Baza je ažurirana 09.12.2025. zaključno sa NN 118/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1                                  Poslovni broj: 7 UsI-215/19-7

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mireli Valjan-Harambašić, uz sudjelovanje zapisničarke Zrinke Abaza, u upravnom sporu tužiteljice F. B. i H., zastupane po A. z. p.u F.B. H . sa sjedištem u B.i H., S…., a ova zastupana po opunomoćenicima dr. D. K. i A. K., odvjetnicima u O. d. K. i P. d.o.o., Z., ….., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (ranije Ministarstva državne imovine Republike Hrvatske), Z., ………,  zastupanog po opunomoćeniku Ž. d. o. u S., S., …….., radi šutnje uprave, dana 2. ožujka 2021.,

 

r i j e š i o   j e

 

 

  1. Tužba se odbacuje.
  2. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

Tužiteljica je dana 13. svibnja 2019. podnijela tužbu U.S.u Z. koji se rješenjem, poslovni broj: UsI-1587/19-2 od 15. svibnja 2019.  oglasio mjesno nenadležnim te je tužbu ustupio ovome sudu. Tužba je kod ovog suda zavedena pod poslovnim brojem UsI-215/19.

Iz sadržaja tužbe, koji navodi se neće pobliže iznositi radi načina rješavanja ovog spora, proizlazi, u bitnome, da je na temelju članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/2018, dalje Zakon o upravljanju državnom imovinom) čelnik Ministarstva državne imovine, 08. studenog 2018. donio Odluku o davanju u zakup nekretnina broj: 1/2018-S, Klasa: 372-01/18-01/313, Urbroj: 536-07/01-18-01 (dalje: Odluka Ministra, da je na temelju Odluke Ministra objavljen Javni poziv za podnošenje ponuda za zakup nekretnina broj: 1/2018-S Ministarstva državne imovine, dana 10. studenog 2018. (dalje: Javni poziv) u kojem je određeno da će Republika Hrvatska dati u zakup nekretnine navedene u Javnom pozivu te da će s najpovoljnijim ponuđačem sklopiti ugovor o zakupu na rok od 30 godina; da su predmet Odluke Ministra i Javnog poziva i nekretnine na kojima vlasničkopravna ovlaštenja ima i tužiteljica (redni brojevi 2., 7., 9. i 11. Javnog poziva (dalje Nekretnine) na temelju članka 20. stavka 1. Zakona o početnom bilansu stanja poduzeća i banaka („Službene novine F. BiH“ broj: 12/98,40/99, 47/06, 38/08, 28/09); da je Odlukom Ministra, u dijelu u kojem je istom određeno davanje u zakup Nekretnina i postupkom davanja u zakup istih, povrijeđeno pravo tužiteljice te da odluka ima neposredne učinke na njena prava i legitimne interese i to s aspekta odredbi međunarodnog javnog prava, konvencijskog prava zaštite temeljnih ljudskih prava, europskog prava kao i s aspekta unutarnjeg hrvatskog prava; da je stoga tužiteljica 22. siječnja 2019. godine sukladno članku 155. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/2009, dalje ZUP) tražila da se u upravnom postupku davanja u zakup nekretnina pokrenutog Odlukom o davanju u zakup nekretnina, obavijesti o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja ili zaštite njezinih prava ili pravnog interesa. Obzirom  da Ministarstvo nije izdalo traženu obavijest u roku propisanom člankom 155. stavkom 2. ZUP-a, izjavila je prigovor 5. ožujka 2019., pri čemu da se tuženik povodom zahtjeva tužitelja očitovao dopisom Klasa: 372-01/18-01/313, Urbroj: 536-07/01-19-71 od 2. travnja 2019., kojim je obavijestio tužiteljicu, da su prigovor i zahtjev u cijelosti neosnovani, iz razloga sadržanih u tom dopisu. Ističe i kako se suprotno shvaćanju tuženika, obzirom da se Odlukom Ministra, a posljedično i postupkom davanja u zakup Nekretnina odlučuje o nekretninama na kojima Republika Hrvatska nema vlasničkopravna ovlaštenja, ista izvjesno ne može smatrati aktom raspolaganja vlasnika. Obzirom da do dana podnošenja tužbe tuženik nije postupio po zahtjevu tužiteljice od 22. siječnja 2019., te mu nije dostavio obavijest o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja ili zaštite njegova prava ili pravnog interesa, niti je postupio po prigovoru tužiteljice od 5. ožujka 2019., tužiteljica predlaže da Sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku, u pisanom obliku da obavijesti tužiteljicu o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja i zaštite vlasničkopravnih ovlaštenja na nekretninama navedenim u tabelarnom prikazu Javnog poziva za podnošenje ponuda za zakup nekretnina broj: 1/2018 pod rednim brojevima 2., 7., 9. i 11., u postupku davanja u zakup nekretnina pokrenutom Odlukom ministra o davanju u zakup nekretnina Klasa: 372-01/18-01/313, Urbroj: 536-07/01-18-01. Tužiteljica je zatražila i naknadu troškova upravnog spora.

