1                            Poslovni broj 4 K-85/2021-22

 

Poslovni broj 4. K-85/21-22

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

 

U   I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu pojedincu mr. sc. Sanji Nola, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Jagečić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog B. I. zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje u tekstu: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj: KO-DO-4910/2020 od 16. prosinca 2020. godine, nakon održane javne rasprave održane 04. veljače 2021., 16. veljače 2021. i 03. ožujka 2021. godine u prisutnosti zamjenice Općinske državne odvjetnice u Zagrebu Mirene Puškarić, okrivljenika B. I. osobno uz branitelja H. K.3 odvjetnika iz Z., dana 03. ožujka 2021. godine

 

                                                                                    p r e s u d i o   j e

 

Okrivljeni B. I. , OIB: …, sin V. i Lj. rođene D., rođen ... u Z., s prebivalištem u Z.,  državljanin …, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, bez imovine, primatelj naknade u iznosu od 100,00 kuna od Grada Z., neoženjen, bez djece, vodi se drugi kazneni postupak, osuđivan

 

k r i v   je

što je

 

- 19. listopada 2020. oko 14,00 sati, u Z., u telefonskom razgovoru s E.1 B.1, probacijskom službenicom probacijskog ureda, u nakani da ju ustraši, nezadovoljan radom navedenog ureda, povišenim tonom E.1 B.1 rekao: "Da će svi iz probacijskog ureda vidjeti kad ih sve pobije", a koje riječi su kod nje izazvale osjećaj straha i bojazni za vlastiti život i živote njezinih kolega,

 

              d a k l e, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,

 

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11,

             

 

Na temelju članka 139. stavku 3. KZ/11 okrivljenik B. I. se             

 

o s u đ u j e

 

NA  KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI.

 

             

              Na temelju članka 68. KZ/11 okrivljenom B. I. se

 

izriče

 

SIGURNOSNA MJERA OBVEZATNOG PSIHIJATRIJSKOG LIJEČENJA

u trajanju od 8 (osam) mjeseci koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

 

Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 19. listopada 2020. godine pa nadalje.

 

              Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, dalje: ZKP/08) okrivljenik se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 6. ZKP/08.

 

Obrazloženje

 

Uvodno citiranom optužnicom Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je okrivljenika B. I. za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode, prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 na način kako je to opisano u izreci presude.

              Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice okrivljenik B. I. je naveo da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela stavljenog mu na teret.

Tijekom dokaznog postupka ispitan je okrivljenik i to odmah na početku dokaznog postupka obzirom je tako tražio, saslušana je u svojstvu svjedoka žrtva E.1 B.1, svjedoci S. K.1, D.1 K.2 i M.1 J.1, provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po stalnom sudskom vještaku dr. I.1 M. koji je i ispitan na raspravi, pročitana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta … policijske postaje …, Policijske uprave …, serijskog broja … od … 2020. (list 16 spisa), povijest bolesti B. I. izdana od strane Klinike od 19. listopada 2020. (list 17 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka doc. dr. sc. I.1 M. od 14. prosinca 2020. (list 71-81 spisa), i ovjereni prijevod s … jezika smrtnog lista za M.2 D. (listovi 99-101 spisa). Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP/08 odbio prijedlog branitelja okrivljenika za provođenjem novog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika kao nevažan i odugovlačeći prijedlog s obzirom je ocijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno izvedenim dokazima, pa tako okolnosti vezane uz ubrojivost okrivljenika dostatno su utvrđene nalazom i mišljenjem vještaka I.1 M. i njegovim usmjerenim očitovanjem na raspravi, pa nije potrebno provoditi novo psihijatrijsko vještačenje, a prijedlog je ocijenjen i prijedlogom usmjerenim odugovlačenju kaznenog postupka. Na kraju dokaznog postupka prije ispitivanja okrivljenika pročitan je i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

U svojem iskazu koji je na vlastito traženje dao odmah na početku dokaznog postupka okrivljenik B. I. je porekao počinjenje kaznenog djela prijetnje stavljenog mu na teret. Naveo je da se od 2013. godine liječi kod dr. S. K.1 u bolnici u V. Ona ga uvijek smiri, daje mu tablete i na taj način može normalno funkcionirati jer ima brojnih problema sa zdravljem. Točno je da je bio u tretmanu Probacijskog ureda, s obzirom da je trebao obaviti neke obveze iz ranije sankcije. Tog dana, ne zna kada je točno to bilo,  nazvao je gospođu D.1 u Probacijski ured. Međutim, u međuvremenu je imao smrtni slučaju obitelji, djed mu je umro, a koji mu je puno značio u životu, pa je išao sa mamom i sestrom na sahranu u M. Upravo kada je bio u M. nazvala ga je na mobitel neka službenica E.2, koja mu je pri tome rekla da ako ne dođe na vrijeme u Probacijski ured taj dan, da će doći po njega policija. Rekao joj je da se trenutno nalazi u M. jer ima smrtni slučaj, te da će se javiti kad se vrati. Kad se vratio, otišao je po uputnicu kod doktorice opće prakse I. J.2, te se htio potom naručiti na pregled kod liječnice S. K.1. Nazvao ju je, ona mu rekla da ima puno posla, ali je ipak otišao do nje i čekao na red, bila je velika gužva i on je bio 41. pacijent. Kada je konačno došao do nje, ponovno je imao poziv iz Probacijskog ureda. Nazvala ga je ta službenica, misli da se zove E.2 koja se predstavila da je ona D.1, a D.1 je ta probacijska službenica koja ga je inače vodila. Prepoznao je da to nije D.1 i počeo joj je proturječiti, pri čemu joj ni na koji način nije prijetio. Točno je da se neprimjereno ponašao, psovao joj je na način da joj je rekao "odite u pičku materinu, pustite me na miru, to je stara kazna, pustite me da živim, ja ne ovisim o vama, skupljam smeće". Inače, bavi se skupljanjem sekundarnih sirovina na taj  način dolazi do financijskih sredstava, pa je na taj način skupio i novac za sahranu djeda. Dakle, priznao je da je psovao probacijsku službenicu na telefon taj dan, ali nije joj na bilo koji način prijetio. Nakon što je završen taj razgovor, a koji je čula i njegova doktorica S. K.1, ona ga je smirila i rekla mu neka joj se ispriča, te je ona nazvala probacijski ured, te se predstavila kao njegova liječnica i rekla da se on želi ispričati službenici, te mu je potom dala telefon i on se ispričao. Potom je otišao do probacijskog ureda kako bi se dogovorio oko toga kako će odraditi sankciju, no tamo su ga već dočekali djelatnici policije koji su ga potom priveli na razgovor te je bio uhićen te se sada nalazi u istražnom zatvoru. Tamo mu nije lako, drugi zatvorenici ga tuku, a treba se i liječiti. Doktorica S. K.1 nakon tog telefonskog poziva ga je smirila, ona ga uvijek uspije nekako smiriti, a osim toga, dala mu je za smirenje 2 tablete, Normabel i Prazine. Prilikom iznošenja obrane, okrivljeni je plakao. Dopunjujući svoju obranu na kraju dokaznog postupka naveo je da je ta probacijska službenica koja je sa njim pričala bila bezobrazna, bahata i vulgarna, ispričao joj se, rekao joj da mu je djed umro u M. to mu nije vjerovala. Potom kada je bio kod dr. K.1, ona mu je spomenula ako ne dođe da će poslati policiju po njega, a vidi da je to i napravila jer kada je došao u Probacijski ured, tamo su bili i policajci, te je bio odveden u postaju i zadržan. Zamolio je da ga se oslobodi od optužbe, sigurno neće više ponoviti kazneno djelo, želi se samo liječiti i to u bolnici u V. kod dr. K.1 Teško podnosi boravak u istražnom zatvoru, misli da mu se tamo daju prejake tablete, bio je i zbog toga što su ga tukli prebačen u drugu sobu.

