnica društva oštećenika novac fizički zaprimila u ruke i isplaćivala djelatnicima društva tj. radnicima koji nisu imali otvoren tekući račun u banci, a Z. M. je bio odgovoran za sve financijske transakcije oštećenog društva P. te je isključivo radila po nalogu Z. M. potvrdila je da su radnici oštećenog društva primali stimulacije koje nisu bile sastavni dio službene plaće, ali se ne može sjetiti koliko je ljudi bilo zaposleno u društvu oštićenika. Radnici su dobivali u kovertama mjesečno svoje plaće i to dio službene plaće i stimulaciju. Dok je ona radila na mjestu blagajnice sistem je uvijek bio identičan. Stimulacije koje su bile razlika plaće isplaćivale su se iz pozajmica, koje pozajmice su bile fiktivne tj. služile su za isplatu stimulacija radnicima i kao takve morale su se evidentirati i kroz blagajnu.

 

14.2. Objasnila da su bila dva načina obračuna plaće i to službeni dio i neslužbeni dio obračuna. Sadržaj kuverte koje bi zaprimili radnici, a odnosio se za stimulacije određivao je Z. M., a obračunavao kada je bio blagajnik i B. B. te se ovaj neslužbeni dio plaće dakle stimulacije i topli obroci radnicima isplaćivao na ruke iz pozajmica koje bi glasile na ime M. M.. Točno je da je od Z. M. dobivala naloge da pozajmice knjiži kroz blagajničko izvješće te je nakon predočavanja isplatnica koje prileže spisu i blagajničkih izvještaja odgovorila da je postupak bio takav  da se temeljem naloga za isplatu novac predizao s računa oštećenika koji račun je bio u C. B. Što je u svojoj obrani potvrdio drugooptuženi Z. M.

 

14.3. Nadalje evidentiralo se u blagajničkom izvještaju da su s osnova uplatnice sredstva predana u blagajnu temeljem ugovora o pozajmici, što bi ona i napisala jer joj je tako rečeno, kao i to da se pozajmica odnosi na M. M. Dakle, B. H. kao blagajnica koja je vodila blagajnu oštećenog trgovačkog društva jasno je  kazala da novac s osnove pozajmice nije stvarno temeljem naloga za uplatu uplatila u blagajnu već je radila po tom osnovu blagajnički izvještaj i u nalogu za uplatu upisala da je s osnova ugovora o pozajmici te bi istog dana iz blagajne bila izvršena isplata i evidentirana putem isplatnice ovjerena od strane blagajnika, a na mjestu primatelja sredstava upisivalo se po ugovoru o pozajmici kao primatelju i to u blagajničkom izvještaju upisivalo se kao "primatelj" M. M., koji nije potpisivao da je primio pozajmicu već je novac fizički s osnova naloga po pozajmici predizao Z. M. u C. B., a koji se koristio za isplatu razlika službene i neslužbene plaće. Obračun plaća radile su Z. M1. i A. V. te na temelju njihovog obračuna koji im je dostavljen u poslovene prostore oštećenog društva P. d.o.o. kao blagajnik novac stavljala fizički u kuvertu za svakog pojedinog radnika. Potvrdila je navod da kada bi Z. M. predigao gotovinu s računa oštećenika u C. B. temeljem bianko potpisanog naloga za isplatu od M. M. po novac su dolazili u njegov ured u prostorije A. S. d.o.o. i taj novac dostavljali u blagajnu oštećenog društva P. d.o.o., koji novac su temeljem zaprimljenog obračuna računovodstva u kojem su radile Z. M1. i A. V. davali radnicima na ruke s osnova stimulacija i osnova toplog obroka.

 

14.4. I svjedokinja B. H. u potpunosti je potvrdila da je Z. M. bio stvarni voditelj poslovanja društva oštećenika kao i to da su se svi knjigovodstveno financijski poslovi vodili temeljem njegovih naloga.

 

15. Ovakav navod proizlazi iz iskaza ispitanog svjedoka B. B.. Isti je naveo da je bio zaposlenik trgovačkog društva A. S. u B., na mjestu tehničkog referenta do 2012., a nakon odlaska B. H. 2010. radio je u istom društvu i na  poslovima blagajne. Ove poslove radio je za društvo A. S. d.o.o. koje je i bilo krovno društvo oštećenika P. d.o.o., te je radio i za društvo oštećenika. Dok je radio blagajničke poslove Z. M. mu je u poslovne prostore oštećenog trgovačkog društva P. gdje je bilo njegovo radno mjesto jer su to bili poslovni prostori A. S. d.o.o. u B. donosio naloge o podizanju gotovine sa žiro računa društva oštećenika "isplate naloga", a riječ je o računu društva oštećenika otvorenog u C. B. Opisao je tijek podizanja novčanih sredstava sa žiro računa društva oštećenika u C. B. na način da su se novčana sredstva po uplatnicama "temeljem naloga za isplatu" i "nalozima za uplatu" nisu ulazila u blagajnu te su "nalozi za uplatu" i "nalozi za isplatu" bili po osnovu pozajmica M. M., koji je bio direktor društva P. d.o.o.

 

15.1. Svjedok B. B. potvrđuje da je blagajničke uplatnice i isplatnice oštećenika potpisivao kao blagajnik na mjestu "uplatitelj" s osnova naloga za uplatu i s osnova naloga za isplatu kao primatelj. Isto tako potpisivao je i da se iste odnose temeljem " ugovora o pozajmici", dok su se novčana sredstva iako su pozajmice glasile na M. M., a nikada se nisu njemu isplatila kao primatelju. Navodi da je bio prisiljen sastavljati ovakva blagajnička izvješća bez obzira što novac fizički nije ulazio u blagajnu jer bi dobio otkaz.

