1                             Poslovni broj: 16 UsIgr-225/20-8  

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA                                                             

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje V. M. kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice R. B. iz S., K. 48, zastupane po opunomoćeniku G. K., odvjetniku iz S., D. r. 26, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave održane i zaključene 19. veljače 2021., objavom odluke na temelju članka 61. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17; dalje ZUS), 1. ožujka 2021. 

 

p r e s u d i o   j e

 

1. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu Klasa: UP/I-362-02/20-02/00218 Urbroj: 443-02-03-13-02/2-20-06 od 13. travnja 2020.
2. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

 

               

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/20-02/00218 URBROJ: 443-02-03-13-02/2-20-06 od 13. travnja 2020. naređuje se tužiteljici kao vlasnici:

- u roku od 120 dana ukloniti prizemnu armiranobetonsku građevinu s ravnom stropnom ab pločom pravilnog tlocrtnog oblika max. tl. dim. cca 6,80 x 5,90 m, ukupne visine do ravne ab stropne ploče cca 3,10 m, koja je izgrađena na lokaciji u S., K. 48, na sjeverozapadnom dijelu k.č. 3184/6 k.o. S., bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole (točka 1.);

- te se upozorava o načinu odnosno mjerama koje se će poduzeti za slučaj prisilnog izvršenja (točka 2., 3., 4., 5., 6.).

Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica pobija zakonitost osporenog rješenja tvrdnjama kako se isto temelji na pogrešno utvrđeno činjeničnom stanju i nepravilnoj primjeni prava. U konkretnom slučaju investitor je prijavio gradilište i dao izraditi glavni projekt oznake Z.: B. – S., izrađen od ovlaštenog projektanta. Predmetna prizemna građevina izgrađena je na građevnoj čestici postojeće zgrade jer je na kat. čest. 3184/6 k.o. S. izgrađena stambena građevina prema rješenju o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/13-04/01075 Ur.br: 2181/01-03-02/06-13-0009 od 16. prosinca 2013. Tuženik pogrešno zaključuje o nepotpunom sadržaju arhitektonskog projekta, u kojem navodno nedostaje izjava projektanta o usklađenosti zahvata s važećim prostornim planom. Predmetnu garažu 2014. izgradio je pokojni suprug tužiteljice, koja ju je potom naslijedila temeljem rješenja o nasljeđivanju. Za tu garažu uredno je prijavljen početak građenja u kolovozu 2014.,  građevina je u uporabljivo stanje dovedena 20. srpnja 2015. ugradnjom podiznih vrata garaže i prozora. Prethodno je sastavljen glavni projekt, Građevinski projekt – statički proračun iz srpnja 2014., prema kojoj su izvedeni radovi s manjim izmjenama koje ne utječu na bitne zahtjeve za građevinu u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Tužiteljica je postigla dogovor kako s prijašnjim tako i sa sadašnjim vlasnikom čestice za zapadne strane na čijem rubu je izgrađena garaža, a razlog zbog kojeg se nije za predmetnu garažu dobila uporabna dozvola leži u činjenici što je vlasništvo u jednom dijelu ostalo neriješeno. Činjenica što se u konkretnom slučaju radi o gradnji slobodnostojeće građevine koja nije udaljena od susjednih građevnih čestica min 3,00 m odnosno što je svojim zapadnim pročeljem izgrađena na rubu predmetne čestice kat. čest. 3184/6 k.o. S. nije od odlučnog značaja, i u slučaju da je ista protivna prostornom planu, ako su vlasnici susjednih objekata za navedene radove dali suglasnost. Ta građevina se mogla graditi uz glavni projekt temeljem Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a za istu nije bila potrebna izvršna odnosno pravomoćna građevinske dozvola. Smatra kako se osporeno rješenje temelji na pogrešnom utvrđenim činjenicama i nepravilnoj primjeni prava te ga kao takvog predlaže poništiti, a tužiteljici naknaditi troškove upravnog spora.