 

Na temelju savjesne analize svakog izvedenog dokaza u ovom postupku pojedinačno i dovođenjem istih u međusobnu svezu te u svezu sa iskazom okrivljenika ovaj sud smatra da je nesporno utvrđeno da je okrivljenik B. I. počinio inkriminirano kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 i to na štetu E.1 B.1, probacijske službenice u probacijskom uredu, dakle prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom, a na način kako je to opisano u presudi, za koje ga je kazneno djelo oglasio krivim.

Nije sporno da je 19. listopada 2020. oko 14,00 sati, u Z., okrivljenik B. I. razgovarao telefonom s probacijskom službenicom probacijskog ureda. koje okolnosti proizlaze iz iskaza svjedoka E.1 B.1, S. K1, M.1 J.1, D.1 K.2, a priznaje ih I okrivljenik u svojoj obrani. Nije sporno niti da je okrivljenik bio nezadovoljan radom probacijskog ureda, koja okolnost proizlazi iz iskaza svjedoka E.1 B.1, S. K.1 i D.1 K.2, a priznaje je i okrivljenik u svojoj obrani.

 

Sporno je da li je tijekom tog telefonskog razgovora okrivljenik u nakani da ustraši probacijsku službenicu E.1 B.1, povišenim tonom joj rekao: "Da će svi iz probacijskog ureda vidjeti kad ih sve pobije", a koje riječi su kod nje izazvale osjećaj straha i bojazni za vlastiti život i živote njezinih kolega.

 

Iz iskaza žrtve E.1 B.1, ispitane u svojstvu svjedoka proizlazi da radi kao djelatnica probacijskog ureda, u ministarstvu na mjestu probacijske službenice. Tog 19.10.2020. radila je u Probacijskom uredu zajedno sa referenticom M.1 J.1 koja je primila telefonski poziv, a iz njenog je razgovora zaključila da razgovara sa osobom koja se ne želi predstaviti, pa kako se radi o mlađoj kolegici, signalizirala joj je neka njoj da slušalicu. Javila se na telefon, te je inzistirala da se sugovornik predstavi, predstavio joj se kao B. I. i njihov osuđenik, te ju tražio da mu da termin kada tog dana može doći u Probacijski ured. Iz razgovora sa njime, obzirom ga ne poznaje i njegov predmet nije u njenom radu, saznala je da njegov predmet vodi kolegica D.1 K.2, pa mu je rekla da mora kod kolegice provjeriti kada ga može primiti i da će mu to povratno javiti. Spomenuo joj je da taj dan treba doći u ured jer da sutradan namjerava putovati u M. Potom je nazvala kolegicu, ispričala joj da je osuđenik I. zvao, te joj je dala termin da dođe u ured tog dana u 16,30. Odmah je potom povratno nazvala okrivljenog i rekla mu da u ured treba doći taj dan u 16,30. Na to ju je pitao što treba donijeti sa sobom, na što mu je rekla da treba donijeti svu medicinsku dokumentaciju koju ima, na što je postao vrlo neugodan, rekao je da ga njega probacijska službenica "jebe", te joj potom rekao da će svi oni u Probacijskom uredu vidjeti kada ih pobije. Bila je zatečena kada je to rekao, pitala ga je da li to želi ponoviti, no, nije to ponovio, već je samo spustio slušalicu. Zatečena je bila obzirom im se u redovnom obavljanju poslova ne događa da im bilo tko na takav način i uopće prijeti, te je odmah potom o tome što se dogodilo išla obavijestiti kolegicu koja je mijenjala voditeljicu ureda, posebice stoga što je smatrala da je okrivljeni time prijetio svima u Probacijskom uredu, a ne njoj osobno. Zamjenica voditeljice bila je P. B.2 u tom trenutku, te je bila u svom uredu, pa je s njom i sa dvoje kolega iz ureda razgovarala, i to R. B.3 i D.2 T., te je odlučeno da je to potrebno prijaviti policiji. Stoga su mailom poslali dopis taj dan policiji, a potom je dobila poziv da dođe taj dan u policiju dati iskaz. Inače, u međuvremenu, dok je još bila u uredu, ponovno je zazvonio telefon, javila se, na telefonu je bila doktorica K.1 kod koje je bio okrivljenik, te je ona nakon par rečenica sa njom njemu dala slušalicu, te joj se tada okrivljeni ispričao i rekao da mu je žao ili nešto slično, ne sjeća se točno, a nije niti taj dan mogla točno ponoviti riječi kojima se tada ispričao, sve zbog uznemirenosti u kojoj je bila. Kada je otišla na policiju čula je od kolegica da je okrivljeni došao potom taj isti dan u Probacijski ured, no, bio je priveden. O okrivljenom ništa ne zna, ne radi na njegovom predmetu, samo zna da je u tretmanu Probacijskog ureda zbog neke presude i da mu je određena mjera psihijatrijskog liječenja. U trenutku kada je postao neugodan okrivljeni je bio ljut i glasan, vikao je, a u jednom trenutku je postao i potpuno nepovezan u onome što je govorio. Tako je spominjao neki CD, policiju, ono što je tada govorio nije bilo povezano sa onim o čemu su prethodno razgovarali da mora doći u Probacijski ured i donijeti svoje nalaze, ne može točno objasniti, posve je nesuvislo govorio tada. Naime, prvo je spominjao taj CD, bio je nesuvisao pritom, barem njoj, i kako je ta njegova ljutnja i iziritiranost rasla, tako je i izgovorio tu rečenicu prijetećeg sadržaja koju je prethodno navela. Ne može reći o čemu je govorio jer nije bila upućena u njegov predmet, zato joj je sve djelovalo nesuvislo. Nakon te izrečene prijetnje se uplašila i to kako za sebe tako i za kolege u Probacijskom uredu, posebice iz razloga što je znala da će taj čovjek koji je izgovorio tu prijetnju taj isti dan potom doći u Probacijski ured.