 

15.2. Nadalje je potvrdio da je trgovačko društvo A. S. d.o.o. bilo matica svih ostalih povezanih društava pa tako i A. d.o.o. i društva P. d.o.o. Potvrdio je i da su radnici pored službene plaće dobivali i stimulacije i novac za tople obroke. Službene plaće radnici su dobivali u kuverti u koji je bio isplatni listić, a u ovoj kuverti je bio i novac za stimulacije. Direktor tvrtke u konkretnom slučaju društva oštećenika odobrio bi isplatu stimulacije i toplog obroka. Novac za isplatu neslužbenog dijela plaće radnicima kao i toplih obroka isplatio se iz pozajmica. Iznosi stimulacije koje je on dobivao nije bio veći od 400,00 kuna. Dakle, kao što je i opisao radnici su zaprimali plaće u kuverti te je osim redovne plaće koja je bila na isplatnom listiću i sadržavala izlist službene plaće, koja je bila u gotovini, jer radnici nisu imali tekući račun i za koje je u istoj ovoj kuverti bio i iznos stimulacije i toplog obroka koji su novčani iznos su dobivali na ruke. Radnici koji su imali tekući račun njima se službeni dio plaće isplaćivao preko tekućeg računa. Dakle, uglavnom svi radnici koji su primali stimulacije primali su ih u gotovini na ruke, na crno i taj dio plaće koji su zvali stimulacije nije se evidentirao ni knjižio, jer nigdje nije bilo pisanih podataka da je radniku isplaćen ovaj dio stimulacije. Svjedok B. B. potvrdio je navod svjedokinje B. H. da je od 2010. zamijenio na radnom mjestu blagajnika te je po nalogu šefice računovodstva trgovačkog društva P., a ujedno i šefice računovodstva svih povezanih društava A. S. d.o.o. B. P. dobio nalog da potpisuje naloge za isplatu po ugovoru o pozajmicama, naloge za uplatu po ugovoru o pozajmicama. Također, kao što smo istakli potvrdio je iskaz blagajnice B. H. da su njih dvoje fizički ovaj neslužbeni dio plaće dijelili radnicima svaki mjesec na način da bi ih stavljali u kuvertu, koju su radnici potpisivali.

 

15.3. Obračun neslužbenog dijela plaće za društvo oštećenika radio je direktor P. d.o.o., koji je određivao koliko će biti iznos neslužbenog dijela plaće koji obračun je dostavljao njima u blagajnu te su on, a prije njega B. H. sastavljala spisak radnika sa specifikacijom iznosa neslužbenog dijela plaće, tj. kako su ih zvali stimulacije i dostavljali računovodstvu u trgovačko društvo A. S., koje je vodilo računovodstvo oštećenog društva P. d.o.o., kao i svih ostalih povezanih društava. U računovodstvu su se obračunavali i sastavljali isplatni listići na način da je jedan obračun se odnosio na službeni dio plaće, a drugi da ne službeni dio plaće za svakog radnika pojedinačno. Ovako obračunate isplatne listiće iz računovodstva trgovačkog društva A. S. d.o.o. dostavljao se u blagajnu oštećenog trgovačkog društva P. u B. te su njih dvoje kao blagajnici ove novčane iznose stavljali u kuvertu za svakog pojedinog radnika temeljem obračuna iz računovodstva. Novčana sredstva bi prispjela u poslovni prostor u B. od osoba koji bi ih donijeli iz Splita gdje su bili poslovni prostori trgovačkog društva A. d.o.o., a novčani iznosi potjecali su s osnova pozajmice koje je Z. M. predigao s računa društva oštećenika u C. B.

 

16. Dakle prema navodima svjedoka B. H. i B. B. jasno proizlazi da su blagajnička izvješća sastavljali temeljem nalog B. P. i Z. M., te s novcem raspolagali na opisan način i sastavljali blagajničko izvješće da je riječ o novčanom iznosu pozajmica M. M.. Novčane iznose koje su dobivali iz poslovnice S., A. d.o.o. fizički su dijelili na opisan način te potvrdili da je direktor društva oštećenika predlagao i određivao koliko će koji radnika s osnova odrađenih sati na gradilištu dobiti stimulaciju, koja je bila razlika službenog dijela plaće, a oni kao blagajnici su sastavljali popis tih radnika sa određenim satima za svakog pojedinog radnika, upravo po nalogu direktora. Tako navedena blagajnička izvješća dostavljali su šefovima računovodstva u A. S. d.o.o. B. P. i A. V. koji su u računovodstvu sastavljali isplatni listić koji je sačinjavao službenu plaću i onaj drugi dio neslužbene plaće koji su primali radnici na crno.

 

17. U daljnjem tijeku dokaznog postupka upravo na navedene navode ispitani su svjedoci A. V., B. P. i Z. M1.

 

17.1. Svjedokinja A. V. potvrdila je navod ispitanih svjedoka blagajnika trgovačkog društva P. d.o.o., B. H. i B. B.. Ista je navela da je u vremenskom periodu od 2007. do 2010. radila obračun plaća kao administrator u A. d.o.o. S obzirom da je A. d.o.o. kao krovna tvrtka vodila financijsko poslovanje niza povezanih društava pa je na taj način radila i obračun plaća i vodila računovodstvo za trgovačko društvo oštećenika P. d.o.o. od 2010. godine. Šefica računovodstva A. d.o.o., S. bila je B. P. i A. d.o.o. je bio knjigovodstveni servis za sva povezana društva pa i tako za P. d.o.o. i A. S. d.o.o. Dakle, ona osobno je sve do stečaja P. d.o.o. radila obračun plaća, a to je bilo do 2010. Njezin opis posla bio je takav da je dobivala od B. B. blagajnika TD P. d.o.o. koja blagajna je bila u B. spisak radnika kojima je trebalo za svaki mjesec napraviti obračun plaće po odrađenom satu. Prema njezinim saznanjima, a što proizlazi iz iskaza svjedoka B. B. isti je od poslovođe gradilišta dobivao točan podatak za svakog radnika pojedinačno koliko je mjesečno odradio sati na terenu i cjelokupan spisak dostavljao njoj osobno da bi na taj način mogla obaviti obračun plaće. Dakle, ona je službeno odrađivala obračun plaće radnicima, poreze i doprinose što je predstavljao službeni dio plaće te je ove obračune dostavljala blagajnicima B. H. i B. B. u blagajnu TD P. d.o.o. koji su vršili stvarnu tj. konkretnu isplatu plaća radnicima. Istakla je da je točno da se stimulacija radnicima nisu oporezivale jer su bile na crno pa se nisu ni knjižile. Podrijetlo novca s kojim su se isplaćivale naknade radnicima, a nazivamo ih stimulacije isplaćivao se iz pozajmice. Potvrdila je da je 2010. knjižila pozajmice TD P. d.o.o. na način da je knjižila uplatnice i isplatnice i sastavljala blagajnički izvještaj te prilikom knjiženja pozajmica za iste nije zaduživala osobe niti se može sjetiti na koga je bila zadužena pozajmica jer je knjižila isključivo uplatnice i isplatnice koje su se odnosile na onoga na koga je glasila pozajmica, a valjda je to bio M. M. koji je bio direktor P. d.o.o. U odnosu na pitanje koliko je bilo zaposlenih radnika u TD P. d.o.o. istakla je da ih je bilo oko pedesetak, da bi početkom 2011. taj broj radnika počeo se smanjivati zbog lošeg poslovanja i stečaja TD P. d.o.o. Glede načina knjiženja kada je kazala da je knjižila samo uplatnice s obzirom da na mjestu uplatitelja samo stoji "po nalogu", odgovorila je da je vjerojatno blagajnica B. H. dobila nalog šefa računovodstva da na taj način piše uplatnice da su iste "po nalogu". Iako je istakla da su pozajmice vjerojatno glasile na tadašnjeg direktora M. M., isto tako je navela da ne zna da li je M. M. zaprimio novčani iznos pozajmica jer ona o tome nema nikakvih saznanja. Potvrdila je da je ona osobno pored službenog dijela plaće dobivala stimulaciju i to od 2000. godine u iznosu od 400 do 500,00 kuna, a njezin dio stimulacije određivala je šefica računovodstva B. P. koja je bila zadužena za radnike u knjigovodstvu.

