1              Poslovni broj: II Kž-57/2021-5

Poslovni broj: II Kž-57/2021-5

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Katušić-Jergović, predsjednice vijeća te dr.sc. Lane Petö Kujundžić i mr.sc. Ljiljane Stipišić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. T., zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, broj Kv I-6/21-7 (K-1/2021) od 16. veljače 2021. o ukidanju istražnog zatvora i određivanju mjera opreza, u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2021.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Osijeku, broj Kv I-6/21-7 (K-1/2021) od 16. veljače 2021., u tijeku postupka nakon podignute optužnice zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavka 1. i 4. KZ/11., pod točkom I/ izreke na temelju članka 98. stavka 2. točki 3. i 8. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) optuženiku su određene mjere opreza redovitog javljanja ovlaštenoj službenoj osobi PU osječko baranjske, I PP Osijek, svakog prvog ponedjeljka u tekućem mjesecu, o čemu će ovlaštena osoba voditi evidenciju o javljanju optuženika i o tome izvješćivati sud te mjera opreza privremenog oduzimanja dozvole za upravljanje motornim vozilom broj … izdane od PU osječko-baranjske, a na temelju članka 98. stavka 1. ZKP/08. optuženik je upozoren da će se u slučaju nepridržavanja mjera opreza one zamijeniti istražnim zatvorom. Pod točkom II/ izreke na temelju članka 127. stavka 4. ZKP/08. ukinut je istražni  zatvor  protiv optuženika te se isti ima odmah postiti na slobodu.

 

Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je državni odvjetnik, bez uvodnog navođenja zakonske osnove pobijanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine rješenje o zamjeni istražnog zatvora mjerama opreza ili preinači pobijano rješenje i optuženiku odredi (ispravno produlji) istražni zatvor temeljem članka 123. stavka 1. točke 3 ZKP/08.

 

Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.

 

Žalba je osnovana.

 

U pravu je državni odvjetnik kada u svojoj žalbi ističe da je obrazloženje pobijanog rješenja "nejasno i konfuzno" čime upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., a ujedno postoji i proturječje između izreke i obrazloženja prvostupanjskog rješenja.

 

Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja kao razloge za ukidanje istražnog zatvora navodi da iz izvoda iz kaznene evidencije proizlazi da optuženik do sada nije osuđivan, da iz izvoda iz prekršajne evidencije proizlazi da je jednom prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droge pa slijedom takvih podataka zaključuje da je kazneno djelo za koje se tereti  slučajan asocijalni istup u njegovom životu, da se radi o mladoj i neporočnoj osobi pa da se osmomjesečni boravak u istražnom zatvoru pretvara u izdržavanje kazne, a rasprava u predmetu nije zakazana.

 

Nadalje, prvostupanjski sud u obrazloženju navodi da, iako je od optuženika oduzet automobil kojim je počinio terećeno kazneno djelo, još uvijek postoji razborita opasnost da bi ipak došao u iskušenje da od prijatelja „posudi“ automobil da se provoza i sudjeluje u prometu i na taj način ponovi isto ili slično kazneno djelo, pa uz sve navedene okolnosti prvostupanjski sud zaključuje da se svrha istražnog zatvora može ostvariti i određenim mjerama opreza.

 

Iz ovakvo koncipiranog obrazloženja  proizlazi da prvostupanjski sud nije uopće dao razloge za postojanje osobitih okolnosti koje upućuju na opasnost od ponavljanja kaznenog djela kao posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora propisane člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08., a što je i preduvjet za primjenu mjera opreza kao blažih mjera kojima se može ostvariti svrha istražnog zatvora.

 

Također, razlozi zbog kojih smatra da se svrha istražnog zatvora može ostvariti mjerama opreza  nejasni su i proturječni,  jer ako prvostupanjski sud smatra da se radi o neporočnoj, neosuđivanoj, tek jednom prekršajno osuđivanoj osobi, nejasno je zašto uslijed takvih okolnosti sud smatra da je potrebna daljnja primjena mjere istražnog zatvora odnosno njegova zamjena mjerama opreza, a na što pravilno upire državni odvjetnik.

 

Nadalje, potpuno su izostali i razlozi o tome zašto se baš mjerama opreza iz članka 98. stavka 2. točki 3. i 8. ZKP/08. može ostvariti svrha istražnog zatvora.

 

Valja također naglasiti, a na što državni odvjetnik u žalbi pravilno upire, da je pogrešan stav prvostupanjskog suda kako službene zabilješke koje sadrže preslike mandatnih kazni, zbog suprotnosti s odredbom članka 245. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017. i 118/2018.), ne mogu biti od značaja za donošenje odluke o istražnom zatvoru jer da bi se radilo o nezakonitoj uporabi. Naime, već su Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-4745/2020. od 10. studenoga 2020. i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Kž-526/2020. od 18. prosinca 2020. iznijeli stav da se podaci  Postaje prometne policije Osijek o novčanom kažnjavanju optuženika zbog prometnih prekršaja koji se ne unose u prekršajne evidencije, prilikom odlučivanja o opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, procjenjuju u smislu prijašnjeg života optuženika i neusklađenosti njegovog ponašanja sa zakonom i općeprihvaćenim normama ponašanja.

 

Slijedom svega navedenoga, u pobijanom rješenju ostvarena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. jer je izreka proturječna razlozima rješenja, nema razloga o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.

 

Uzevši u obzir sve prethodno izneseno, žalbu državnog odvjetnika trebalo je prihvatiti i pobijano rješenje ukinuti te predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, prije svega, ponovno razmotriti i preispitati sve okolnosti koje su odlučne za donošenje odluke, vodeći pritom računa, kako o postojanju opće, tako i o postojanju posebnih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika iz osnove propisane u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. što je preduvjet i za odlučivanje o mjerama opreza. Potom će s jednakom pažnjom razmotriti i preispitati mogućnost zamjene istražnozatvorske mjere blažim mjerama, nakon čega će donijeti novo i na zakonu utemeljeno rješenje koje će valjano obrazložiti u svim segmentima.

 

Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

 

Zagreb, 4. ožujka 2021.