Baza je ažurirana 28.04.2026. zaključno sa NN 25/26 EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Marenčić, u prekršajnom predmetu protiv I-okr. pravne osobe I. P. d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe S. Đ., zbog prekršaja iz čl. 11.st.1.toč.1. Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 35. studenoga 2015. o novoj hrani (NN 15/2018, 114/2018), povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata Središnji ured, klasa: … urbroj: … od 06. listopada 2020. godine, nakon provedene glavne rasprave održane dana 25. veljače 2021. godine u prisutnosti tužitelja i okrivljenika, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 9 118/18), dana 01. ožujka 2021. godine, javno objavio i
I-okr. pravna osoba I. P. d.o.o., OIB …, sa sjedištem u …
II-okr. – odgovorna osoba S. Đ., sin N., rođ. .... godine u …, državljanin RH, OIB …, SSS, zaposlen, oženjen, otac jednog djeteta, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u …
k r i v i s u
što su dana 22. srpnja 2020. godine, u prostorijama maloprodajne trgovine I. P. ..., stavili na tržište RH hranu pod nazivom "ICBD ulje (5% CBD)" i "ICBD čaj" sa sastojkom CBD (kanabidiol) koji se prema odredbama Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (Sl l 327, 11.12.2015), smatra neodobrena nova hrana
dakle, što se kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi stavili na tržište novu hranu koja nije odobrena i uvrštena u popis Unije (članak 6. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/2283),
čime su postupili protivno odredbi iz čl. 11.st.1. toč. 1. i st.3. Zakona o provedbi Uredbe (/EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015 o novoj hrani (NN 15/2018 i 114/18),
pa se temeljem cit. zakonskih odredbi a uz primjenu čl. 37. Prekršajnog Zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) izriče
I okrivljenoj pravnoj osobi Imuno P. d.o.o.
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 12.000,00 kuna (slovima: dvanaesttisućakuna)
II okrivljenoj odgovornoj osobi S. Đ.
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.200,00 kuna (slovima: jednatisućaidvijestotinekuna)
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona, I i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ukoliko okrivljenici u ostavljenom roku plate 2/3 novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3 Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna (slovima: dvijestotinekuna) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.
Državni inspektorat, Središnji ured, izdao je dana 06. listopada 2020. godine prekršajni nalog, klasa: …., Urbr: … protiv okrivljenih, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
II.okr. S. Đ. je direktor I.okr. koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno, te je obranu dao u ime pravne osobe i u svoje ime. Osporavao je da bi počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Opisao je da u sklopu I.okr. pravne osobe posluje maloprodajna trgovina Imuno protect koja prodaje vitamine, minerale, čajeve i kreme, odnosno radi se o dućanu poput biljne ljekarne. U svezi proizvoda ICBD ulje i ICBD čaja sa sastojkom kanabidiola, ne smatra se odgovornim jer navedene proizvode nisu oni stavili na tržište, te je u dokaz ovim navoda dostavio deklaraciju proizvoda i račun, ih koje proizlazi da navedeni proizvod stavlja na tržište MB ... Napomenuo je kako su navedeni proizvodi registrirani u sistemu CPNP zbog čega se ne smatra krivim za opisani prekršaj. Pridodao je da ovaj proizvod stavlja na tržište i O. P. koja je veledrogerija te smatra da on ne treba provjeravati proizvode koje veledrogerija stavlja na tržište. Pozvao se je na Zakon o tehničkih zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti koji čl.3. propisuje obveze uvoznika a čl.5. obveze proizvođača. Po istom zakonu, uvoznik je obvezan na tržište EU stavljati proizvod sukladan s odredbama propisa koji se primjenjuju na taj proizvod. Kad stavlja proizvod na tržište proizvođač je obvezan osigurati da njegov proizvod bude oblikovan i proizveden u skladu sa zahtjevima utvrđenim u propisima koji se odnose na taj proizvod. Kad proizvođač ili uvoznik smatra ili ima razloga da proizvod koji je stavio na tržište nije u skladu sa odredbama propisa koji se primjenjuju na taj proizvod treba bez odgode poduzeti radnje kako bi se taj proizvod uskladio ili povukao s tržišta. U ovom slučaju, oni su kupac, a uvoznik i proizvođač je MB …. Dostavili su račun br. 0198 i kalkulaciju br. 143 od 16.07.2020, a proizvode su kupili 4 dana ranije od MB …. Nadalje, dobili su potvrdu da je proizvod registriran na CPNP portalu gdje se ti proizvodi registriraju. Nadalje, kontaktirali su jednog od vodećih hrvatskih proizvođača proizvoda od konoplje i proizvođača CBD ulja … koji su također bez problema u sustavu registrirali CBD ulje i dalje ga proizvode i prodaju u veleprodaji, maloprodaji i putem interneta. Nije im jasno kako je nešto moguće registrirati ako je zabranjeno. Priložili su i ponudu O. P. za kupnju CBD ulja koja je distribuira po hrvatskim ljekarnama.