 

18. Svjedokinja B. P. šefica je računovodstva A. d.o.o. istakla je da je njezin opis posla bio vezan uz financijska izvješća te osobno nikada nije bila zaposlenik trgovačkog društva P. d.o.o. međutim A. d.o.o. je bio krovna organizacija i tvrtka ostalih društava koji su bili kooperanti A. d.o.o., P. d.o.o. i A. S. d.o.o. za koje su se obavljali knjigovodstveni poslovi. Potvrdila je da je točno da su radnici P. d.o.o. osim službenog dijela plaće kojeg su primali bilo preko tekućeg računa ili gotovine primali i određeni dio stimulacije koje je određivao direktor M. M. za radnike P. d.o.o. Ovi radnici su primali stimulacije na ruke u gotovini bez obračuna. Novčana sredstva kojima su radnici primali ove stimulacije bili su iz pozajmica, koje su se uzimale s računa P. d.o.o. a glasile su na M. M. Istakla je da je P. d.o.o. imao oko pedesetak radnika i svi su primali stimulacije svaki mjesec u iznosima od oko 1.000,00 kuna u vremenskom periodu od 2007. do 2011. Iako ona nije primala ove stimulacije primale su ih njezine radnice u računovodstvu Z. M1., A. V., B. H., koje su joj i kazale da prime određene iznose stimulacije u gotovini pored redovne i službene plaće u iznosima od 500 do 1.000,00 kuna. U odnosu na pitanje knjiženja uplatnica i isplatnica istakla je da je njezin naputak bio da se knjiži prema uputi iz uplatnice ili isplatnice da li piše da li je ista po pozajmici ili nekom drugom osnovu. Stoga, ukoliko je isplatnica ili uplatnica bila po pozajmici tako se i knjižila. U odnosu na radnike oštećenog društva P. d.o.o. koji su bili na gradilištima nisu primali novčane iznose za marende u gotovini dok radnici koji su radili u radionicama P. d.o.o. u B. primali su naknade za marende u gotovini, a ne preko računa i to oko dvadesetak radnika. Način ovakvog plaćanja bio je u vremenskom periodu od 2007. do 2011., a novčana sredstva za plaćanje ovih novčanih iznosa radnicima bili su iz sredstava pozajmica i iznosi su bili od oko 500,00 do 600,00 kuna dnevno za ovih dvadesetak radnika. Potvrdila je da je Z. M. kada je započelo poslovanje preko banaka, konkretno C. B. osobno iz banaka putem isplatnica podizao pozajmice s nalogom potpisanim od ovlaštene osobe, koji nalog je morao imati i osnov za podizanje pozajmice te potpis od direktora tj. ovlaštene osobe, a to je tada bio u P. d.o.o. M. M. Novac koji se putem isplatnica isplaćivao iz banaka glede pozajmica po nalogu morao je biti putem uplatnice položen u blagajnu P. d.o.o. ali ona to osobno nije vidjela iako je to bilo pravilno postupanje. Ima saznanja da u vremenu kada su radnici dolazili u ured P. d.o.o. predizati svoje plaće vidjela je da dolaze u ured u kojem rade blagajnici jer je njezin ured odmah bio pored ureda blagajne.

 

18.1. U odnosu na pitanje glede marende za radnike P. d.o.o. koji su bili na terenu nisu im se isplaćivali na ruke novčani iznosi za marende već je A. d.o.o. koji je ugovarao posao ovisno na kojem je terenu i o koliko se radnika radi, taj dio bi se prefakturirao P. d.o.o. ukoliko bi se odnosio na radnike P. d.o.o. Ti radnici koji su bili na gradilištima nisu primali novčane iznose za marende u gotovini. Radnici koji su radili u radionicama P. d.o.o. primali su marende, bilo je tu u tim radionicama oko dvadesetak ljudi, a njima su te marende plaćene u gotovini dobavljaču, a ne preko računa, a plaćao ih je P. d.o.o. Način ovakvog plaćanja bio je u cijelom vremenskom periodu koji se ističe od 2007. do 2011. Odakle sredstva za plaćanje u gotovini dobavljaču pretpostavljam da su sredstva za plaćanje u gotovini dobavljaču bili iz istih sredstava pozajmica. To bi bilo otprilike dnevno 500,00 – 600,00 kuna dnevno za ovih dvadesetak radnika.

 

18.2. U odnosu na pitanje kakva je bila uloga Z. M. u TD P. d.o.o. odgovorila je da je isti bio kurir za donošenje novaca iz C. B. u TD P. dok je uloga M. V. u ovom trgovačkom društvu bila takva da je on bio osoba koja je davala poslove trgovačkog društva P. d.o.o. s obzirom da je bio vlasnik i direktor TD A. d.o.o. koji je bio ugovaratelj svih poslova.

