1              Poslovni broj: Gž Zk-13/2020-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Zk 13/2020-2

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu po sucu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja upisa Republike Hrvatske, OIB: …, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi upisa pomorskoga dobra, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-25601/16 od 8. siječnja 2018., 4. ožujka 2021.,

 

 

r i j e š i o j e :

 

I. Odbija se predlagateljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-25601/16 od 8. siječnja 2018.

 

II. Nalaže se Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu u Malom Lošinju, izbrisati zabilježbu žalbe protiv rješenja poslovni broj Z-25601/16 od 8. siječnja 2018. u zemljišnoj knjizi za KO C. i o tomu obavijestiti sudionike u postupku.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem zemljišnoknjižnog sudca od 8. siječnja 2018. odbijen je prigovor predlagatelja upisa Republike Hrvatske kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Malom Lošinju poslovni broj Z-4011/12 od 23. studenoga 2012. (točka I. izrijeke), određena zabilježba odbijanja prigovora (točka II. izrijeke) te je naloženo brisanje zabilježbe prigovora protiv rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Malom Lošinju poslovni broj Z- 4011/12 od 23. studenoga 2012. (točka III. izrijeke).

 

Spomenutim rješenjem ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta Zemljišnoknjižnog odjela tadašnjega Općinskog suda u Malom Lošinju poslovni broj Z-4011/12 od 23. studenoga 2012. djelomice je prihvaćen prijedlog predlagatelja Republike Hrvatske (točka I. izrijeke), a djelomice je odbijen predlagateljev prijedlog radi upisa činjenja vidljivim statusa pomorskog dobra na nekretninama položenim k.o. C., a koje nekretnine su detaljno navedene pod točkom II. izrijeke tog rješenja, te je naložena provedba rješenja u zemljišnoj knjizi.

 

Protiv prvostupanjskog rješenja zemljišnoknjižnog sudca kojim je odbijen prigovor I potvrđeno rješenje ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta ranijeg Općinskog suda u Malom Lošinju poslovni broj Z-4011/12 od 23. studenoga 2012., žali se predlagatelj upisa pobijajući to rješenje u cijelosti, ne navodeći određeno koji od žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) u svezi s člankom 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje ZZK) koji Zakon se primjenjuje temeljem članka 241. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/2019, dalje u tekstu: ZZK/19), predlažući pobijano rješenje preinačiti i prijedlog prihvatiti.

 

Na žalbu nije odgovoreno.

 

Žalba nije osnovana.

 

Predmet odlučivanja u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari i u ovom stadiju postupka je prvostupanjska odluka u dijelu kojim je odbijen prijedlog za upis statusa pomorskog dobra na predmetnim nekretninama položenima u k.o. C., a koji prijedlog se temelji na podatcima o kulturi (kultura marina) koji su upisani u zemljišnoj knjizi na tim nekretninama.

 

Iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige za k.o. C. razvidno je kako je u trenutku podnošenja prijedloga za upis, u zemljišnoj knjizi za predmetne nekretnine bio upisan podatak o kulturi tih nekretnina "marina", kao i da su u vlasničkom listu kao vlasnici nekretnina bili upisani više vlasnika, razlite fizičke i pravne osobe, dok kao (su)vlasnik tih nekretnina nije bila upisana Republika Hrvatska.

 

Ove činjenice predlagatelj niti ne osporava u žalbi, a također nije dvojbeno prema stanju u spisu i navodima žalbe i kako predlagatelj uz prijedlog nije dostavio bilo kakvu dokumentaciju koja bi se odnosila na možebitno utvrđivanje granice pomorskog dobra na dotičnim nekretninama.

 

Dakle, rješenjem zemljišnoknjižnog referenta Zemljišnoknjižnog odjela tadašnjega Općinskog suda u Malom Lošinju poslovni broj Z-4011/12 odbijen je predlagateljev prijedlog radi upisa pomorskog dobra na predmetnim nekretninama u k.o. C., a pobijanim rješenjem odbijen je predlagateljev prigovor kao neosnovan i potvrđeno dotično rješenje. Pritom je prvostupanjski sud zaključio kako bi predmetni upis imao za posljedicu promjene u status nekretnina koje bi značile u konačnici i gubitak prava vlasništva upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika pa da upis nije dopustiv bez dostavljanja isprava iz kojih bi bilo razvidno kako su u postupku sudjelovale sve zainteresirane strane, a koju dokumentaciju predlagatelj nije dostavio.

 

Pobijano prvostupanjsko rješenje donijeto je s pozivom na odredbe članka 33. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje u tekstu: ZVDSP) uz obrazloženje kako predlagatelj nije dostavio isprave o provedenom postupku izvlaštenja na tim nekretninama.

 

Člankom 108. stavak 1. ZZK-a propisano je kako će zemljišnoknjižni sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:

 

- iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu,

- nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena, - utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i - isprave imaju potrebni oblik.