Uz odgovoru na tužbu tuženik je dostavio i očitovanje građevinske inspektorice koja je obavila inspekcijski nadzor. U odnosu na tužiteljičine tvrdnje kako je garaža izgrađena 2014. i uz postignut dogovor s prijašnjim i sadašnjim vlasnicima, ističe kako za predmetnu garažu za koju je 16. kolovoza 2014. prijavljeno gradilište, nakon što je i izgrađena trebalo ishoditi uporabnu dozvolu da bi se ista mogla uplaniti u Katastar. Iz elaborata iskolčenja izgrađene garaže br. 84/2014 izgrađenog od ovlaštenog inženjera geodezije od 14. kolovoza 2014. proizlazi da 2014. nije postojao objekt na međi na čestici 3184/3, a koja čestica je susjedna čestica čestici k.č. 3184/6. Dakle, u vrijeme gradnje predmetne garaže 2014. na susjednoj međi nije postojala građevina, pa se ne može smatrati da je predmetna garaža izgrađena kao poluugrađena, već kao slobodnostojeća građevina. U prilog navedenoj tvrdnji ukazuje se na tehnički opis: 2. Opis zahvata, koji je sastavni dio projekta: Opis i prikaz zahvata u prostoru, oznake: ZUP-01-2014 izgrađenom od ovlaštenog projektanta u veljači 2014. u kojem stoji: „….Garaža će biti slobodnostojeća prizemnica s prethodnom terasom. Smještena je zapadno od postojeće stambene građevne, ugrađene na međi sa susjednom česticom 3184/3.“ U nazočnosti tužiteljice tijekom inspekcijskog nadzora pregledan je projekt naziva: Opis i prikaz zahvata u prostoru, oznake T.D. ZUP-01-2014 te je na zapisniku, kojeg je bez primjedbe potpisala i tužiteljica, utvrđeno da nedostaje izjava projektanta. U daljnjem postupku telefonski je kontaktiran projektant glavnog projekta te se istog upoznalo s propustom u sastavljanju glavnog projekta  glede izjave projektanta da je zahvat u prostoru u skladu s važećim prostornim planom. Upravo je projektant dostavio digitalni ortofoto iz kojeg je vidljivo da sjena garaže pada na tlo susjedne čestice, što znači da uz rub predmetne garaže niti nema drugog objekta, što ide u prilog tvrdnji da je garaža građena kao slobodnostojeća, a ne poluugrađena građevina. Naknadno dostavljena Izjava projektanta nije u skladu s važećim prostornim planom jer se u konkretnom slučaju ne radi o gradnji poluugrađene građevine koja se može izraditi uz rub parcele ako je i s druge strane odnosno na rubu susjedne parcele također izgrađen objekt na rubu te parcele, već se upravo radi o izgradnji slobodnostojeće građevine, koja po odredbama prostornog plana treba biti udaljena od susjednih građevnih čestica min 3,00 m. Stoga je takva gradnja protivna Generalnom urbanističkom planu S. (Službeni glasnik Grada S., br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 5213). Predmetna prizemna građevina – garaža ne može se smatrati jednostavnom građevinom iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, jer se radi o gradnji slobodnostojeće građevine koja nije udaljena od susjednih čestica min 3,00 m, te se smatra da je izgrađena protivno prostornom planu, konkretno članu 28. Generalnog urbanističkog plana S. U vrijeme gradnje, po prijavi početka građenja 18. kolovoza 2014. na snazi je bio Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 79/14) prema kojem nije dopuštena gradnja objekata koji su zabranjeni ili protivni prostornom planu. Kako se ovdje radi o slobodnostojećoj građevini koja je izgrađena na samom rubu čestice, što je protivno prostornom planu, smatra se da je izgrađena bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

U podnesku od 12. studenog 2020. tužiteljica po opunomoćeniku brani svoje stajalište kako činjenica što se u konkretnom slučaju radi o gradnji slobodnostojeće građevine, koja nije udaljena od susjednih čestica min. 3,00 m odnosno koja je svojim zapadnim pročeljem izgrađena na rubu kat. čest. 3184/6 k.o. S. nije od odlučnog značaja, čak i da je ista protivna prostornom planu, ako su vlasnici susjedinih objekata dali suglasnost za navedene radove, koju činjenicu tuženik opetovano zanemaruje.

Tijekom spora održana je rasprava (ročišta 16. listopada 2020., 19. veljače 2021.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je opunomoćenik tužiteljice ostao pri navodima iz tužbe i priloženog podneska te popisao trošak zastupanja upravnog spora.

Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje, kao i isprave priložene tijekom spora.

Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim se tužiteljici nalaže ukloniti prizemnu armiranobetonsku građevinu maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 6,80 x 5,90 m, izgrađenu bez pravomoćne građevinske dozvole.

Među strankama postoji suprotstavljeno stajalište radi li se u konkretnom slučaju o građevini za koju je potrebna građevinska dozvola ili je riječ o gradnji jednostavne pomoćne građevine na koju se odnose odredbe podzakonskog propisa.

Iz stanja spisa proizlazi kako je za predmetnu garažu prijavljen početak građenja u kolovozu 2014., dakle, u vrijeme kada je na snazi bio Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 79/14, 41/15, 75/15, u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Prema odredbi članka 1. stavak 2. Pravilnika u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova investitor, projektant i izvođač dužni su se pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.

Iz zapisnika od 17. veljače 2020. proizlazi kako je građevinska inspektorica neposrednim inspekcijskim nadzorom utvrdila kako je na sjeverozapadnom dijelu k.č. 3184/6 k.o. S. izgrađena prizemna građevina navedenih dimenzija koja se svojim pročeljem nalazi na samom rubu parcele. Predmetna građevina da je izgrađena na građevnoj čestici postojeće zgrade, jer je na predmetnoj k.č. 3184/6 k.o. S. izgrađena stambena građevina za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju Klasa. UP/I-361-03/13-04/01075 Urbroj: 2181/01-03-02/06-13-0009. Iz snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađenih zgrada T.D.:L-07-2013 koja je sastavni dio navedenog rješenja o izvedenom stanju da proizlazi kako je poslije ishođenog pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju izgrađena sporna suterenska građevina.

Dalje, u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja utvrđeno je kako je predmetna građevina izgrađena kao slobodnostojeća građevina na samom rubu čestice, a ne kao poluugrađena građevina, jer s druge strane ruba čestica, na susjednoj građevini, nema druge građevine. Zbog takvog utvrđenja i činjenice da se radi o gradnji slobodnostojeće zgrade koja nije udaljena od susjednih građevnih čestica min 3,00 m, gradnja predmetna građevine da je protivna članku 28. Generalno urbanističkog plana S. (Službeni glasnik Grada S., br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13) prema kojem:

„Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodno stojeće građevine - 3,00 m;

- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu, odijeljene vatrobranim zidom uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici;

- ako se grade kao ugrađene moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

Ovako utvrđene činjenice, prema ocjeni suda, pouzdana su osnova za donošenje osporenog rješenja kojim se nalaže uklanjanje građevine koja je izgrađena bez građevinske dozvole. Građevina koja je protivna prostorno planskim uvjetima, nije objekt na koji se mogu primjenjivati odredbe provedbenog Pravilnika. Tužiteljica zakonitost osporenog rješenja osporava nepotkrijepljenim tvrdnjama kako je sama građevina izgrađena uz suglasnost vlasnika susjedne čestice, dok iz u postupku izvedenih dokaza ne proizlazi kako je predmetna građevina građena kao poluugrađena građevina, uz prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika čestica na čijoj je međi izgrađena. U spisu prileži jedino obrazložena izjava ovlaštenog projektanta u kojoj navodi kako je glavnim projektom 2014. pomoćna građevina planirana i izvedena kao poluugrađena građevina do 50 m2, smještena uz među susjedne čestice 3184/3 uz suglasnost tadašnjeg vlasnika koji je i sam izgradio građevinu primaknutu granici čestice na manje od 3 m od međe. Ta susjedna građevina da je, u međuvremenu uklonjena od novog vlasnika, ali da je vidljiva na HOK i digitalnom ortofoto. Ovi su prigovori otklonjeni navodima kako je u tehničkom opisu 2. Opis zahvata, koji je sastavni dio projekta: Opis i prikaz zahvata u prostoru, oznake: ZUP-01-2014 navedeno: „…Garaža će biti slobodnostojeća prizemnica,…ugrađena na međi sa susjednom česticom.“

Kako tužitelj tijekom postupka, kao ni ovog spora nije priložio niti predložio dokaze u prilog svojim tvrdnjama, sud zaključuje kako se osporeno rješenje temelji na točno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni prava, kao i da u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, a niti je ostvaren jedan od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti pa je valjalo temeljem odredbe članka 57. stavka 1. istog Zakona tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

O troškovima upravnog spora odlučeno je primjenom članka 79. stavak 4. ZUS-a prema kojem stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

 

U Splitu 1. ožujka 2021.

 

 

S U T K I N J A 

 

Miranda Gulišija Jurišić, v. r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

 

 

 

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik

V. M.