 

              Kada je razgovarala sa Probacijskom službenicom D.1 K.2 nije ju na bilo što upozorila vezano uz okrivljenika. Ne zna da li je prethodno već dolazio u ured, misli samo da je, no, u tom razgovoru je na njegovo pitanje što treba donijeti mu rekla neka sa sobom ponese svu medicinsku dokumentaciju koju ima, jer nije znala što će biti potrebno. Obzirom na specifičnost situacije, misli da je po pozivu okrivljenika djelovala profesionalno i izašla mu je u susret i ničim nije doprinijela ovakvoj njegovoj reakciji koja je potom uslijedila. Naknadno se nije interesirala da sazna koji je bio razlog da se okrivljeni morao javljati u Probacijski ured. krivljeniku se predstavila svojim imenom i prezimenom kao probacijska službenica i to odmah na početku razgovora, a potom kada je govorio da mu se nije predstavila, predstavila mu se ponovno. Kada joj je predočen dio iskaza od 29.10.2020. (list 47) u dijelu u kojem je navela "oko 14 sati M.1 se javila na telefonski poziv i ja sam iz razgovora čula da se pozivatelj ne želi predstaviti…", pa pozvana da se očituje obzirom na različitost u iskazivanju, navela je da je točan iskaz koji je dala tada kada se točno sjećala vremena kada se dogodio taj poziv, a danas je te detalje zbog proteka vremena zaboravila.

 

              Sa njom u sobi u vrijeme kada je razgovarala i prvi, a misli i drugi puta, bila nazočna kolegica M.1 J.1. Kada ju je nazvala doktorica K.1, predstavila joj se i rekla da je tu kod nje njezin pacijent B. I., da će joj se ispričati, da već dugo radi sa njime, i da on se brzo ohladi. Inače, taj poziv doktorice K.1 bio je unutar sat vremena od poziva okrivljenika kada je prijetio. Misli da je samo slušala okrivljenika kada ga je dala doktorica K.1 i tada joj se ispričao pri čemu je bio bitno smireniji nego u prethodnom pozivu. Nije joj bilo svejedno, čula se i nakon što je otišla na policiju sa službenicom u uredu, te je od kolegice D.1 K.2 čula da kada je bila u policiji i podnosila prijavu, da je u ured došao okrivljeni, pri čemu je sve bilo iskordinirano sa policijom, znalo se kada će dolaziti, pa ga je i pričekala policija u Probacijskom uredu. Redovno se informiraju o tome gdje se okrivljeni nalazi jer ih je strah njega i njegovog ponašanja, a koliko joj je poznato od trenutka kada je uhićen više nije bio pušten na slobodu. Misli jer joj je tako rekla kolegica D.1 K.2 da je taj dan kada se sve to događalo okrivljeni ponovno zvao u Probacijski ured kada je bio na putu prema uredu, da provjeri kada točno treba doći, misli da joj je tako nešto rekla kolegica K.2. Kada joj je predočen dio iskaza od 29.10.2020. (list 48) u dijelu u kojem je navela "od svoje kolegice D.1 K.2 sam saznala da dok sam se nalazila u prostorijama PP… i podnosila kaznenu prijavu protiv I. radi izrečenih prijetnji, I. je ponovno nazvao Probacijski ured i rekao kolegici D.1 da se želi suočiti sa mnom, ali nije naglasio na koji način, a koja me izjava dodatno uznemirila", pa pozvana da se očituje na taj dio iskaza navela je da je točno što je tada iskazivala, u međuvremenu je zbog uznemirenosti ovim događajem potisnula neke detalje, pa je to razlog zašto o tome nije iskazivala, ali je točno da je to tako bilo, tako joj je rekla kolegica D.1. Nije postavila imovinskopravni zahtjev u ovom postupku.

 

              Iz iskaza svjedoka M.1 J.1 proizlazi da je tog 19.10.2020. radila kao probacijska službenica u probacijskom uredu, a bila je u sobi sa E.1 B.1. Negdje oko 14,30 na telefon je nazvao okrivljeni, javila se, te ga pitala kako mu može pomoći, a on je rekao da treba D.1 K.2. Tražila ga je datum rođenja kako bi provjerila da li je doista u tretmanu njihovog ureda i da provjeri kod kojeg probacijskog službenika se vodi, te joj je isto i naveo. Utvrdila je da je njegova probacijska službenica D.1 K.2 doista, te mu je prenijela da radi u popodnevnim satima, od 15 sati, a potom ga je preusmjerila kolegici E.1 B.1. Nastavila je raditi svoj posao, primijetila je da B.1 s njime komunicira. U jednom trenutku je čula E.1 kako ga pita "da li vi to meni prijetite". Nakon toga je prekinula razgovor. Pitala ju je da li joj kako može pomoći, no, samo je otišla posavjetovati se sa zamjenicom voditeljice ureda, a potom je otišla kući jer je prošlo 15 sati. Kasnije je primijetila da su svi dobili e-mail poruku da je bila upućena prijetnja i da je to prijavljeno policiji. Preusmjerila je taj telefonski poziv kolegici B.1 jer nije bila ovlaštena sa njime razgovarati, naime, bila je referentica u Probacijskom uredu, provjerila je da je za njega zadužena kolegica K.2 koje tada nije bilo, pa je preusmjerila taj poziv probacijskoj službenici B.1, naime, oni kao referenti bili su u to vrijeme, zbog situacije sa Pandemijom i potresom svi ovlašteni primati pozive koje su preusmjeravali nadležnim službenicima, a svi su bili u …, gdje su bila smještena oba Probacijska ureda. Njen razgovor sa okrivljenim trajao je svega nekoliko minuta, ne sjeća se razgovora, niti joj je išta ostalo u sjećanju od tog razgovora. Primijetila je da je kolegica B.1 u tom trenutku kada se obratila pitanjem "da li vi to meni prijetite" bila vidljivo uznemirena, primijetila je to jer sam sjedila nasuprot nje na udaljenosti manje od 2 metra, te joj nije ništa pričala, samo se ustala i rekla da ide do zamjenice voditeljice ureda tj. zaključila je da zbog te situacije ona to ide rješavati. Uslučaju kada se dogodi slična situacija, dakle, da netko prijeti ili nešto slično, postupak je takav da o tome obavještavaju policiju, voditeljicu ureda, potom ministarstvo. Voditeljica ureda tog istog dana negdje oko 18 sati na službeni mail obavijestila ih je da se dogodila prijetnja u ureduo.

