Baza je ažurirana 15.04.2025.
zaključno sa NN 66/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 4055/2020-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R e p u b l i k a H r v a t s k a
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, te Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. C. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica L. H., odvjetnica u Z., protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: …, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravno odjel, radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1887/2020-2 od 1. rujna 2020., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-4040/12-78 od 18. ožujka 2020., u sjednici održanoj 2. ožujka 2021.
r i j e š i o j e:
I. Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1887/2020-2 od 1. rujna 2020., u toč. I. izreke kojim je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu toč. I. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu 58.000,00 kuna sa zateznim kamatama, radi pravnih pitanja koja glase:
„1. Da li se u sudskim postupcima radi naknade štete zbog nehumanih uvjeta tijekom izdržavanja kazne zatvora kao materijalno pravo primjenjuje čl. 9. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine br. 128/99., 55/00., 59/00. – ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. – ispravak, 11/02. – ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13., 150/13. i 98/19.) ili čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), ili se primjenjuju oba zakona?
2. Kojim kriterijima (kvalifikatornim okolnostima ) se rukovodi sud prilikom utvrđivanja visine naknade štete, odnosno utvrđuje li se prema danima provedenim u ponižavajućim i nehumanim uvjetima u zatvoru ili u ukupnom iznosu s obzirom na ukupno trajanje vremena provedenog u ponižavajućim i nehumanim uvjetima u zatvoru?
3. Da li boravak u uvjetima u kojima se uskraćuje pravo na redovnu higijenu, uz uskratu minimalne površine prostora po zatvoreniku (npr. kad 54 osobe koriste 4 tuša, uz nedostatnost higijenskih potrepština, neodvojenost sanitarnog čvora od ostatka sobe), prava na neadekvatnu zdravstvenu zaštitu, na rad i slobodne aktivnosti, u svojoj ukupnosti dodatno utječu na visinu naknade neimovinske štete?“
II. Tuženiku se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1887/2020-2 od 1. rujna 2020., u toč. II. izreke kojim je preinačena prvostupanjska presuda u dijelu toč. I. izreke, te prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu 2.000,00 kuna sa zateznim kamatama, radi pravnog pitanja koje glasi:
„Opravdava li sama činjenica što je tužitelj, kao osoba lišena slobode, smješten u zatvorsku ćeliju površine manje od zakonom propisanog standarda iz odredbe čl. 74. st. 3. Zakona o izvršenju kazne zatvora, dosuđenje pravične novčane naknade s osnova povrede prava osobnosti zbog povrede odredbe čl. 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, unatoč činjenici da su mu pružena i omogućena sva druga prava i pogodnosti predviđene Zakonom o izvršenju kazne zatvora, Pravilnikom o standardima smještaja i prehrane zatvorenika i Ustavom Republike Hrvatske koja osiguravaju ukupnu kvalitetu života inherentnu (svojstvenu) lišenju slobode zbog zakonito izrečene kazne zatvora?“
Obrazloženje
Tužitelj K. C. je podneskom od 23. studenog 2020. predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1887/2020-2 od 1. rujna 2020., u toč. I. izreke kojim je djelomično potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu toč. I. izreke, a kojom je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu 58.000,00 kuna sa zateznim kamatama, radi pravnih pitanja naznačenih u prijedlogu.
Tuženik Republika Hrvatska je podneskom od 5. studenog 2020. predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1887/2020-2 od 1. rujna 2020., u toč. II. izreke kojom je djelomično preinačena prvostupanjska presuda u dijelu toč. I. izreke, te prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu 2.000,00 kuna sa zateznim kamatama, radi pravnog pitanja naznačenog u prijedlogu.
Tuženik nije odgovorio na prijedlog.
Tužitelj je odgovorio na prijedlog tuženika te je predložio odbaciti prijedlog tuženika kao nedopušten.
Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije tužitelja i tuženika u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. al. druga ZPP radi pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja.
U prijedlogu tuženika je riječ o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora, o kojemu je Vrhovni sud RH zauzeo pravno shvaćanje u odluci Rev-1744/2014 od 3. travnja 2019., a odluke nižestupanjskih sudova nisu jedinstvene i odstupaju od prakse revizijskog suda (tako u odluci Vrhovnog suda RH poslovni broj Revd- 1661/2020-2 od 21. srpnja 2020.).
U prijedlogu tužitelja je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda u smislu da se revizijski sud sveobuhvatno izjasnio o tim pitanjima, a sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, pogotovo u situaciji kad je nadležni županijski sud prethodno već prihvatio zahtjev za zaštitu prava, te rješenjem naložio kaznionici (u ovom slučaju kaznionici u L.) da otkloni nezakonito prikraćivanje i ograničavanje zatvorenika u njegovom pravu (primjer različite prakse: Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Gž-1264/2019 od 20. travnja 2020, Županijski sud u Rijeci poslovni broj Gž-257/17 od 26. ožujka 2018., Županijski sud u Zagrebu poslovni broj Gž-2501/18 od 23. listopad a2018., Gž-584/2019 od 19. kolovoza 2020., Županijski sud u Bjelovaru Gž-1247/2019 od 23. siječnja 2020).
Zbog iznijetih razloga su naznačena pitanja tužitelja i tuženika važna ne samo za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, nego i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci i dopustiti reviziju u odnosu na pitanja navedena u izreci rješenja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.