Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu 49 Pr-3120/2020

ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja D. M. iz S., O.: …,
zastupanog po punomoćniku A. Đ., odvjetniku u S., protiv tuženika K. S., S., O.: …., zastupanog po punomoćnici
K. L. M., dipl. iur., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave
zaključene dana 22. veljače 2021., u prisutnosti punomoćnika stranaka, po objavi dana 1.
ožujka 2021.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 6.254,30 kn sa zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 453,48 kn od 16.01.2016.,

- na iznos od 453,48 kn od 16.02.2016.,

- na iznos od 453,48 kn od 16.03.2016.,

- na iznos od 453,48 kn od 16.04.2016.,

- na iznos od 453,48 kn od 16.05.2016.,

- na iznos od 453,48 kn od 16.06.2016.,

- na iznos od 453,48 kn od 16.07.2016.,

- na iznos od 371,99 kn od 16.08.2016.,

- na iznos od 431,51 kn od 16.09.2016.,

- na iznos od 455,28 kn od 16.10.2016.,

- na iznos od 455,46 kn od 16.11.2016.,

- na iznos od 455,46 kn od 16.12.2016.,

2 Pr –3120/20

- na iznos od 455,46 kn od 16.01.2017.,
- na iznos od 454,82 kn od 16.02.2017.,

pa sve do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima
koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate
za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim u dijelu
koji se odnosi na isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima razlike plaća.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dna i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju
parnični trošak u iznosu od 2.812,50 kn sa zateznom kamatom koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a koja teče od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

Tužbom tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26.
listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužitelj tvrdi da je bio
zaposlenik tuženika, koji kao poslodavac predstavlja javnu službu, u utuženom periodu od
prosinca 2015. do siječnja 2017. kada mu je zbog pogrešnog načina obračuna isplaćena
umanjena plaća i naknada plaće.

U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu, ali ne osporava visinu
tužbenoga zahtjeva.

U postupku je izveden dokaz pregledom ugovora o radu, tablice za obračun plaće,
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., priopćenja za
javnost DZS-a o procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca

2015. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina
tužbenoga zahtjeva nije sporna.

Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će
se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DZS ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka,
koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama
prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.

3 Pr –3120/20

U postupku je utvrđeno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2.
Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu
službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da
plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta
na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se
osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog
proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.

U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51.
propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću
zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci
na osnovnu plaću.

U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i S.
javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u
javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u
javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene
obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su
se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto
time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće
u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a.

Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene
Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III.
Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi

5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja).

Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne
ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za
obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom
paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne
bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će
se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja

4 Pr –3120/20

opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju

2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom
od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27.
studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu
na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca

2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene
dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU
sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila
utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine
plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane
zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi
sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se
primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene
Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor
što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012.
usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u
svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom
primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u
odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je
došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u
utuženom razdoblju obračunavao tužiteljevu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u
obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju
potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka,
prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužitelja koja mu je trebala biti isplaćena u
utuženom periodu u iznosu od zatraženih 6.254,30 kn.

Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe
čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3.
odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku
(NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11,
25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani
trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN
142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska 75

5 Pr –3120/20

bodova, za zastupanje na ročištu 75 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 2.812,50 kn.

Split, 1. ožujka 2021.

SUDAC

mr.sc. Daniela Pivčević v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave
odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja,
- tuženiku,
- u spis