 

              Iz iskaza svjedoka D.1 K.2 probacijske službenice u probacijskom uredu, proizlazi da poznaje okrivljenika obzirom je nadzire izvršavanje mjere obvezatnog psihijatrijskog liječenja koja je izrečena okrivljenom presudom koja je još na snazi. Prije ovog u dva navrata slala mu je pozive da dođe u Probacijski ured, na koje se nije odazvao, da bi ju negdje u 7. mjesecu 2020. nazvao na telefon, pritom je bio verbalno agresivan, svađao se, i to je općenito bio njegov način komunikacije. Nakon takvog razgovora nazvao ju je i ispričao joj se sljedeći dan. Inače, u dva navrata je bio u Probacijskom uredu, time da je prvi puta došao sa svojim ocem. Naime, okrivljeni je intelektualno podkapacitirana osoba po njenoj procjeni i onome što je vidjela iz spisa, te je teško shvaćao koje su sada njegove obveze prema Probacijskoj službi, posebice jer je izdržao kaznu zatvora u nekom drugom predmetu, pa mu nije bilo jasno zašto se mora javljati radi izvršavanja sigurnosne mjere koja mu je određena presudom iz drugog predmeta. Taj puta kada je bio sa ocem, sve mu je pojasnila, te je pristao na izvršavanje sigurnosne mjere, time da su dogovorili da će se mjera provoditi kod dr. K1, koja je bila njegova liječnica od prije, a na to su pristali obzirom na njegovu osobnost i taj prilagođeni pristup koji su imali prema njemu. Što se tiče inkriminiranog događaja 19.10.2020. radila je tada drugu smjeru kada ju je nazvala kolegica B.1 i obavijestila da je zvao okrivljeni i rekao da bi on išao na pregled kod svoje doktorice te je inzistirao da po pregledu taj isti dan dođe u ured i donese nalaze, pa kako je vidjela da postoji slobodan termin u 16,30 provjeravala je sa njom da li joj to odgovara. Pristala je na to došla je u ured negdje oko 15 sati, kada je bila obaviještena od drugih djelatnika ureda da je probacijskim službenicima uputio prijetnju. Čekala ga je da dođe na termin u 16,30, nazvao je da malo kasni jer da je bio kod svoje doktorice i da je gužva u prometu, te je u ured došao negdje oko 17 sati, kada je i uhićen po djelatnicima policije. U tom telefonskom razgovoru koji je tada vodio sa njom kada joj je rekao da malo kasni, okrivljeni joj je spomenuo da je bio nasekiran kada je razgovarao sa probacijskom službenicom taj dan, te da bi se htio suočiti s njom. Na to mu je samo odgovorila neka dođe u ured. Ona inače radi kao probacijska službenica u tom uredu od 2011.. Kolegica B.1 je također probacijska službenica koja barem 6 ili 7 godina, ako ne i više radi u Probacijskom uredu, ne zna točno koliko dugo, dok je kolegica J.1 upravna referentica koja je tijekom prošle godine bila na zamjeni u Probacijskom uredu. U komunikaciji sa okrivljenim do tada osim što je primijetila da je verbalno agresivan povremeno, znao je vikati, psovati, vrijeđati ih, nikada nije prijetio, dakle, ovaj događaj kada je prijetio kolegici B.1 je bilo prvi puta da bi izražavao i prijetnje u svom istupu. To da joj je okrivljeni rekao da se želi suočiti sa kolegicom B.1 kada dođe u ured prenijela je kolegici B.1 telefonom i sutradan kada je došla u ured, naime, u to vrijeme kada ju je nazvao okrivljeni kolegica B.1 više nije bila u uredu, jer je otišla podnijeti prijavu djelatnicima policije. Kada joj je to prenijela kolegica B.1 je reagirala nelagodom, naime, po njenoj procjeni okrivljeni osim što je intelektualno podkapacitiran i impulzivan je, pa su njegove reakcije nepredvidive, a o tome je naknadno pričala sa kolegicom B.1.

 

Kada je okrivljeni prvi puta bio sa ocem kod nje, obrazložila mu je presudu i obveze koje ima po toj presudi, više je to obrazlagala njegovom ocu, te su dogovorili tada detalje suradnje i izvršavanja tih obveza, te je nekako to okrivljeni i prihvatio i potom je došao u ured, te donio nalaz dr. K.1, te je potpisao program, a potom su dogovorili kada da ponovno dođe i kada treba obaviti novi pregled, no, onda je okrivljeni otišao u M. zbog smrtnog slučaja i potom se ovo dogodilo. Istakla je da je okrivljeni u toj komunikaciji prema njoj znao biti impulzivan, no, smatra da je to njegova reakcija zbog nerazumijevanja svega što se oko njega događa. Tada kada ju je kolegica B.1 nazvala da provjeri sa njom taj termin dolaska okrivljenika u ured u 16,30, nije joj prenosila bilo kakve detalje o kakvoj se osobi okrivljenika radi, jer nije smatrala da je to nužno, jer nije ona niti trebala obaviti razgovor sa okrivljenim, već samo potvrditi taj termin. Prema toj presudi i izvršavanju sigurnosne mjere okrivljeni je trebao dolaziti u Probacijski ured jednom mjesečno, tj. ovisno o obavljenom pregledu kod liječnika, a sve sukladno obvezi Probacijskog ureda da o izvršavanju mjere osuđenika izvještava sud.

 