Tužiteljica je slušala obranu okr. te je iskazala kako se okrivljenike tereti što su stavili na tržište hranu pod nazivom ICBD ulje i ICBD čaj sa sastojkom CBD (kanabidiola), dakle radi se o neodobrenoj novoj hrani dok CPNP portal na koji se poziva okr. kao i Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti odnosi se na proizvode opće uporabe i kozmetiku. Nadalje, u konkretnom slučaju radi se o hrani, tako da postoji odgovornost svih koji su u lancu distribucije hrane a sukladno Uredbi 178/2002. Okrivljenik je iskazao kako se je informirao kod Državnog inspektorata te mu je rečeno da je CBD ulje zabranjeno i za kozmetičke proizvode, odnosno da je samo sintetsko CBD ulje dozvoljeno. Pridodao je kako je kontaktirao uvoznika iz S. koji mu je rekao da se navedeno ulje može stavljati na tržište te je utvrdio da se u Zagrebu, na više mjesta, u svakoj ljekarni može kupiti CBD ulje.
Tužiteljica je slušala iskaz okr. te je napomenula kako je okrivljenik pomiješao pojmove, odnosno da se u konkretnom slučaju govori o proizvodima tj. ICBD ulju i ICBD čaju kao hrani, a prema Uredbi Europske unije 2015/2283 kanabidiol kao hrana nije dozvoljena.
U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 27.07.2020. godine sastavljen u maloprodajnoj trgovini I. P. u ispis I. stranice na kojima je prikazivana hrana koji sadrži CBD (str 49, 50, 51), fotografija proizvoda sa deklaracijom i uputom za upotrebu (52 i 53), u zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 27.07.2020. godine sastavljen u prostorijama Državnog inspektorata, u zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 07.09.2020. godine, u izvadak iz sudskog registra, u e-mail poruku od 30.07.2020. godine o izvršenom povratu robe, u potvrdu o povratu robe od 28.07.2020. godine potpisane od vlasnika MP d.o.o., u račun MP izdan I. P. dana 16.07.2020. za 3 komada ICBD ulja, u otpremnicu 0198 (str. 20 spis) u ponudu O. P. br. 0611021-00073924 , te je u svojstvu svjedoka saslušana inspektorica K. M..
Iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 22.07.2020. godine a koji je izvršila viša sanitarna inspektorica K. M. proizlazi da je nadzor obavljen u maloprodajnoj trgovini I. P. … da se u predmetnom objektu obavlja promet hrane i kozmetike, te da je u prodavaonici zatekla proizvode koji sadrže CBD i to ICBD ulje i ICBD čaj a na ambalaži ICBD ulja navedeno je da se konzumira oralno ili da se nanosi na kožu. Nadalje, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja donijeto je usmeno rješenje kojim se zabranjuje trgovačkom društvu I. P. d.o.o. stavljanje na tržište hrane, koja u svom sastavu sadrži CBD, te se naređuje I.okr. da povuče sa tržišta svu hranu na kojoj je navedeno da sadrži CBD.
Iz e-mail poruke od 30.07.2020. godine, okr. je obavijestio tužitelja da je roba vraćena.
Iz potvrde o povratu robe koju je potpisao vlasnik MP d.o.o. proizlazi da je dana 28.07.2020. godine primio povrat robe od I. P. d.o.o. i to tri komada ICBD čaja od konoplje i 3 komada ICBD ulja.