 

19. Svjedokinja Z. M1. koja je radila u knjigovodstvu trgovačkog društva A. d.o.o. potvrdila je da je ovo trgovačko društvo imalo ugovor o vođenju poslovnih knjiga i za druge tvrtke koje su bile u sklopu A. d.o.o. pa tako i P. d.o.o. i koristili su iste poslovne prostore. A. d.o.o. bio je i knjigovodstveni servis za TD P. d.o.o. U knjigovodstvenom servisu radila je sve knjigovodstvene poslove i zna da su radnice u TD P. d.o.o. primali na crno plaće, ali i preko tekućeg računa. Cijeli svoj radni vijek provela je u A. d.o.o., koji je imao ugovor o vođenju poslovnih knjiga i za druge firme u sklopu A. d.o.o. pa tako i za P. d.o.o. i koristili su iste poslovne prostore. A. d.o.o. bio je knjigovodstveni servis i za društvo oštećenog P. d.o.o. i za A. S. d.o.o. Nakon 2010. kolegica A. V. je preuzela vođenje knjigovodstva za firme s područja S., a ona za firme s područja S. U knjigovodstvenom servisu radila je sve u vezi knjigovodstvenog poslovanja. Radnici su u P. d.o.o. primali "na crno" i preko tekućeg računa, a kada je istakla "na crno", onda kaže da je to u gotovini, na ruke. One plaće koje su se isplaćivale radnicima u gotovini određivao je direktor P. d.o.o., a direktor je u to vrijeme bio M. M.. Istakla je da ne zna koliko je to točno radnika bilo koje je primalo iznose u gotovini, oko pedesetak, a ove iznose u gotovini primali su za cijeli vremenski period od 2007. do 2011. i to mjesečno u ne zna točno u kolikim iznosima jer je to zavisilo od radnika do radnika i od direktora koliko bi odredio taj iznos.

 

19.2. A. V. bi izračunala sukladno iznosu temeljem isplatnog listića koliko će koji radnik primiti plaće preko tekućeg računa te bi taj isplatni listić dostavljala blagajnicima. Mislim da je blagajnik od 2007. bio B. B., a B. H. prije njega. Ovaj drugi dio plaće koji je išao u gotovini i koji je određivao direktor blagajnici su davali radnicima na ruke i radnici su taj novčani iznos preuzimali kod blagajnika. Osnov novca glede plaća koje su se isplaćivale u gotovini bio je s osnova pozajmica i to temeljem ugovora između P. d.o.o. i direktora P. d.o.o. mislim M. M. Blagajnici u P. d.o.o. ili B. B. ili B. H. točno bi izračunali koji točno novčani iznos radniku ide preko tekućeg računa, a koji novčani iznos se daje radniku u gotovini i dostavljali su faksom te novčane iznose u A. d.o.o. Onda bi Z. M. taj novčani iznos podigao s računa P. d.o.o. i poslao bi te novce po nekome u S.  To je bilo vrijeme dok se poslovalo preko banke i to C. B. Pozajmica su glasile na direktora P. d.o.o. On je dao bianco nalog da se taj novac temeljem naloga može podignuti u banci. Novac je blagajnicima u poslovne prostorije oštećenog trgovačkog društva donosili su posrednici T. M. ili V. V. koji su novac donijeli iz S., a predizao ga je s osnova pozajmica Z. M. u C. B. s računa oštećenika društva. Potvrdila je da je točno da je primala plaće u gotovini na ruke, za koji vremenski period da ne zna, ali nikad više od 500,00 kuna.

 

19.3. Na pitanje branitelja prvooptuženika istakla je da su se topli obroci za terenske radnike P. d.o.o. te radnike koji su bili u pogonu P. d.o.o. plaćali na ruke, na crno jer račun za tople obroke radnika ne bi došao u knjigovodstveni servis A. d.o.o.

 

20. Nadalje, sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoke T. M. i V. V., a u odnosu na navode obrane drugooptuženog Z. M. koji je s osnova naloga za isplatu podizao novčane iznose s C. B. s računa oštećenog TD P. d.o.o. koje novce su T. M. i V. V. nosili u društvo oštećenog TD P. d.o.o. gdje su radili blagajnici B. H. i B. B. i koji su te novce dijelili na ruke radnicima oštećenog trgovačkog društva kao dodatak službenog dijela plaće s osnova stimulacija koji novčani iznos stimulacije je određivao Z. M. na osnovu podataka dobivenih od šefova gradilišta za svakog pojedinog radnika prema određenom radnom satu i pored njega direktor društva P. d.o.o. M. M., a prema navodima svjedoka A. V. i Z. M1. te B. P., koja je bila šefica računovodstva A. S. d.o.o. Blagajnici B. H. i B. B. su s osnova takvih podataka odrađenog radnog sata za svakog pojedinog radnika dostavljali koliko je mjesečno odrađeno sati na terenu i takav cjelokupan spisak dostavljali računovodstvu A. d.o.o. da bi se obavio obračun plaće za oštećeno društvo P. d.o.o., a koje računovodstvo je obavljalo obračun plaće i za sva povezana društva. S osnova tako odrađenih sati obračunavao se ovaj iznos stimulacije za radnike oštećenog društva P. u vremenskom periodu od 2007. do 2011. i dostavljao blagajnicima B. H. i B. B., kojima su T. M. i V. V. donijeli novac koji je Z. M. predigao s računa oštećenog TD P. d.o.o. u C. B.

 

21. Prema iskazu svjedoka V. V. proizlazi da je bio zaposlen u A. d.o.o. te je točno da bi dolazio u S. u poslovne prostore A. d.o.o. u vrijeme isplate plaća zajedno sa T. M. jer bi ih pozvao Z. M. u njegovu kancelariju da dođu po novce za isplatu plaća radnika koji su bili pod krovnim društvom A. S. d.o.o., a radili u drugim trgovačkim društvima, pa tako i društvo oštećenika P. d.o.o. Novac koji bi on i T. M. preuzeli od Z. M. u njegovoj kancelariji A. d.o.o. bio je u papirnatoj vrećici C. B. na kojoj bi bila zaklamana specifikacija novčanog iznosa. Ove novce nosio je B. H. koja je bila blagajnik društva P. d.o.o., a nakon toga B. B. koju je zamijenio na mjestu blagajnika.