Iz iskaza svjedoka S. K.1 proizlazi da je B. I.  pacijent bolnice V. te je tog 19.10.2020. došao na kontrolni pregled u bolnicu, bio je vidno uzrujan i uznemiren, sa sobom je imao fascikl sa mnogo papira, čim je ušao u  ordinaciju počeo je pričati. Koliko se sada sjeća nije mu bilo jasno postupanje probacijskih službenika, o tome je pričao ljutito, uzbuđeno i teško je kontrolirao svoje ponašanje. Ne sjeća se više točno tko je koga nazvao, no, u njenom uredu je obavio telefonski razgovor sa Probacijskim uredom, a sjeća se da je bio nepristojan, jednostavno dao si je oduška, svašta je govorio, a ono što se sjeća je da je rekao da ako će mu se nešto dogoditi da će oni biti krivi. Nakon tog razgovora uspjela ga je nekako smiriti, objasnila mu je da se ne može tako ponašati i tako razgovarati sa probacijskim službenicima, te je to nekako prihvatio. Naime, u tom razdoblju bilo je teško ispunjavati obveze koje ga je tražila probacijska služba u vidu naručivanja i obavljanja kontrolnih pregleda i dostave dokumentacije o tome, posebice iz razloga što je zbog pandemije COVID 19 bio drugačiji rad bolnice, te ga je sve to na neki način frustriralo. Inače je bio korektan u ispunjavanju svojih obveza. Taj dan nekako ga je uspjela primiriti, on joj je sam pokazao formular gdje je bio naznačen broj probacijske službenice, te je nekako shvatila  da ju moli da se za njega pokuša nekako založiti jer je općenito imao problem u kontaktu sa probacijskom službom, pa je ona nazvala taj broj telefona, predstavila se službenici, te zamolila okrivljenika da joj se ispriča zbog razgovora od prije, što je i učinio i potom je otišao iz ordinacije. Nakon dan ili dva po tom događaju nazvala ju je ta probacijska službenica, ne zna da li je to bila ta službenica s kojom je tog dana razgovarao okrivljeni ili njezina nadređena, te joj ispričala da su jako prestrašeni zbog tog poziva i da će podnijeti kaznenu prijavu, dok je ona pokušala objasniti kako ona na to sve skupa gleda kao okrivljenikova liječnica. Ne sjeća se svih riječi koje je okrivljeni izgovorio tada kada je razgovarao u njenom uredu sa probacijskom službenicom prvi puta, govorio je dosta konfuzno, nepovezano, uzbuđeno, zapamtila je da je rekao da će oni biti krivi ako mu se nešto dogodi. To konfuzno stanje u kojem je bio okrivljeni bilo posljedica njegovog trenutnog psihičkog stanja, dakle, bio je slabije kontroliran uslijed situacije u kojoj se našao, uz karakteristike svoje primarne ličnosti, osoba je koja boluje od blage mentalne retardacije i organske cerebralne disfunkcije, dakle, uslijed nemogućnosti ispunjenja redovitih obveza u Probacijskom uredu, činjenice da mu je umro djed u M., sve je to na njega utjecalo pa se bojao što ne može uredno ispunjavati svoje obveze prema probaciji, pa zbog toga nije znao kako to svladati, pa je tako konfuzno reagirao. Tog dana uz njegovo redovnu terapiju dala mu je nešto za smirenje. Taj razgovor trajao je kratko, možda nekih minutu, ne zna kako je završio, da li je netko nekome spustio slušalicu, ili sam ga ja zamolila da prekine razgovor, a nakon razgovora relativno brzo ga je uspjela smiriti.

 

Iz iskaza žrtve E.1 B.1 i svjedoka M.1 J.1 utvrđeno je da se inkriminiranog dana 19. listopada 2020. na poziv okrivljenika upućen oko 14,00 sati probacijskom uredu javila referentica M.1 J.1, da bi poziv potom preuzela probacijska službenica E.1 B.1 koja je radila u istoj osobi s njom. Iz detaljnog i okolnosnog iskaza svjedoka E.1 B.1 proizlazi da joj je okrivljenik rekao da njegov predmet vodi službenica D.1 K.2 i da taj dan treba doći u ured jer namjerava putovati u M. te je tražio termin. Ona je nazvala probacijsku službenicu D.1 K.2, rekla joj da okrivljenik inzistira na dolasku u ured taj dan pa su dogovorile da mu ponudi termin taj dan u 16,30. Navedeno je u svojem iskazu potvrdila i svjedok D.1 K.2 ističući da nije ništa posebno o osobi okrivljenika tada pričala kolegici B.1, obzirom isto nije ni bilo potrebno jer je ionako ona namjeravala odraditi susret sa okrivljenikom kao njegova probacijska službenica.

 

Potom je oštećena E.1 B.1, kao što je to opisala u svojem iskazu, nazvala okrivljenika i prenijela mu da u ured treba doći taj dan u 16,30, na što ju je on upitao što treba donijeti sa sobom, a ona mu rekla da treba donijeti medicinsku dokumentaciju koju ima. Pri tome je svjedokinja pojasnila da kako to nije bio njezin predmet nije znala što je točno potrebno zbog čega mu je rekla neka ponese svu medicinsku dokumentaciju koju ima, da bi na to okrivljenik postao vrlo neugodan rekao joj je da njega probacijska službenica "jebe" i da će svi oni u Probacijskom uredu vidjeti kad ih pobije, čime je bila zatečena pa ga je pitala da li to želi ponoviti, a on joj je spustio slušalicu. Bila je uznemirena i zatečena ovakvom reakcijom okrivljenika, po pozivu okrivljenika djelovala je vrlo profesionalno i izašla mu u susret, ničim nije doprinijela njegovoj reakciji koja je uslijedila, pa se uplašila i to i za sebe i za druge djelatnike Probacijskog ureda, posebice jer je znala da će okrivljenik taj dan doći u ured, pa je otišla do kolegice koja je mijenjala voditeljicu Ureda pa su poslali mail policiji i ona je otišla podnijeti prijavu. O činjenici da je razgovarajući s okrivljenikom u jednom trenutku oštećena pitala "da li vi to meni prijetite?", te bila uznemirena i otišla do zamjenice voditeljice ureda svjedočila je i svjedok M.1 J.1 koja je sjedila nasuprot oštećene prilikom razgovora na udaljenosti od oko dva metra. I svjedok S. K.1, liječnica u čijoj je ordinaciji okrivljenik bio kada je obavljao sporni telefonski razgovor također je istakla da je okrivljenik već u njezin ured ušao uznemiren, noseći fascikle, pričao je ljutito, uzbuđeno i teško je kontrolirao svoje ponašanje, bio je nezadovoljan probacijskim službenicama, a tijekom tog razgovora je bio nepristojan, jednostavno dao si je oduška, svašta je govorio, a ono što se sjeća je da je rekao da ako će mu se nešto dogoditi da će oni biti krivi. I sam je okrivljenik, iako je poricao da bi uputio inkriminirane riječi prijetećeg sadržaja priznao da se tijekom tog telefonskog razgovora sa probacijskom službenicom neprimjereno ponašao, psovao joj je na način da joj je rekao "odite u pičku materinu, pustite me na miru, to je stara kazna, pustite me da živim, ja ne ovisim o vama, skupljam smeće".

 

Iako je okrivljenik u svojoj obrani poricao da bi izgovorio i inkriminirane riječi prijetećeg sadržaja prilikom tog telefonskog poziva probacijskoj službenici E.1 B.1, odnosno da bi joj rekao da će svi oni u Probacijskom uredu vidjeti kad ih sve pobije, na temelju detaljnog i okolnosnog iskaza oštećene E.1 B.1, kojeg je sud ocijenio vjerodostojnim i istinitim te mu je u cijelosti poklonio vjeru obzirom je dan životno i uvjerljivo i u bitnome je potvrđen iskazom svjedoka M.1 J.1, sud je utvrdio da je, na način opisan u izreci, presude okrivljenik oštećenoj, probacijskoj službenici probacijskog ureda, dakle službenoj osobi inkriminiranog dana ozbiljno prijetio da će je usmrtiti kako bi je uznemirio i ustrašio i to vezano uz njezin rad.

