1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

   R J E Š E N J E

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja R. S.. S.-J.-W. e., zastupanog po punomoćnicama odvjetnicima iz Odvjetničkog društva R. & R. iz V. G., protiv ovršenika I. P. iz G. P., zastupanog po punomoćniku M. B.-B., odvjetniku iz Z., radi odgode ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 17 Ovr-47/2013 od 22. prosinca 2020., 2. ožujka 2021.,

r i j e š i o   j e

Uvaženjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 17 Ovr-47/2013 od 22. prosinca 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

Navedenim rješenjem sud prvog stupnja utvrđuje da je predmetna ovrha dovršena pozivom na odredbu čl. 73. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ)

Protiv tog rješenja ovrhovoditelj podnosi žalbu pozivajući se na žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a. Navodi kako je 17. srpnja 2019. podnio prijedlog za provođenje ovrhe radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed pa da je o tome valjalo odlučiti, zbog čega da nije bilo uvjeta za donošenje pobijanog rješenja. Ovo isto da je isto ponovno predložio i u podnesku od 20. studenoga 2020. pa predlaže da se navedeno rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak radi postupanja po prijedlogu.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je osnovana.

Ovrhovoditelj žalbom ne konkretizira počinjene bitne povrede odredaba postupka već se samo poziva na taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, na postojanje bitnih procesnih povreda, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijanog rješenja bila ostvarena koja od tih procesnih povreda.

              Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja utvrđuje da je nekretnina koja je bila predmet ovrhe prodana ovrhovoditelju koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik temeljem pravomoćnog rješenja o dosudi. Rješenje o namirenju da je postalo pravomoćno a ovršenik pozvan predati nekretninu u posjed ovrhovoditelju koji je izvijestio sud da nije preuzeo posjed nekretnine podneskom od 20. studenoga 2020.

              Iz navedenog zaključuje da je u takvoj situaciji ovrha dovršena, a prisilno preuzimanje posjeda nekretnine od strane ovrhovoditelja da nije predmet ovog već novog ovršnog postupka sukladno odredbama OZ-a o ispražnjenju i predaji nekretnine kao ostvarenju nenovčane tražbine.

              Osnovano ovrhovoditelj žalbom ukazuje na pogrešan stav prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju provedene sve ovršne radnje te da u okviru ovog postupka nema zakonskih pretpostavki za određivanje i provođenje ovrhe radi predaje iste u posjed kupcu, ovdje ujedno ovrhovoditelju, iz razloga koji će se iznijeti.

              Naime, prema odredbi čl. 128. OZ-a ovrhovoditelj može već u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine, a i kasnije sve do predaje nekretnine kupcu, zatražiti i njezino ispražnjenje te predaje kupcu na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu (st. 1.). U slučaju iz st. 1. ovog članka sud će u rješenju o ovrsi odrediti ispražnjenje nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu (st. 2.). Nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud će, na prijedlog kupca pristupiti ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine, a ovrha iz st. 3. ovog članka provodi se po pravilima ovog Zakona o ovrsi ispraženjenjem i predajom nekretnine (st. 3. i 4.). U ovršnom postupku iz st. 4. ovog članka kupac stječe položaj ovrhovoditelja podnošenjem prijedloga iz st. 3. ovog članka (st. 5.).

              Iz sadržaja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu radi naplate svoje novčane tražbine predložio ovrhu na nekretnini ovršenika i to zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, kao i ispražnjenjem nekretnine i njihovom predajom kupcu na temelju zaključka o predaji, a sud prvog stupnja je donio rješenje o ovrsi od 8. travnja 2013. kojim je odredio predloženu ovrhu. Nadalje, iz sadržaja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj predlagao postupanje sukladno zaključku o predaji pa je sud prvog stupnja o tome trebao odlučiti u okviru ovog ovršnog postupka. Navedeno posebno iz razloga što je već u rješenju o ovrsi određena ovrha ispražnjenjem i predajom nekretnine u posjed kupcu, u konkretnom slučaju ovrhovoditelju. Stoga će sud odlučiti o osnovanosti prijedloga ovrhovoditelja i ovisno o tome o poduzimanju daljnjih odluka i radnji radi ispražnjenja i predaje nekretnine ovrhovoditelju sukladno citiranoj odredbi OZ-a.

              Slijedom iznesenog uvaženjem žalbe ovrhovoditelja pobijano rješenje je valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Rijeci 2. ožujka 2021.

Sutkinja

Lidija Oštarić Pogarčić