 

22. Navode svjedoka V. V. potvrdio je i svjedok T. M. koji je istakao da je točno da je zajedno sa V. V. kada je bilo vrijeme isplata plaća u A. d.o.o. dolazio po novce od Z. M.. Novac je bio pohranjen u zatvorenim vrećicama ili kuvertama na kojima je bila specifikacija novčanog iznosa, koji novac su davali blagajnicima trgovačkih društava koji su bili u sklopu trgovačkog društva A. d.o.o. i to B. H., a nakon toga i B. B. Ovi novčani iznosi bili su prihodi namijenjeni za radnike iz više firmi krovnog društva A. d.o.o. pa tako i za P. d.o.o. Poznato je bilo da su radnici plaće dobivali jedan dio preko žiro računa kojeg su imali u banci što je bio službeni dio plaće, a jedan dio u gotovini. Ovaj novčani iznos koji su radnici dobivali u gotovini odnosio se na marende i stimulacije, a upravo ovu gotovinu novčanog iznosa dobivali su fizički od blagajnika B. H. i B. B.

 

23. Nakon ovako istaknutih iskaza ispitanih svjedoka sud je u dokaznom postupku na raspravi od 23. veljače 2021. ispitao sudskog vještaka za financije i knjigovodstvo V. K.

 

23.1. Ovaj vještak je po nalogu državnog odvjetništva izradio pisani nalaz i mišljenje 19. lipnja 2015. (list 465-476 spisa). U kojem je na osnovu podataka sa žiro računa trgovačkog društva P. d.o.o. potvrdio i navode ispitanih svjedoka koje smo detaljno obrazložili o načinu podizanja gotovine sa žiro računa društva P. d.o.o. prema potpisanom nalogu ovlaštenih osoba i to M. M. o isplati za potrebe pozajmica, a kojeg je u banci preuzeo Z. M.. Također ovaj vještak u ovom svom nalazu potvrđuje da se podignuta sredstva sa žiro računa u banci evidentirana u blagajničkom izvještaju na osnovu nepotpisane uplatnice uplatitelja sredstava koji je ista predao u blagajnu, te su isplaćena iz blagajne na osnovi nepotpisane isplatnice primatelja pozajmica. Ovo u potpunosti potvrđuju i ispitani svjedoci B. B., B. H., A. V., B. P. i Z. M1. Također je nedvojbeno, što proizlazi iz svih navoda da su nalozi za podizanje sredstava s računa banke potpisani od strane M. M., isplatni listići za preuzimanje sredstava iz banke potpisani su od strane drugooptuženog Z. M., dok su uplatnice za evidentiranje primljenih sredstava u blagajni potpisani od strane blagajnika koji to u svojim iskazima i potvrđuju, kao i isplatnica. Nadalje, uplatnice i isplatnice na mjestu uplatitelja sredstava i isplatitelja sredstava nisu potpisani, već se na istima pisala o osnovi ugovora o pozajmici. Prema navodima vještaka u istaknutom vještačenju obzirom na opisani tijek novčanih sredstava ne može se zaključiti u koje su svrhe sredstva korištena. Prema navedenom vještačenju također proizlazi da je krovno društvo A. S. d.o.o. dok je društvo P. d.o.o. obavljalo 90% poslova za društvo A. S. d.o.o. kao kooperant. Sve bitne poslove za društvo P. d.o.o. kao što su financije, knjigovodstvo i upravljanje društvom obavljalo je društvo A. S. d.o.o.

 

23.2. Upravo ovo proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka M. M., B. H., B. B., A. V., Z. M1. i B. P., pa i svjedoka V. V.. Prvooptuženi M. V. priznao je da je bio direktor i vlasnik A. S. d.o.o., ali tvrdi da nije imao nikakvu ulogu u društvu P. d.o.o. već je direktor tog društva bio M. M.. Isto tako i drugooptuženi Z. M. u potpunosti negira odgovornost u TD P. d.o.o., što sud ne prihvaća jer ne proizlazi iz rezultata provedenog dokaznog postupka i naprijed navedenih navoda istaknutih svjedoka.

 

23.3. Prema navodima vještaka proizlazi da je za podizanje sredstava s računa društva P. d.o.o., a kako to tvrdi i M. M. isti potpisivao bianco naloge Z. M1. i Z. M. što ne spori ni drugooptuženi Z. M. koji je s osnova bianco potpisanih naloga podizao novac s računa u C. B. Prema navodima vještaka također jasno proizlazi kao i iz povijesnog izvatka sudskog registra da je trgovačko društvo P. d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću osnovano za proizvodnju i usluge sa sjedištem u B., grad S., koje je osnovano 16. listopada 1997., a osoba ovlaštena za zastupanje bio je M. V., a od 6. lipnja 2007. M. M., te ponovno od 20. ožujka 2012. M. V.. Financijsko poslovanje društva P. d.o.o. vođeno je od strane društva A. d.o.o. i to od strane odgovorne osobe M. V. i financijskog direktora tj. voditelja poslovanja A. d.o.o. Z. M. Da su prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. poduzimali radnje dogovorno kojima su na osnovu naloga društva P. d.o.o. "naloga za plaćanje – isplatu" banka vršila isplatu putem isplatnog listića i to isplatu gotovine po osnovi naloga za isplatu koji je nalog M. M. potpisao bianko. Novac je u gotovini s banke uzimao Z. M. Isplaćena gotovina koja je preuzeta u banci evidentirana je na osnovi uplatnice u blagajnički izvještaj te da su sredstva predana u blagajnu ovjeravao je blagajnik na mjestu uplatitelja "po nalogu". Blagajnici B. H. i B. B. potvrđuju da su fizički novac primili, a koji je novac bio namijenjen za isplatu stimulacija u gotovini, a potvrdili su i način vođenja blagajničkog izvještaja.