Opunomoćenik tuženika u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da suprotno tvrdnjama tužiteljice, tuženik smatra kako se postupak davanja u zakup nekretnina, pa tako i izbor ponuđača po javnom pozivu za prikupljanje pisanih ponuda ne provodi prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, niti prema odredbama nekog drugog propisa koji bi takav postupak davanja u zakup definirao kao upravni. Stoga sam postupak davanja u zakup i izbor zakupnika niti je, a niti može biti, upravni akt protiv kojeg je dopušteno vođenje upravnog spora, a što predmetnu tužbu čini nedopuštenom, pa bi se prije upuštanja u razmatranje zahtjeva u meritumu u predmetnoj upravnoj stvari trebalo ocijeniti postojanje procesnih pretpostavki za vođenje ovog spora. Napominje i kako je tužba razmatrana i kao spor zbog „šutnje administracije“, međutim ni takav test predmetna tužba ne može zadovoljiti jer tuženik ne odlučuje o zahtjevu tužiteljice po kojem bi tuženik bio dužan odlučiti u propisanom roku, a kojim bi tužiteljica mogla ostvariti pravo na pokretanje spora za slučaj propuštanja tog roka. Ovo iz razloga što bi u takvom slučaju za pokretanje upravnog spora morao postojati neriješeni zahtjev stranke, a toga u konkretnom slučaju nema jer tužiteljica traži obavijest o načinu ostvarenja prava. Upravo ovo potonje suprotstavlja se uvjetu kojeg mora imati upravni akt da bi se mogao utužiti u upravnom sporu. Takav akt mora udovoljavati uvjetima u pogledu donositelja, sadržaja i forme, a što u konkretnom slučaju potpuno izostaje. Stoga se u predmetnom slučaju ne radi o upravnoj stvari zbog čega obavijest tuženika tužiteljici nije upravni akt u smislu čl. 3. Zakona o upravnim sporovima. Tužba je ispitana i u dijelu zakonitosti postupanja tuženika s područja upravnog prava kojim da je povrijeđeno pravo ili pravni interes tužitelja protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redovan pravni lijek. U konkretnom slučaju ne radi se o postupanju s područja upravnog prava u kojem bi se imale primijeniti odredbe Zakona o općem upravnom postupku ili kojeg drugog propisa koji bi taj postupak odredio kao upravni, već se radi o nadležnosti ranijeg M.D.I .8, dalje ZUDI) da nakon provedenog natječaja raspolaže imovinom koja udovoljava uvjetima iz članka 71. ZUDI-a.

Ukazuje i kako će tužiteljica eventualna prava za slučaj da se postojeći upis u zemljišnim knjigama briše u korist tužiteljice sasvim sigurno odgovarajuće zaštititi. Pretpostavka zaštite od drugih postupanja javnopravnih tijela je postojanje određene upravne stvari, što u predmetu nije slučaj, te po tom osnovu tužba nije dopuštena. Predlaže da Sud odbaci tužbu iz navedenih razloga, a podredno da odbije tužbeni zahtjev.

Tužba nije dopuštena.

Prema članku 1. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj: 52/18 – dalje ZUDI) ovim Zakonom se uređuju načela upravljanja i dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna imovina), način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u svezi.             

Odredbom članka 39. ZUDI propisano je da se nekretninama može raspolagati javnim natječajem ili neposrednom pogodbom.

Odredbom članka 40. ZUDI raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja može se provoditi u obliku: - javno nadmetanje koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ili putem elektroničke dražbe ostvariti interes za raspolaganje ponuđenim nekretninama, - javno prikupljanje ponuda koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda ili za dostavu ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije za raspolaganje ponuđenim nekretninama.

Odredbom članka 71. stavak 1. ZUDI propisano je da je do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo ovlašteno dati u višegodišnji zakup ili u neki drugi oblik raspolaganja do najviše 30 godina nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske ili koje su upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina s pravom korištenja subjekata koji u Republici Hrvatskoj nemaju sjedište i pravnu osobnost i na koje se primjenjuje zabrana temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 40/92.) odnosno Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 35/94.) i Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 36/91.). Stavkom 2. istog članka propisano je da nakon  provedenog javnog natječaja Ministarstvo sklapa ugovor o zakupu s najboljim ponuditeljem. Ako je treća osoba u mirnom posjedu nekretnine koja je predmet javnog natječaja, ta osoba ima prvenstveno pravo zakupa pod uvjetom da prihvati najvišu ponudu postignutu na natječaju. Stavkom 3. istog članka je propisano da će se ugovor o zakupu upisati u teretni list u zemljišnim knjigama.