 

Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je okrivljenik, kao što to sam priznaje u svojem iskazu, bio nezadovoljan i frustriran radom probacijske službe i traženjima koja su postavljali prema njemu. Naime, svjedok D.1 K.2, probacijska službenica zadužena za rad na njegovom predmetu u svojem je iskazu, koji je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan, opisala je da je i prethodno prilikom susreta okrivljenik bio verbalno agresivan, znao je povremeno biti nepristojan, psovati, vikati, vrijeđati ih, no do ovog slučaja nikada nije prijetio. I svjedok S. K.1, liječnica okrivljenika u Bolnici V. opisala je da je okrivljenik tog dana kada je došao u njezin ured bio nezadovoljan zahtjevima i traženjima koja postavljaju probacijske službenice te je bio stoga uznemiren i frustriran zbog poziva, pa je postao verbalno agresivan na poziv koji je primio iz probacijskog ureda.

 

Nadalje, iz detaljnog i okolnosnog iskaza svjedoka E.1 B.1, proizlazi da ju je ponašanje okrivljenika inkriminiranog dana kada je povišenim glasom nakon što mu je rekla neka donese kad dolazi taj dan u Ured svu medicinsku dokumentaciju koju posjeduje postao ljut i glasan, vikao je, spominjao nekakav CD, nepovezano govorio, rasla je ljutnja i revoltiranost te je tada joj rekao da će svi oni vidjeti u Probacijskom uredu kad ih pobije. Izgovoreno, posebice s obzirom na agresivan način i sadržaj rečenog, kao što je to oštećena E.1 B.1 opisala bitno ju je uznemirilo i prestrašilo, nije se radilo o redovitom ponašanju stranke nezadovoljne traženjima ureda, već se osjećala ugroženo i to kako za sebe tako i za djelatnike, posebno jer je znala da će okrivljenik u popodnevnim satima doći u ured na dogovoreni susret sa probacijskom službenicom K.2 koji mu je ona netom prije dogovorila. Opisala je da je njezina uznemirenost bila tim veća što nije dala nikakvog povoda okrivljeniku za takvu njegovu reakciju, postupala je profesionalno u razgovoru s njime prethodno. I svjedok  M.1 J.1 referentica koja je sjedila nasuprot oštećene tijekom obavljanja spornog razgovora potvrdila je da je oštećena u jednom trenutku samo pitala okrivljenika "da li vi tom meni prijetite" i potom uznemirena otišla do zamjenice voditeljice Ureda. Pri tome, iako je okrivljenik poricao da bi kod razgovora prijetio na opisani način, a svjedok S. K.1, u čijem je uredu bio prilikom tog razgovora također navela da je okrivljenik bio nepristojan, svašta govorio, dao si oduška, te se ni ne sjeća svih riječi koje je on tada izgovorio, sud je na temelju iskrenog i uvjerljivog iskaza oštećene E.1 B.1 utvrdio da joj je prilikom tog razgovora okrivljenik upravo uputio inkriminirane riječi prijetećeg sadržaja. Naime, okrivljenik je bio ljut, uznemiren, uzbuđen, svašta je govorio, svjedokinja ni ne zna što je sve rekao, pa je nesporno da je tada i izgovorio riječi koje je navela oštećena. To tim više, što je i svjedok J.1 čula kako je oštećena tada okrivljenika pitala da li joj prijeti i potom mu spustila slušalicu te otišla o razgovoru obavijestiti zamjenicu voditeljice ureda.

 

Okrivljenik je potom, i to preko dr. S. K.1 nazvao ured i ispričao se probacijskoj službenici zbog ponašanja. Navedeno je opisala svjedok S. K.1, koja je navela da je sat vremena nakon tog neprimjerenog razgovora okrivljenika sa službenicom kada joj je svašta izgovorio uspjela ga nekako smiriti te je vidjela broj ureda na njegovom fasciklu nazvala ured i dala službenici okrivljenika te se pred njom on tada ispričao. Navedeno je potvrdila i svjedok E.1 B.1, ističući da zbog uznemirenosti onim što se prethodno dogodilo nije ni zapamtila kojim joj se riječima okrivljenik tada obratio. No isto tako, ista je navela da unatoč tom naknadnom pozivu, zbog prethodno izgovorene prijetnje i načina na koji je izgovorena bila je ustrašena i uznemirena te je otišla u policiju prijaviti okrivljenika.

 

I svjedok D.1 K.2 koja je u uredu čekala dolazak okrivljenika opisala je da ju okrivljenik prije dolaska taj dan u ured nazvao i obavijestio da će kasniti pri čemu joj je rekao da je bio nasekiran kad je razgovarao s probacijskm službenicom te da bi se htio suočiti s njom, a što je ona prenijela oštećenoj koja je osjetila nelagodu tada. Navedeno je potvrdila i oštećena ističući da je ona tada već otišla prijaviti okrivljenika policiji, a ovo ju je dodatno uznemirilo.

 

Izgovorene su riječi, kao i ponašanje okrivljenika prema probacijskoj službenici E.1 B.1, ničim izazvano, kao što je opisala bitno ju je uznemirilo i ustrašilo, bilo ju je strah kako za njezinu osobnu sigurnost tako i sigurnost drugih probacijskih službenika, pa je prijavila djelo policiji. Dakle, opisano ponašanje okrivljenika posebno sadržaj izgovorenih riječi uz revoltiranost i vikanje predstavljalo je ozbiljne prijetnje koje su i bile objektivno podobne uznemiriti i ustrašiti osobu kojoj su upućene, s obzirom da prijetnje usmrćenjem predstavljaju ozbiljno zlo kojim se oštećenoj u izgled stavlja zlo po vlastiti život i osobnu sigurnost. Sama je oštećena uvjerljivo opisala strah kojem je bio izložena, pa je odmah po tom razgovoru o istom otišla razgovarati s voditeljicom Ureda, a potom prijaviti kazneno djelo policiji. O uznemirenosti u kojoj se nalazila oštećena po razgovoru s okrivljenim svjedočila je i svjedok M.1 J.1 Dakle, na opisani način, okrivljenik je ozbiljnom prijetnjom zaprijetio oštećenoj da će nju i sve u Probacijskom uredu pobiti, nezadovoljan načinom rada i po njegovom sudu malteretiranjem probacijske službe, dakle prijetio je službenoj osobi da će je usmrtiti u vezi s poslom koji obavlja, čime su u njegovom ponašanju ostvarena sva objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 stavljenog mu na teret.

 

Okrivljenik je pri počinjenju djela postupao sa stupnjem krivnje koji pravo naziva izravnom namjerom. Radi se o ciljanom i namjernom ponašanju usmjerenom na zastrašivanje i uznemiravanje adresata, a za to je okrivljeni svakako imao motiv koji sud prepoznaje u želji da zastraši oštećenu uzrujan zbog, po ocjeni okrivljenika, maltretiranjem zbog traženja da se dostavi sva dokumentacija i pozivima da dođe u ured. Naime, namjera okrivljenika razvidna je iz svih okolnosti načina njegovog postupanja, sadržaja izgovorenih riječi, ali i način na koji su iste bile izgovorene.

 

Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. I.1 M. proizlazi da je okrivljenik osoba kod koje je prisutno sniženo intelektualno funkcioniranje i početne psihoorganske promjene, sa prisutnim značajkama poremećaja osobnosti sa disocijalnim karakteristikama. Nezrelih je obrazaca funkcioniranja uz reducirani kapacitet za prilagodbu. vještak je utvrdio i to po učinjenom psihijatrijskom pregledu i aktualnoj dokumentaciji da nema podataka koji bi ukazivali da je u vrijeme inkriminiranog događaja ili neposredno nakon njega kod okrivljenika bila prisutna produkcija sumanutih misli ili sadržaja kao niti postojanje halucinatornih doživljavanja. Njegovo ponašanje tijekom predmetnog događaja, istakao je vještak treba promatrati u okviru povišenog afektivnog stanja te impulzivnog reagiranja kod osobe sniženog kognitivnog funkcioniranja koja je u višegodišnjem psihijatrijskom tretmanu. Kod okrivljenika su utvrđene i promjene ličnosti, sniženog ej praga tolerancije na frustracije, smanjenih kapaciteta prilagodbe i sposobnosti za adekvatno rješavanje problema, smanjene kontrole impulzivnosti osobito u stresnim ili frustrirajućim situacijama kada je moguće i agresivno djelovanje. Djelo nema psihotičnih obilježja već afektivno impulzivnih. U vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela sposobnost shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom kod okrivljenika je bila smanjena i to bitno.

 

Pri tome je vještak i nakon što mu je predočen iskaz svjedokinje S. K.1 i oštećene E.1 B.1 o načinu ponašanja okrivljenika inkriminiranog dana, istakao da se kod okrivljenika nije radilo o stanju neubrojivosti u vrijeme počinjenja kaznenog djela, već je njegova ubrojivost postojala no bila je bitno smanjena. Naime, vještaku je predočen dio iskaza  svjedokinje K.1 da je okrivljenik tog dana prilikom razgovora sa oštećenom govorio dosta konfuzno, nepovezano, uzbuđeno, a to konfuzno stanje u kojem je bio okrivljeni bilo posljedica njegovog trenutnog psihičkog stanja, dakle, bio je slabije kontroliran uslijed situacije u kojoj se našao, nemogućnosti ispunjenja redovitih obveza prema probacijskom uredu, činjenice da mu je umro djed u M. sve je to na njega utjecalo nije znao kako to svladati, pa je tako konfuzno reagirao. također mu je predočen i dio iskaza oštećene E.1 B.1 da je okrivljenik prije nego je izgovorio inkriminirane prijeteće riječi govorio nepovezano, spominjao neki CD, rasla je njegova ljutnja i tada je to izgovorio. Nakon što su mu navedeni iskazi predočeni naveo je da predočeni mu iskazi upravo govore o tome da je okrivljenik bio izrazito afektivno angažiran oko navedenog, no, ne nalazi se elemenata koji bi ukazivali da je bilo prisutno postojanje nekih sumanutih ideja ili halucinatornih doživljavanja.

 

Neubrojivost  se odnosi na nemogućnost da osoba shvati značenje svojeg postupanja i vlada svojom voljom. U konkretnom slučaju postupanje okrivljenika je imalo određenu uzročno posljedičnu povezanost, dakle, sa svrhom je došao na psihijatrijski pregled, te je nazvao Probacijski ured, kako bi se dogovorio oko toga da će im donijeti navedenu dokumentaciju da je bio na pregledu. Iz navoda dr. K.1 kao i nalaza je vidljivo da je već i na pregled došao u određenom emocionalno pobuđenom stanju, te je prilikom navedenog telefonskog razgovora došlo do njegovog impulzivnog reagiranja prema probacijskoj službenici, te nema podataka koji bi ukazivali na postojanje nekih sumanutih ideja ili misli, kao niti o postojanju halucinatornih zbivanja, na temelju kojih bi ispitanik postupao, te je okrivljenik u vrijeme počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojiv. Isključeno je postojanje neubrojivosti okrivljenika.

 

Sud je nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. I.1 M. prihvatio u cijelosti kao stručan i vjerodostojan, dan je u skladu s pravilima struke i iskustva i to na temelju pregleda okrivljenika i raspoložive psihijatrijske dokumentacije za istoga. Dakle, ubrojivost okrivljenika inkriminiranog dana prilikom počinjenja kaznenog djela bila je smanjena u bitnom stupnju, te su po ocjeni suda u ponašanju okrivljenika ostvarena i objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 za koje je oglašen krivim.

 

Obrana okrivljenika samo je djelomično prihvaćena kao istinita. Prihvaćena je tek u dijelu u kojem isti, sukladno iskazima svjedoka E.1 B.1, M.1 J.1 i S. K.1 priznao da je u inkriminirano vrijeme kada je bio u uredu doktorice S. K.1 kojoj je došao na redoviti pregled razgovarao sa službenicom probacijskog ureda, pri čemu je vikao, bio nepristojan i uzrujan, da bi ga potom doktorica K.1 uspjela smiriti te je unutar sat vremena ona i nazvala probacijski ured i dala slušalicu okrivljeniku koji se ispričao probacijskoj službenici E.1 B.1. Prihvaćen je i dio iskaza okrivljenika da je potom došao u ured gdje su ga dočekali djelatnici policije te je bio uhićen.  No dio obrane okrivljenika da prilikom telefonskog razgovora nije prijetio probacijskoj službenici riječima da će svi iz probacijskog ureda vidjeti kad ih pobije nije prihvaćen, suprotan je detaljnom i okolnosnom iskazu oštećene E.1 B.1, te je ocijenjen pokušajem za otklanjanje kaznenopravne odgovornosti.