 

24. Blagajnici su potvrdili da su evidenciju blagajnički izvještaj izvršili na osnovu naloga i predane uplatnice koja nije bila ispravno popunjena jer nije bila potpisana od strane uplatitelja. Datumom naloga za isplatu izvršena je isplata u banci i istog dana izvršena je evidencija u blagajnički izvještaj i istog dana izvršena je i isplata iz blagajne evidentirana putem isplatnice. Isplatnica je ovjerena od strane blagajnika na mjestu primatelja sredstava "ugovor o pozajmici", dok je u blagajničkom izvještaju uneseno "pozajmica M. M.". Da je zaista M. M. primio ova sredstva s osnova pozajmice trebao je isplatnicu potpisati kao primatelj sredstava, a ne "po ugovoru o pozajmici". Na opisan način izvršen je ukupan promet pozajmica u razdoblju od 30. lipnja 2007. do 30. lipnja 2011. u ukupnom iznosu od 1.361.000,00 kuna.

 

24.1. Blagajnici B. H. i B. B., te M. M. potvrdili su da je opisano evidentirano u pomoćnim i glavnim knjigama izvršeno fiktivno te se ne temelji na osnovi stvarnih kretanja novčanih sredstava. S obzirom da sredstva podignuta u banci nisu stvarno i fizički predana u blagajnu niti je vršena stvarna isplata blagajne M. M. da je riječ o pozajmicama. Međutim, unatoč navedenom u pomoćnim knjigama izvršeno je evidentiranje isplata pozajmice M. M. u navedenom iznosu od 1.361.100,00 kuna.

 

24.2. Ovakav navod vještaka o slijedu kretanja novca potvrdili su i svjedoci blagajnici B. H. i B. B. pa i drugooptuženi Z. M., kao i svjedoci A. V., Z. M1, V. V. i T. M.

 

24.3. S obzirom na navode istaknutih svjedoka o tijeku novčanih sredstava koje je Z. M. kao pozajmice predizao s računa društva oštećenika u C. B., sud je naložio dopunu vještačenja od 5. srpnja 2019. (list 611-618 spisa) te je naložio sudskom vještaku da s osnova isplate svjedoka blagajnika B. B. i B. H., knjigovođe A. V. te M. M. kao odgovorne osobe društva P. d.o.o., B. P. kao voditelja računovodstva društva A. d.o.o. koja se očitovala o odnosu pitanja knjiženja uplatnica i isplatnica, istakla da je njezin naputak bio da se knjiži prema uputi iz uplatnica ili isplatnica da li piše da li je ista po pozajmici ili nekom drugom osnovu, pa ukoliko je ista bila po pozajmici tako se i knjižila te sukladno ovakvim navodima utvrdi koliko je bilo zaposlenih radnika u oštećenom trgovačkom društvu P. d.o.o. kojima je isplaćeno na crno po osnovi toplog obroka za radnike u radionici te po osnovi stimulacije, a za koji novčani iznos prvooptuženi i drugooptuženi tvrde da su se novčana sredstva podignuta s C. B. u iznosu od 1.361.000,00 kuna koristili za poslovanje društva i to iznos od 72.000,00 kuna te nadalje 171.600,00 kuna isplaćenih na ruke M. M. te radnika društva P. d.o.o. po osnovi toplog obroka i po osnovi stimulacije za rad.

 

24.4. Nakon dostavljene dokumentacije od strane Zavoda izrađena je dopuna vještačenja na okolnost utvrđivanja broja zaposlenih radnika u spornom razdoblju koji su primali stimulaciju i topli obrok, dopuna vještačenja od 20. prosinca 2019. (list 637-644 spisa). Iz kojeg proizlazi da iz utvrđenog iznosa pozajmice od 1.361.000,00 kuna je izvršen osnovan povrat kako je to već iskazano u iznosu od 72.000,00 kuna. Nadalje, obračunate su isplate po osnovi razlike plaće M. M. do iznosa od 12.500,00 kuna, te je M. M. isplaćeno 171.600,00 kuna po osnovi razlike plaće, po osnovi isplate dohotka za topli obrok u spornom razdoblju obračunato je ukupno 265.408,00 kuna po osovi stimulativnog dijela plaće obračunato je 531.998,10 kuna.

 

24.5. U naknadnoj dopuni vještačenja od 4. rujna 2020. (list 683-685 spisa), a nakon dostavljene dokumentacije od strane Zavoda u odnosu na broj zaposlenih radnika u spornom razdoblju koji su primali stimulaciju i topli obrok. Vještak je utvrdio da s obzirom na fluktuaciju radnika u utvrđeno vrijeme što znači da je određeni broj radnika otišao, a novi radnici se zaposlili uzet vremenski period od 31. prosinca 2007. što omogućava iskazivanje prosjeka broja mjeseci odlazaka radnika i dolazaka novih, a sve analizom tablice (list 645 spisa) te se napominje da je iznos stimulacije utvrđen kao prosjek za sve radnike.

 

24.6. Nadalje, u dopuni vještačenja od 18. studenoga 2020. (list 687-690 spisa) u konačnici je utvrđeno da je iz iznosa koji glasi na ime pozajmice od 1.361.000,00 kuna od kojeg iznosa je dio novca potrošen za potrebe poslovanja trgovačkog društva P. d.o.o. i to u iznosu od 72.000,00 kuna.

 

24.7. Novac koji glasi na iznos primanja M. M. od 171.600,00 kuna isplaćenih mu na ruke, iznos isplaćenog toplog obroka u pogonu na osnovu iskaza svjedoka i priložene dokumentacije utvrđen je iznos naknade za topli obrok u iznosu od 265.408,00 kuna, iznos stimulativnog dijela koji bi bio isplaćivan na ruke u spornom razdoblju dok se vršila isplata takve naknade utvrđen je prosječni iznos za sve radnike jednako od 933,33 kune, za 19 mjeseci za koje je vršena isplata stimulativnog dijela naknade i to za prosječan broj radnika koji koje utvrđen u prosjeku od 30 pa je na takav način utvrđeno da je isplaćeni iznos bio 531.998,10 kuna. Nesporno je utvrđeno da je preko blagajne izvršena isplata u iznosu od 1.361.000,00 kuna od čega je ispravno evidentiran povrat u iznosu od 72.000,00 kuna (osnovno vještačenje od 19. lipnja 2015.).