Prema članku 1. stavak 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (dalje: Uredba/91) zabranjuje se raspolaganje i opterećenje (prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava korištenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.) nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske koje su u vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju organa i institucija federacije, republika i pokrajina K. i V. dok je u stavku 2. određeno da se  zabrana iz stavka 1. ovog članka odnosi i na poduzeća kao i druge pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske.  Zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda izvršit će po službenoj dužnosti zabilježbu zabrane iz st.1. ovog članka u zemljišnim knjigama. Člankom 2. navedene Uredbe propisano je da Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog zainteresiranog tijela ili osobe odlučiti da se određena nekretnina izuzme od zabrane utvrđene člankom 1. ove uredbe. Člankom 3. iste Uredbe propisano je da je pravni posao sklopljen ili pravni akt donijet protivno odredbama ove uredbe, ništav te da sudovi i drugi organi u Republici Hrvatskoj neće priznati pravne učinke sklopljenih pravnih poslova odnosno donesenih pravnih akata protivno odredbama ove uredbe. Člankom 4. iste Uredbe propisano je da je ova uredba privremenog karaktera i bit će na snazi do okončanja postupka razdruživanja sadašnje SFRJ.

Iz podataka spisa razvidno je da je predmetna Odluka o davanju u zakup nekretnina br: ….. od 08. studenog 2018. (dalje Odluke), između ostalih i nekretnina, pod rednim brojem 2. Bivše odmaralište “V.B.” G., zgrada, pomoćna zgrada i dvorište, prvi red do mora, površine 1.431 m2; 7. B. o. “V. P.”, G.c, zgrada i vrt, 6 metara od mora, površine 358 m2; 9. B.o. “Đ. S.“ , G., hotel od 5 etaža, 20 m od mora, površine 6351m2; 11. B. . “H.P.(M.)” G., zgrada 6m od mora, površine 1.140 m², donijeta temeljem odredbe članka 71. ZUDI. U točki II. navedene Odluke određeno je da će se sa najpovoljnijim ponuđačem sklopiti Ugovor o zakupu na rok od 30 godina kojim Ugovorom će se regulirati uvjeti održavanja i korištenja nekretnina kao i namjena istih.

Prema odredbi članka 3. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17. – dalje ZUS) predmet upravnog spora jesu: ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek (točka 1.), ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek (točka 2.), ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu (točka 3.) te ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora (točka 4.). Stavkom 2. istog članka propisano je da je predmet upravnog spora i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu.

Iz citirane odredbe članka 3. stavak 1. točka 1. ZUS-a dakle proizlazi da se mora raditi o upravnoj stvari. Prema odredbi članka 2.  Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 – dalje ZUP)  upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje (stavak 1.). Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar (stavak 2.).

Prema odredbi članka 30. stavak 1. ZUS-a sud će rješenjem odbaciti tužbi jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi, između ostalog, da je sudska zaštita osigurana izvan upravnog posra (točka 4.) te da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora (točka 7.). 

Polazeći od sadržaja pobijane Odluke i Javnog poziva, te citiranih odredbi ZUDI-a, citiranih odredbi gore navedene Uredbe/91 kao i citiranih odredbi ZUS-a i ZUP-a, po mišljenju ovoga suda, predmetni postupak prodaje nekretnina (gore pobliže označenih bivših Odmarališta u k.o. G.) te donošenja pobijane Odluke ne provodi se prema odredbama ZUP-a niti prema odredbama nekog drugog propisa koji bi takav postupak prodaje definirao kao upravni. Stoga pobijana Odluka nije upravni akt u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točke 1. ZUS-a već se radi o vršenju vlasničkih prava odnosno o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koja imovina je predmet uređenja ZUDI-a i gore navedene Uredbe/91. Dakle, radi se o stvari koja ne može biti predmet upravnog spora. Slijedom svega navedenog tuženik, suprotno tužbenim navodima i traženju tužiteljice, nije u obvezi donijeti odluku o prigovoru tužiteljice od 5. ožujka 2019. protiv predmetne Odluke o davanju u zakup nekretnina, odnosno obavijest iz članka 155. ZUP-a, kojom je propisano da je javnopravno tijelo dužno obavijestiti zainteresiranu osobu na njezin zahtjev o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja ili zaštite njezinog prava ili pravnog interesa u određenoj upravnoj stvari.

Osim toga, obzirom da iz navoda tužbe proizlazi da tužiteljica smatra spornim pitanje vlasništva gore navedenih nekretnina koje su predmet pobijane Odluke i Javnog poziva, Sud ističe da pitanje vlasništva nekretnina ne može biti predmet upravnog spora već tužiteljica u vezi s tim može pokrenuti parnični ili izvanparnični postupak pred drugim mjesno i stvarno nadležnim sudom. Dakle, vezano za pitanje vlasništva predmetnih nekretnina pravna zaštita je osigurana izvan upravnog spora.

Slijedom svega navedenog tužbu tužiteljice je sukladno odredbi članka 30. stavak 1. točka 4. i 7. valjalo odbaciti odnosno odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

Kako je predmetna tužba odbačena to je sukladno odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora valjalo odbiti odnosno odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

             

U Splitu, 2. ožujka 2021.

                                                                                                S U T K I N J A

 

                                                                                                   Mirela Valjan-Harambašić, v. r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud  sve stranke u sporu (3 primjerka), pisano, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

 

 

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik

Zrinka Abaza

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu