1

 

                            Poslovni broj: 6 UsI-20/2021-4

 

 

                                                                                                 

 

 

 

 

Poslovni broj: 6 UsI-20/2021-4

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja A. S. iz B. G., A. S. iz B. G., I. M. iz B. G., I. S. iz B. G., Ž. G. iz B. G., K. P. iz B. G., M. Š. iz B. G., M. S. iz B. G., M. P. iz B. G., koje zastupa opunomoćenik D. Š., odvjetnik u Ž., protiv tuženika Općine Babina Greda, Općinskog Vijeća, V. Nazora 3, Babina Greda, radi poništenja javnog natječaja, 4. ožujka 2021.,

 

 

                                                           r i j e š i o  j e

 

I.                    Tužba se odbacuje.

 

II.                 Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnoga spora.

 

 

Obrazloženje

 

Tužitelji su podnijeli tužbu ovome sudu 5. siječnja 2021. protiv uvodno označenog tuženika radi poništavanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Babina Greda od 3. veljače 2020., te odluke i zapisnika Povjerenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Babina Greda od 8. studenog 2020.

Tužitelji u tužbi navode kako je Općina Babina Greda, Jedinstveni upravni odjel, dostavila očitovanje Klasa: 320-02/20-01/46, Urbroj: 2212/02-03/20-01-1 od 7. prosinca 2020. kojim prigovore tužitelja smatra neutemeljenim i upućuje na sudsku zaštitu prava. Protiv ovog očitovanja tužitelji su podnijeli prigovor načelniku Općine Babina Greda sukladno članku 12. stavak 3. u vezi sa člankom 42. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09)  ostajući i dalje kod iznesenih prigovora. Smatraju da načelnik općine Babina Greda nije u zakonskom roku dostavio odluku o prigovoru, zbog čega tužitelji u otvorenom roku podnose dopuštenu tužbu. U tužbi nadalje navode da se Povjerenstvo i Općinsko vijeće prilikom odlučivanja nisu pridržavali

uvjeta Javnog natječaja, niti odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 20/18, 115/18, 98/19), niti Pravilnika o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i zakup za ribnjake u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine broj 47/2019, u daljnjem tekstu: Pravilnik), čime su počinili bitne povrede na štetu tužitelja koji su u konačnici dovele do prihvaćanja ponuda ponuditelja koje nisu ispunjavale uvjete Javnog natječaja. Smatraju da zapisnik sa javnog otvaranja prispjelih ponuda od 27. kolovoza 2020. ne sadržava Tablicu 1. na način i u obliku kako je to propisano Pravilnikom i objavljeno na internetskim stranicama Općine Babina Greda; da se tablica Povjerenstva u bitnome razlikuje od tablice 1. koja je objavljena kao sastavni dio javnog natječaja; da su povrijeđena pravila postupka u provođenju natječaja; da je iz zapisnika nemoguće utvrditi kriterij „1. stočar kojem nedostaje površina u odnosu na broj uvjetnih grla stoke“, da nije moguće utvrditi kriterij prava prvenstva po kojem se utvrđuje da li pojedini ponuditelj ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu; da ni povjerenstvo ni Općinsko vijeće nisu pravilno primijenili odredbu članka 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu; da određenom broju ponuditelja uopće nije evidentiran odnosno priznat kriterij prava prvenstva iako je to bilo razvidno iz dokumentacije priložene uz ponudu; da su razmatrane i prihvaćene ponude koje ne ispunjavaju formalne kriterije javnog natječaja te da su razmatrane i prihvaćene ponude koje sadržavaju kontradiktornu dokumentaciju istog ponuditelja. Ističu da ni iz zapisnika Povjerenstva niti iz Odluke vijeća nije jasno da li pojedini ponuditelj nastupa u svojstvu OPG-a, vlasnika poljoprivrednog obrta ili pravne osobe u rangu mikro ili malih poduzeća. Nadalje, tužitelji u tužbi navode i niz pojedinačnih prigovora na postupak provedbe navedenog javnog natječaja od strane Općine Babina Greda te prigovora na rad Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Općine Babina Greda, koje sud neće iznositi s obzirom na način rješavanja ovog upravnog spora. S obzirom na navedeno predlažu da sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Babina Greda od 8. studenog 2020., te odluke i zapisnika Povjerenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Babina Greda od 27. kolovoza 2020., te potražuju trošak upravnog spora.

U odgovoru na tužbu tuženik detaljno obrazlaže svaki pojedini tužbeni navod te ističe kako su prigovori tužitelja navedeni u tužbi neutemeljeni te da stoga nema osnove za stavljanje izvan snage donesene odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja ili za poništavanja predmetnog javnog natječaja.

Tužba nije dopuštena.

Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. U st. 2. istog članka propisano je da se upravnom stvari smatra i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17; u daljnjem tekstu: ZUS) propisano je da je predmet upravnog spora ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti

pravni lijek (t. 1.), ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojega nije dopušteno

izjaviti redoviti pravni lijek (t. 2.), ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu (t. 3.), te ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora (t. 4.).

Osporena odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja od 8. studenog 2020. donesena je primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te je odredbom članka 27. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže prema odredbama ovoga Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona predstavlja: zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja, prodaja izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti.

Kako je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (članak 2. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu), navedeni Zakon sadrži posebne odredbe u svezi sa raspolaganjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, između ostalog i davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta, pri čemu propisuje postupak javnog natječaja, donošenja odluke o odabiru, te sklapanja ugovora o zakupu (članak 29.-50. Zakona o poljoprivrednom zemljištu), a u preostalom dijelu upućuje na opće propise o raspolaganju nekretninama odnosno propise obveznog prava koji uređuju zakup nekretnina.

Iz podataka spisa predmeta proizlazi da su osporavane odluke donesene nakon što je tuženik 3. veljače 2020. raspisao javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Općine Babina Greda, Klasa: 320-02/20-01/9, Urbroj: 2212/02-02/20-01.

            Javnim natječajem definirani su uvjeti pod kojima se predmetno poljoprivredno zemljište može dati u zakup (trajanje zakupa, zakupnina i dr.), a sve sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.  

Prema odredbi članka 27. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu poljoprivrednim se zemljištem u vlasništvu države raspolaže prema odredbama ovoga Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona predstavlja: zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja, prodaja izravnom pogodbom, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti.

Prema članku 28. Zakona o poljoprivrednom zemljištu odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno se osigurava zaštita i unaprjeđenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana (stavak 1.). Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt (stavak 2.).

U smislu članka 38. stavka 1. istog Zakona na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup, općinski načelnik odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu u pisanom obliku.

              Navedeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu sadrži i opću odredbu (članak 47.) prema kojoj se na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji nije uređen odredbama ovoga Zakona, primjenjuju opći propisi obveznog prava.

Prema stajalištu suda, u konkretnom slučaju nije riječ o rješavanju u određenoj upravnoj stvari, jer osporene odluke nisu upravni akti (jednako kao što upravni akt nije niti odluka kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države), odnosno nisu pojedinačne odluke u smislu članka 3. stavka 1. točke 1. ZUS-a protiv kojih bi se mogao voditi upravni spor, slijedom čega u smislu članka 30. stavka 1. točke 7. Zakona o upravnim sporovima ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora te donošenje presude kojom bi sud u smislu članka 31. stavka 1. ZUS-a poništio utužene odluke, kako to tužitelj traži tužbenim zahtjevom.

Dakle, postupanje tuženika u okviru raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje se odnosi na zakup tog zemljišta, ne predstavlja postupanje iz područja upravnog prava, pa je stoga sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora, odnosno na redovnom sudu. Odluka koja se u tom postupku donosila o izboru najpovoljnijeg ponuditelja predstavljala je akt raspolaganja, a ne upravni akt.

Također, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, na temelju svih navedenih odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Zakona o upravnim sporovima, cjelokupni postupak za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u zakup, koji se provodi na temelju odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nije upravni postupak, već zakonom propisani postupak raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, zbog čega odluke koje se u tom postupku donose predstavljaju akt raspolaganja, a ne upravni akt. Navedeno proizlazi i iz sljedećih odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske: poslovni broj Usž-1518/16-2 od 21. rujna 2016., Usž-3918/16-2 od 19. siječnja 2017., te Usž-2606/19-2 od 9. siječnja 2020.

Valja istaknuti i da niti predmetno očitovanje tuženika nije doneseno u upravnom postupku i nema karakter upravnog akta protiv kojeg bi se mogao pokrenuti upravni spor, u smislu propuštanja čelnika tijela da odluči o podnesenom prigovoru.

Kako se vršenje vlasničkih prava, odnosno odlučivanje o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ne provodi u upravnom postupku, te ne predstavlja upravnu stvar, to ne postoje pretpostavke za vođenje predmetnog upravnog spora, slijedom čega je tužbu na temelju članka 30. stavak 1. točka 7. ZUS-a valjalo odbaciti, te riješiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

Odluka o trošku pod točkom II. izreke temelji se na članku 79. st. 4. ZUS-a, pa kako je tužba odbačena, proizlazi da su tužitelji u cijelosti izgubili spor, te nemaju pravo na naknadu troškova spora.

U Osijeku 4. ožujka 2021.

 

Sutkinja

Blanka Sajter v. r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 67. st. 2. ZUS-a).