 

Pomorsko dobro uređuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19, u daljnjem tekstu ZPDML) i niz podzakonskih propisa. U bitnom, sukladno zakonu, pomorsko dobro određeno je zakonom (članak 3. i 4.), za pomorsko dobro važi načelo jedinstvenosti nekretnine, objekti izgrađeni na pomorskom dobru su njegova pripadnost (članak 5. st. 1.), zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i to oduvijek, uključujući i ZPDML (članak 5. st. 2.), nositelj vlasti na pomorskom dobru i upravitelj je Republika Hrvatska (članak 10. st. 1.), pomorsko dobro se koristi, izvan opće uporabe, samo na temelju ugovora o koncesiji I koncesijskog odobrenja (članak 7. st. 1. i 2.), evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljišnim knjigama pri općinskim sudovima (članak 15. st. 1.), granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice (članak 14. st. 1.), za podnošenje prijedloga za upis pomorskog dobra u zemljišnu knjigu na temelju rješenja o utvrđivanju granice nadležno je državno odvjetništvo (članak 15.), a granica pomorskog dobra utvrđuje se u upravnom postupku (članak 14. ZPDML).

 

Postupak radi utvrđivanja granice pomorskog dobra provodi se sukladno odredbi članka 14. ZPDML-a te odredbama Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (Narodne novine, broj 8/04 i 82/05) i Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra (Narodne novine, broj 29/05), a granicu utvrđuje Povjerenstvo za granice ministarstva nadležnog za more, uz prijedlog županijskog povjerenstva za granice.

 

Dakle, pomorsko dobro određeno je zakonom i sve nekretnine koji se mogu podvesti pod zakonsku definiciju pomorskog dobra iz članka 3. i članka 4. ZPDML-a su u status pomorskog dobra (more, morska obala, luke i dr.). Međutim, bez obzira što je ono određeno zakonom, ZPDML ipak nalaže njegovo evidentiranje, a pritom za upis u zemljišnoj knjizi moraju biti ispunjeni uvjeti koje propisuje ZZK-a.

 

Iz sveg navedenoga je vidljivo kako u konkretnom slučaju predlagatelj izrijekom zahtijeva predmetni upis isključivo temeljem podataka o kulturi (kultura marina) koji su upisani u zemljišnoj knjizi na tim nekretninama, a pritom predlagatelj uz prijedlog nije dostavio bilo kakvu dokumentaciju koja bi se odnosila na utvrđivanje granice pomorskog dobra na tim nekretninama, iako su u trenutku podnošenja prijedloga u vlasničkom listu kao vlasnici nekretnina bili upisani više vlasnika, razlite fizičke i pravne osobe, dok u tom trenutku kao (su)vlasnik nije bila upisana Republika Hrvatska.

 

Slijedom toga, prvostupanjski sud je u bitnom pravilno zaključio kako nije niti ostvarena zakonska pretpostavka za upis iz članka 108. ZZK-a koja se odnosi na to kako iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zaprjeka tom upisu, odnosno pravilno je zaključio kako prema stanju zemljišne knjige postoji zaprjeka zatraženom upisu.

 

Takav zaključak prvostupanjskoga suda kako postoji zaprjeka zatraženom upisu, odnosno kako predlagatelj upisa nije dokazao da bi bila određena granica pomorskog dobra I da bi predlagatelj bio nositelj stvarnih prava na predmetnoj nekretnini je pravilan te ga u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. U tom smislu, žalbenim navodima nisu dovedena u pitanje činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava.

 

Glede žalbenih navoda treba istaći i kako žalitelj neutemeljeno navodi da ne bi bilo mjesta odbijanju predmetnog prijedloga jer je Odlukom Vlade RH o koncesiji pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 138/98) utvrđeno kako se radi o korištenju luke posebne namjene, luke nautičkog turizma C., budući da, kako je već navedeno, u konkretnom slučaju nije ostvarena zakonska pretpostavka o ne postojanju zaprjeka zatraženom upisu prema stanju zemljišne knjige, a za odlučivanje i za upis u zemljišnu knjigu, sukladno članku 107. ZZK-a, mjerodavno je stanje u času kada je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu.

 

Stoga je, dakle, prvostupanjski sud pravilno odbio predlagateljev prigovor kao neutemeljen i potvrdio rješenje ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Malom Lošinju poslovni broj Z-4011/12 od 23. studenoga 2012.

 

Slijedom navedenog, a kako donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti te kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, valjalo je temeljem članka 128. ZZK-a, odbiti predlagateljevu žalbu, potvrditi pobijano rješenje zemljišnoknjižnog sudca, naložiti brisanje zabilježbe žalbe protiv rješenja poslovni broj Z-25601/16 od 8. siječnja 2018. u zemljišnoj knjizi za k.o. C. i naložiti o odluci obavijestiti sudionike u postupku.

 

Zbog navedenog je odlučeno kao u izrijeci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

Split, 4. ožujka 2021.