 

24.8. Međutim, u vještačenju od 19. lipnja 2015. koje je naloženo tijekom istražnog postupka od Županijskog državnog odvjetništva vještak je istakao da izvršeni iznos povrata pozajmica koji je evidentiran u konto kartici računa broj 1130 do 3001 ne nalaze se isprave uplatnice i blagajnički izvještaji na osnovu kojih bi bili evidentirani i priznati povrati u iznosu od 271.500,00 kuna. Međutim, kako je vještaku naknadno dostavljena dokumentacija konto kartica računa 1130 do 3001 M. M., potraživanja za pozajmicu, izvodi banke prikazani u tablici (list 689 spisa) te uplate o dostavljenim izvodima banaka. Vještak je priznao i navedene uplate uzeo u obzir, a riječ je o iznosu od 27.500,00 kuna. Dakle, rezimirajući naprijed navedeno utvrđeno je prema sudskom vještaku V. K. da oštećeno društvo P. d.o.o. trpi štetu u iznosu od 32.493,90 kuna koji iznos nije pokriven i ne može se opravdati s osnova podignutog novčanog iznosa preko blagajne u iznosu od 1.361.000 kuna.

 

25. Vještak je na raspravi od 23. veljače 2021. dao svoj iskaz u odnosu na upravo istaknute navode pisanih vještačenja i obrazložio da je osnovno vještačenje izradio sukladno nalogu odvjetništva prilikom čega je koristio dokumentaciju priloženu u spisu koja mu je dana na raspolaganje. Na temelju dokumentacije iz spisa utvrdio je da su izvršena određena podizanja novčanih sredstava s banke koja su trebala biti evidentirana kroz blagajnu, a što je sve detaljno upisao u nalazu osnovnog vještačenja. Na temelju raspoložive dokumentacije utvrdio je da je ukupno podignuto 1.361.000,00 kuna, a što je evidentirano kroz blagajnu, a da je od navedenog iznosa vraćeno 72.000,00 kuna, dok ostatak nije mogao uvažiti iz razloga što nije postojala relevantna izvorna dokumentacija, a to su uplatnice u blagajnu odnosno polozi na račun društva. Nakon toga sud je naložio da napravim dopunu vještačenja koje bi se temeljilo na osnovi iskaza određenih svjedoka koje sam u dopuni vještačenja citirao, s napomenom da je bilo različitih iskaza od onoga što se nalazilo prilikom izrade osnovnog vještačenja. U toj dopuni od 5. srpnja 2019. utvrdio sam, a na temelju iskaza svjedoka koji se točno citiraju u nalazu da bi postojao iznos nepokrivenih u iznosu od 325.252,00 kune. Na navedenu dopunu vještačenja primio sam pismeni prigovor od strane obrane okrivljenika na temelju koje sam izradio dopunu te sam utvrdio da bi ostalo nepokriveno od podignutog iznosa ukupan iznos od 391.993,90 kuna.

 

25.1. U navedenoj dopuni detaljno sam opisivao i objašnjavao koji iznos bi bio isplaćen M. M. po osnovi razlike plaće, zatim sam izvršio obračun toplih obroka za one radnike koji bi radili u pogonu, a od ostatka sam utvrdio obračun stimulativnog iznosa koji bi se isplaćivao radnicima. Pored navedenog odgovorio sam u ovoj dopuni i na primjedbe branitelja. Nakon toga ponovnim prigovorom od strane branitelja da nisam dobro utvrdio broj radnika, a koji se utvrđivao na temelju dokumentacije dostavljene od strane Zavoda te da nisam uzeo u obzir određene izvode banke iz kojih bi bilo razvidno da su okrivljenici vratili određeni dio sredstava. Na navedeni prigovor sam se očitovao s detaljnim obrazloženjem na koji način je vršena evidencija radnika za sporno razdoblje te sam i naveo da mi nisu dostavljeni spomenuti izvodi banaka. Nakon toga sud mi je dostavio sporne izvode što se i navodi u osnovnom vještačenju od kojeg rednog broja do kojeg u tablici, te sam izvršio izračun po kojima bi nakon uvaženih uplata po prezentiranim mi izvodima iz banke da bi nepokriveni dio iznosio 32.493,90 kuna.

 

25.2. Vještak je dodatno odgovorio da se poslovna promjena knjiži s datumom nastanka promjene, što se posebno navodi u izrađenoj temeljnici, međutim najčešće u praksi se događa, a što je ovdje primijetio da se poslovna promjena dogodila npr. na današnji dan, a bila je knjižena krajem mjeseca. U konkretnom slučaju naveo je datum temeljnice, a koja je izrađena na osnovi izvoda, dakle na datum nastanka događaja.

 

25.3. Dodatno navodi da iz dostavljene mu dokumentacije u blagajničkom poslovanju se navodi da su sredstva dana M. M. kao pozajmica, međutim stvarni tijek novčanih sredstava i sami blagajnici negiraju, dakle, sredstva nisu bila korištena kao pozajmica M. M.

 

26. Dakle, sud je nakon ovako provedenog dokaznog postupka izveo zaključak da su prvooptuženi M. V. kao direktor i vlasnik trgovačkog društva A. d.o.o. i drugooptuženi Z. M. kao financijski direktor poslovanja A. d.o.o. koje je bilo krovno društvo povezanih društava pa tako i društva oštećenika P. d.o.o. kojeg su bili obojica stvarni voditelji te na taj način svjesni da su dužni štititi imovinu oštećenog trgovačkog društva u cilju stjecanja neosnovane materijalne dobiti i svjesno zloupotrebljavajući upravljačku ulogu postupali protivno interesima društva oštećenika. Prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. svjesno su nalagali blagajnicima B. H. i B. B. da u poslovne isprave i knjige unose neistinite podatke na način da je drugooptuženi Z. M. u dogovoru s prvooptuženim M. V. nakon što je od M. M. koji je bio osoba ovlaštena za potpisivanje platne dokumentacije tako potpisane bianko naloge od M. M. putem naloga za isplatu sa žiro računa P. u C. B. d.d. u više navrata podizao gotovinu u iznosu od 1.361.600 kuna, koji novac su kuriri V. V. i T. M. nosili fizički u društvo oštećenika P. d.o.o. u S. i novac fizički davali blagajnicima B. H. i B. B. koji su s osnova obračuna direktora oštećenog društva M. M. te i šefova gradilišta, Z. M. pa i šefice računovodstva A. d.o.o. za svakog pojedinačnog radnika s osnova odrađenih radnih sati radili isplatne liste koje su dostavljali u računovodstvo A. S. d.o.o. A. V. i Z. M1. na osnovu čega su iste sastavljale za svakog pojedinog radnika obračun službenog dijela plaće, neslužbenog dijela plaće tzv. stimulacije i novčanih iznosa po osnovi toplog obroka, a koje su novčane iznose kao takve obračunate dijelili radnicima u ruke na crno B. B. i B. H.. Nadalje, prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. nalagali su da se neistinito navodi u nalozima za isplatu da je riječ o svrsi isplate pozajmice koju su na taj način B. B. i B. H. po njihovom nalogu neistinito prikazali u poslovnim ispravama i knjigama da su novci kao pozajmice isplaćeni M. M. te postupajući po takvim nalozima u blagajničkim izvještajima, uplatnicama i isplatnicama neistinito prikazali da je u blagajnu isplaćeno 1.361.000,00 kuna u svrhu pozajmice i iznos kao pozajmice isplaćene M. M.