 

Iskaz oštećenika E.1 B.1 kao što je naprijed obrazloženo i analizirano u cijelosti je prihvaćen kao istiniti obzirom je dan jasno, uvjerljivo, u bitnim dijelovima potvrđen i iskazom svjedoka M.1 J.1 i D.1 K.2. Posebno je cijenjen u dijelu u kojemu je oštećena opisao okolnosti i način na koji je sa njom okrivljenik komunicirao inkriminiranog dana kada ju je prilikom poziva vrijeđao i te joj ljut vičući prijetio smrću govoreći da će svi iz probacijskog ureda vidjeti kad ih pobije što ju je bitno uznemirilo i zastrašilo.

 

Iskazi svjedoka M.1 J.1 i D.1 K.2 u cijelosti su prihvaćeni kao istiniti, obzirom su dani uvjerljivo i životno, u bitnome su suglasni međusobno. Posebno je cijenjen iskaz svjedokinje J.1 u dijelu u kojem je opisala reakciju oštećene E.1 B.1 prilikom razgovora s okrivljenikom, uznemirenost koju je vidjela kod nje. Iskaz pak svjedokinje K.2 cijenjen je u dijelu u kojem je opisala da je okrivljenik i prije znao bio verbalno agresivan, vikao, vrijeđao je, no da joj nikada nije prijetio.

 

Iskaz svjedoka S. K1 također je u cijelosti prihvaćen kao jasan, životan i uvjerljiv, ista je kao liječnica okrivljenika opisala svoje doživljavanje okrivljenika, činjenicu da je bio uznemiren i uzbuđen tog dana kada je razgovarao s probacijskom službenicom, nepristojan i verbalno agresivan, govorio je konfuzno, nije ni čula sve što je izgovorio. Pri tome okolnost što ona nije mogla potvrditi točno sve izgovorene riječi koje je okrivljenik uputio oštećenoj tog dana ne umanjuje vjerodostojnost njezinog iskaza obzirom je kao liječnica okrivljenika pokušala ga smiriti, što joj je i uspjelo, a ista je s obzirom na poznavanje osobnost i intelektualne podkapacitiranosti okrivljenika drugačije doživljavala njegov razgovor pa nije ni pamtila sve te riječi koje je izgovarao, a on si je kao što je sama navela tijekom razgovora sa probacijskom službenicom "dao oduška".

 

U potpunosti je prihvaćena i materijalna dokumentacija pročitana tijekom dokaznog postupka obzirom ista bilo čime nije dovedena u pitanje.

 

Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije okrivljeniku za počinjeno kazneno djelo ovaj sud je uzimajući u obzir okvir za izricanje kazne za predmetno kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani okrivljenika, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

 

Olakotnim okolnostima okrivljeniku sud je cijenio njegovu mladu životnu dob,  činjenicu da je osoba narušenog zdravstvenog stanja, sniženog intelektualnog funkcioniranja kao i činjenica da se po počinjenom djelu ispričao oštećenoj. Otegotnom okolnošću cijenjena je činjenica da je okrivljenik osuđivan za druga kaznena djela i to od 2015. do 2020. godine čak šest puta, time da je osuđivan 2018. za kazneno djelo teške tjelesne ozljede kaznom zatvora i 2019. za kazneno djelo prijetnje kaznom zatvora, dakle za djela s elementima nasilja za koja su mu izricane i sigurnosne mjere obvezatnog psihijatrijskog liječenja. Navedeno po ocjeni ovog suda ukazuje da do sada izricane kazne nisu na okrivljenika u dostatnoj mjeri utjecale i odvratile ga od činjenja kaznenih djela, štoviše i ovo kazneno djelo čini za vrijeme trajanja roka provjeravanja određenog mu uvjetnom osudom izrečenom 2020. godine za kazneno djelo teške krađe u pokušaju.

 

Uzimajući u obzir sve naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti, činjenicu da je za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11 zapriječena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, kao i da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela ubrojivost okrivljenika bila bitno smanjena, ovaj sud je okrivljenika za počinjeno kazneno djelo osudio na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci. Pritom je ocijenio da se jedino bezuvjetnom kaznom zatvora od osam mjeseci u odnosu na okrivljenika može postići svrha kažnjavanja propisana zakonom. Naime, sud je uzimajući u obzir sve naprijed iznijete okolnosti na strani okrivljenika, kao i okolnosti pod kojima je okrivljenik počinio ovo kazneno djelo ocijenio da se u konkretnom slučaju novčanom kaznom, uvjetnom osudom ili radom za opće dobro ne bi mogla postići svrha kažnjavanja. Naime, okrivljenik je povratnik, osoba koja je već osuđivana za kaznena djela s elementima nasilja, te uzimajući u obzir njegovu mladu životnu dob, ali i činjenicu da do sada izricane uvjetne i bezuvjetne osude za kaznena djela, pa bezuvjetna osuda za istovrsno kazneno djelo izrečena 2019., nisu u dovoljnoj mjeri djelovale na okrivljenika da shvati nedopustivost svojeg ponašanja i uskladi ga sa zakonom i pravilima ponašanja te ne čini kaznena djela, zbog čega se, po ocjeni ovog suda bilo kojom drugom kaznenopravnom sankcijom ne bi mogla postići svrha kažnjavanja. Stoga je ocjena suda da će upravo izrečena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci postići svrhu kažnjavanja, odnosno utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, utjecati na druge da ne čine kaznena djela kroz svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, a izraziti će i primjerenu društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku je u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 19. listopada 2020. pa nadalje.

 

S obzirom je okrivljenik osoba koja je sniženih intelektualnih sposobnosti, sa psihoorganisnkim oštećenjima, smanjene samokontrole i izražene mogućnosti agresivnog ponašanja, a pod kojim je okolnostima i počinio ovo kazneno djelo u stanju bitno smanjene ubrojivosti, kako bi se otklonila mogućnost da ubuduće pod tim okolnostima počini isto ili teže kazneno djelo, sud je na temelju članka 68. KZ/11 okrivljeniku izrekao sigurnosnu mjeru obvezatnog psihijatrijskog liječenja u trajanju od osam mjeseci, a koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

 

Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 sud je okrivljenika oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 u cijelosti. Naime, okrivljenik je nezaposlena osoba, bez imovine, te je ocjena suda da nije u mogućnosti platiti trošak bez opasnosti po svoje uzdržavanje.

             

U Zagrebu, 03. ožujka 2021. godine

 

Zapisničar:                                                                                                  S u d a c:

Ivana Jagečić, v.r.                                                                                     mr. sc. Sanja Nola, v.r.

 

 

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

 

DNA:

1. ODO Zagreb, KO-DO-4910/20
2. Okrivljenik B. I., putem Zatvora
3. Branitelj okrivljenika H. K.3, odvjetnik iz Z.
4. Oštećena, po pravomoćnosti