1

Broj: Jž-1406/2019

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. J.Č., zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru od 22. ožujka 2019., broj: 84. Pp J-362/2019-5, u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2021.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba okr. J.Č., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru od 22. ožujka 2019., broj: 84. Pp J-362/2019-5, proglašen je krivim okr. J.Č. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 700,00 kuna (što je protuvrijednost 190 DEM odnosno 95 EUR), koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

Istom presudom, u odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.

Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

              Žalba je osnovana.             

Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio na način da je „na službeni e-mail PU osječko-baranjske uputio e-mail poruku s adrese elektroničke pošte: „xx@gmail.com“.

Okrivljenik izričito osporava da bi on bio pošiljatelj navedene e-mail poruke, a prvostupanjski sud je svoju odluku donio na temelju uvida u ispis predmetne e-mail poruke, utvrdivši da je na kraju teksta „navedeno da ga piše J.Č.“.

Međutim, kod takvog zaključivanja, prvostupanjski sud zanemaruje činjenicu da je predmetna e-mail poruka poslana s adrese elektroničke pošte koja glasi: xx@gmail.com, a da u provedenom postupku nije uopće utvrdio je li okrivljenik vlasnik navedene e-mail adrese. Po ocjeni ovog suda, a s obzirom na činjenicu da okrivljenik osporava da bi on bio pošiljatelj predmetne e-mail poruke, a ne radi se o elektroničkom potpisu, zaključivanje prvostupanjskog suda je preuranjeno. Naime, zaključivanje s dostatnim stupnjem izvjesnosti o identitetu pošiljatelja neke elektroničke pošte samo na temelju potpisa moguće je samo u slučaju da se radi o elektroničkom potpisu u smislu Zakona o elektroničkom potpisu, jer samo takav potpis ima dostatnu presumpciju identiteta potpisnika, a o čemu se ovdje ne radi.

Dakle, s obzirom da korisničko ime e-mail adrese ne odgovara imenu i prezimenu okrivljenika, to je za potpuno i pravilno utvrđenje činjeničnog stanja potrebno utvrditi je li upravo okrivljenik vlasnik predmetne e-mail adrese s koje je poslan tekst uvredljivog i omalovažavajućeg sadržaja odnosno je li predmetna e-mail poruka poslana s IP adrese na koju pristupa upravo okrivljenik. Kod utvrđivanja navedene odlučne činjenice, prvostupanjski sud je imao na raspolaganju mogućnost detaljnije ispitivanja okrivljenika i provođenja odgovarajućeg informatičkog vještačenja.

Slijedom navedenog, za sada, bez provođenja daljnjih dokaza, ne mogu se prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri donošenju zaključka da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je optužbom stavljen na teret, jer sve odlučne činjenice nisu nedvojbeno utvrđene. Po ocjeni ovog suda, stanje stvari u odnosu na odlučne činjenice nužno zahtjeva provođenje daljnjih dokaza u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, kao i relevantne dokaze za utvrđenje odlučnih činjenica na koje je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

              Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 3. ožujka 2021.

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.