 

26.1. Na ovakav način prvooptuženi M. V. je svojim ponašanjem je u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. KZ/11 zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu te u poslovne isprave unio neistinite podatke i takve isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite i na taj način svojim ponašanjem u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11.

 

26.2. Na ovakav način drugooptuženi Z. M. je svojim ponašanjem u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. KZ/11 zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, pravnom poslu i odnosu povjerenja i na taj način pribavio drugome protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu te u poslovne isprave unio neistinite podatke i takve isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite i na taj način svojim ponašanjem u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11.

 

27. Glede subjektivnog odnosa prvooptuženog M. V. i drugooptuženog Z. M. treba kazati da su isti postupali s izravnom namjerom, te bili svjesni svojih radnji i postupaka i htjeli nastupanje štetnih posljedica na način kako je to ranije opisano i obrazloženo.

 

28. Što se tiče ubrojivosti prvooptuženog M. V. i drugooptuženog Z. M. u vrijeme počinjenja kaznenog djela treba kazati da ista tijekom cijelog postupka nije bila upitna niti isticana kao sporna.

 

29. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja optuženika valjalo je odlučiti o kaznenoj sankciji.

 

29.1. Što se tiče otegotnih okolnosti na strani prvooptuženika M. V. trebalo je cijeniti stupanj krivnje, društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela te duži period činjenja ovog kaznenog djela.

 

29.2. Što se tiče olakotnih okolnosti na strani istog trebalo je cijeniti njegovu dosadašnju neosuđivanost, korektno ponašanje tijekom postupka i protek vremena od počinjenja ovog kaznenog djela, obiteljsku situaciju, oženjen, otac dvoje djece, te umirovljenik.

 

29.3. U odnosu na otegotne okolnosti kod drugooptuženika Z. M. isto tako treba kazati da je trebalo cijeniti stupanj krivnje kao i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela i duži period činjenja ovog kaznenog djela.

 

29.4. Što se tiče olakotnih okolnosti na strani drugooptuženika trebalo je istaknuti isto tako njegovu dosadašnju neosuđivanost, korektno držanje pred sudom, obiteljsku situaciju, da je oženjen te otac četvero djece.

 

30. S obzirom na naprijed navedeno sud je prvooptuženom M. V. najprije utvrdio kazne zatvora za kazneno djelo iz članka 246. stavak 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci i za kazneno djelo iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

 

31. Drugooptuženom Z. M. najprije utvrdio kaznu zatvora za kazneno djelo iz članka 246. stavak 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci i za kazneno djelo iz članka 279. stavak 1. i 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

 

31.1. Nakon čega se prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. temeljem odredbe članka 246. stavak 1. u svezi s člankom 51. KZ/11 su osuđeni i to prvooptuženi M. V. na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te drugooptuženi Z. M. na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

 

32. Nadalje, temeljem članka 56. stavak 2. KZ/11 prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. izrečene su uvjetna osuda time da se izrečena kazna zatvora prema prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. neće izvršiti ako isti u roku od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počine neko novo kazneno djelo.

 

33. Sud je uvjerenja da je ovako izrečena uvjetna osuda primjerena osobama prvooptuženog M. V. i drugooptuženog Z. M. kao i način počinjenja ovog kaznenog djela te da će se isti ubuduće suzdržati od činjenja kaznenih djela kao i okolnost da na ovakav način izrečena uvjeta osuda ima ulogu specijalne prevencije kao i generalne općenito.

 

34. Temeljem članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. nalaže se da u roku od 1 (jedan) mjesec poprave štetu počinjenu kaznenim djelom i to da oštećenom trgovačkom društvu P. d.o.o. isplate iznos od 32.493,90 kuna.

 

35. Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 sud će prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. opozvati uvjetnu osudu ako isti bez opravdanih razloga ili u roku koji je određen presudom (u roku od mjesec dana), ne poprave štetu počinjenu kaznenim djelom kako je to naloženo posebnom obvezom iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11, koja im je određena uz uvjetnu osudu.

 

36. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 prvooptuženom M. V. i drugooptuženom Z. M. se nalaže da isplate imovinskopravni zahtjev oštećenom trgovačkom društvu P. d.o.o. u stečaju, u roku od mjesec dana iznos od 32.493,90 kuna, dok se u odnosu na preostali dio imovinskopravnog zahtjeva oštećeno trgovačko društvo P. d.o.o. u stečaju upućuje u parnicu.

 

37. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 i u svezi s člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. do 6. ZKP-a prvooptuženi M. V. i drugooptuženi Z. M. dužni su na ime naknade troškova kaznenog postupka i to na ime troškova svjedoka i vještaka, solidarno isplatiti iznos od 7.430,00 kuna te na ime troškova paušala svaki od po 5.000,00 kuna, temeljem odredbe članka 145. stavak 4. ZKP/08 drugooptuženi Z. M. je dužan podmiriti troškove branitelja po službenoj dužnosti te će se isti isplatiti od tijela koje vodi postupak, a naplatiti naknadno od drugooptuženika o čemu će biti doneseno posebno rješenje.

 

U Splitu 4. ožujka 2021.