Na deklaraciji ICBD čaja na str. 53. spisa, nalazi se i uputa za pripremu, te je nedvojbeno da se radi o proizvodu koji spada pod hranu.
Svjedok K. M. je nakon propisnog upozorenja iskazala obavila inspekcijski nadzora u trgovini I. P. koja posluje u sastavu pravne osobe I. P. d.o.o. Tijekom nadzora utvrdila je da se u istoj nalazi hrana i to: ICBD ulje i ICBD čaj. Pridodala je da se u prodavaonici prodaje osim hrane i dodataka prehrani i kozmetika. Daljnjim pregledom Internet stranice utvrdila je da navedena trgovina prodaje i putem interneta novu hranu i to ICBD čaj i ICBD ulje koji se ne smije staviti na tržište jer se radi o neodobrenoj novoj hrani. Zbog toga je izdala rješenje okrivljenicima kojim je zabranjeno stavljanje na tržište hrane koji u svom sastavu sadrže CBD i putem Internet prodaje i putem trgovine, te im je naređeno povlačenje proizvoda sa tržišta. U rujnu 2020. godine provjerom rješenja o izvršenju utvrdila je da su okrivljenici postupili po usmenom rješenju, tj. da su sporni proizvodi povučeni s tržišta i vraćeni dobavljaču. Napomenula je da stavljanje na tržište obuhvaća cijeli lanac odgovornosti, počevši od proizvođača, pa sve do prodavača. Inspektorica je pojasnila da se pod pojmom nova hrana podrazumijeva hrana koja se nije koristila u prehrani do svibnja 1997. u znatnim količinama, te je u toj kategoriji i CBD. Budući da se sastojak CBD ne nalazi na listi odobrene nove hrane, ona ne smije biti na tržištu. Na upit suda, svjedokinja je iskazala da se u kozmetici CBD može koristiti pod određenim uvjetima.
Okrivljenik je prigovarao navodu svjedokinje u kojem je iskazala kako odgovornost snose sve strane koje stavljaju na tržište, osporavajući da bi oni stavili navedene proizvode na tržište, već su oni distributeri dok je proizvod stavila na tržište tvrtka E., pozivajući se na Službeni list EU kojim se definira pojam stavljanja na tržište. Nadalje je iskazao da im O. P. i dalje šalje proizvode sa CBD uljem bez navođenja da se radi samo o kozmetici, nadalje ukazuje na proizvođača iz S., tj. na tvrtku C. koji i dalje proizvode CBD ulje bez problema. Također je istaknuo kako je u … otvoren dućan u kojem se prodaje hrana i kozmetika koja sadrži proizvode od cbd ulja. Nadalje i putem automata u … je moguće kupovati cbd ulje, kao i u većini biljnih ljekarni koje imaju za prodaju cbd ulje. Napomenuo je kako tvrtka E. i dalje prodaje sporne proizvode, iako smatra da su oni trebali javiti da navedene proizvode treba povući sa tržišta.
Na sve navode okrivljenika, inspektorica je iskazala da u konkretnom predmetu treba razlučiti hranu od kozmetike, te da svaki proizvod, na kojem piše da se isti koristi oralno, treba smatrati hranom i tada isti nije dopušten. Tužiteljica je napomenula kako se okrivljenik pozvao na objavu iz Sl.lista EU a kojim se tumači određena odredba i pitanje je koje odredbe se tumače, ali naglašava da je Uredbom EU 178/2002 jasno određen pojam stavljanje na tržište i odgovornost u lancu hrane. Tužiteljica je pojasnila okrivljeniku kako je nesporno da se na tržištu nalaze proizvodi sa CBD uljem, ali sporno je samo kada je takav proizvod deklariran kao hrana, kako je pojasnila inspektorica. Istaknula je kako se na tržištu pojavljuju proizvodi npr. ulje kao hrana, ali takvi proizvodi moraju biti isključivo dobiveni iz sjemenke konoplje. Naglasila je da su u tijeku postupci u svezi stavljanja na tržište neodobrene nove hrane sa CBD sastojkom, među kojima se vodi prekršajni postupak i protiv O. P. zbog navedenih proizvoda. Okrivljenik je iskazao da čajeve sa CBD sastojcima nisu prodavali, već su ga davali besplatno uz ulje. Okrivljenik je predočio ovom sudu Rješenje Ministarstva zdravstva, a kojim se Imuno P. odobrava stavljanje na tržište određenog dodatka hrane, pa je inspektorica pojasnila da su dodatci hrani regulirani nacionalnim propisima, dok se na proizvode koji spadaju u novu hranu direktno primjenjuju odredbe EU. Na upit okrivljenika zbog čega mu inspekcija, ukoliko je utvrdila nepravilnost, nije izrekla opomenu, nego izrekla drastičnu kaznu zbog koje može zatvoriti firmu jer ista nije u mogućnosti platiti tako visoke kazne, sudac je upoznato okrivljenika sa kažnjivom odredbom zakona koja propisuje novčane kazne, u rasponu od 50.000 do 100.000 kuna, kao i sa procesnim odredbama Prekršajnog zakona koji nije omogućio primjenu opomene kad su zakonom propisane novčane kazne veće od 5.000,00 kuna.
U završnoj riječi okrivljenik je iskazao da u cijelosti ostaje kod obrane iznesene tijekom postupka, te da je njegova firma na tržištu 5 godina, da dobro surađuje sa Ministarstvom zdravstva, da sve dadžbine plaćaju na vrijeme, niti jedan radnik nije na minimalcu, međutim da se posljedice pandemije znatno očituju i na poslovanje tvrtke I.okr., tako da kaznu u propisanom iznosu nisu u mogućnosti platiti. Napomenuo je kako nikada nisu prodali ni jedan proizvod bez računa, a da na dan glavne rasprave stanje računa firme I.okr. iznosi 29.000,00 kn. Žao mu je što se dogodio prekršaj, te molim za blagost pri odmjeravanju kazne.
Na temelju ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenih te izvedenih dokaza, ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. U svezi pravne kvalifikacije djela prekršaja, sud je primijenio Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015 o novoj hrani (NN 15/2018 i 114/2018), koji upravo regulira spornu materiju vodeći se pritom da navedeni Zakon nije stroži od Zakona o hrani niti je nepovoljniji za okr., te je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela prekršaja. Obrana okr. usmjerena je isključivo na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, dok je saslušana svjedokinja jasno i detaljno svjedočila da je prilikom inspekcijskog nadzora, zatekla hranu koja sadrži CBD odnosno: ICBD ulje i ICBD čaj, da je na ambalaži ICBD ulja navedeno da se konzumira oralno ili da se nanosi na kožu, odnosno da se radi o takvim proizvodima koji u svom sastavu sadrže CBD (kanabidiol) odnosno da se konkretno radi o novoj hrani koja nije odobrena niti je uvrštena u popis Unije. Zakonom je određena odgovornost pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi koja stavlja novu hranu koja nije odobrena i uvrštena u popis, na tržište. Time je očita namjera zakonodavca da je zbog postizanja visoke razina zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača te sprečavanja protoka nesigurne i zdravstveno neispravne hrane, propisao odgovornost svih subjekata u poslovanju s hranom i to u svim fazama, počevši od proizvodnje, prerade, uvoza, distribucije i dr.
Slijedom svega iznesenog, kako su okr. u svojem postupanju ispunili biće djela prekršaja koji im se stavlja na teret, trebalo ih je proglasiti krivima.
Za prekršaj kažnjiv po čl. 11.st.1. Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, propisana je za pravnu osobu novčana kazna u rasponu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, a st.3. istog čl. citiranog Zakona, za odgovornu osobu je propisana novčana kazna u rasponu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne sudac je vodio brigu o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika pa kako okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani, te su promptno postupili po usmenom rješenju Državnog inspektorata i povukli robu sa tržišta, sudac je uvjerenja da će se i ublaženom novčanom kaznom utjecati na svijest počinitelja da više ne čini ovakva niti slična djela prekršaja, a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.
Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, kao i imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn.
Zagreb, 01. ožujka 2021. godine
Snježana Marenčić Zrinjka Matijević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I-okr.: I. P. d.o.o., iz …
2. II-okr.: S. Đ., iz …
3. tužitelj: Državni inspektorat, Šubićeva 29, Zagreb,
4. spis
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.