- 1 -              Revd 4146/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4146/2020-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja M. B. D. i drugotužiteljice J. M. D., oboje iz V. B., L. P., koje zastupa punomoćnik H. Č.-B., odvjetnik u Z., protiv prvotuženika D. M. iz P., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. Z., odvjetnik u P., te drugotuženika Stečajna masa C. d.o.o. u stečaju, P., OIB: ..., kojeg zastupa stečajni upravitelj I. G. iz Z., uz sudjelovanje umješača na strani prvotuženika P. G. T. i G. K. T., oboje iz P., koje zastupa punomoćnik D. L., odvjetnik u P., radi isplate i naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja, prvotuženika te umješača za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3198/2018-2 od 21. svibnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P-1223/2016-139 od 4. prosinca 2017., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2021.,

 

r i j e š i o  j e :

 

I/              Dopušta se revizija tužitelja i prvotuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3198/2018-2 od 21. svibnja 2020., zbog pravnog pitanja:

 

Može li drugostupanjski sud u žalbenom stupnju postupka prilikom ispitivanja prvostupanjske presude utvrđivati činjenično stanje drugačije od onog koje je  prvostupanjski sud utvrdio na temelju onoga što su stranke iznijele pred tim sudom i koje činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu stranke nisu pobijale žalbama, i onda na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja primijeniti materijalno pravo?

 

II/              Odbacuje se prijedlog umješača za dopuštenje revizije, kao nepravovremen.

 

 

Obrazloženje

 

Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3198/2018-2 od 21. svibnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P-1223/2016-139 od 4. prosinca 2017., prijedlog za dopuštenje revizije podnijeli su tužitelji, prvotuženik i umješači na strani prvotuženika.

 

              U odnosu na prijedlog tužitelja i prvotuženika:

 

Postupajući sukladno odredbi članka 387. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u odnosu na pitanje pobliže određeno u izreci ovog rješenja, jer je pitanje važno i za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu. To stoga što je riječ o pitanju o kojem pobijana drugostupanjska odluka (kojom je, unatoč tome što među strankama nije bilo sporno da je dana kapara, utvrđeno da sporni iznos od 160.000,00 € ne predstavlja kaparu, već predujam odnosno avans) odstupa od prakse revizijskog suda (primjerice pravno shvaćanje izraženo u odluci ovog suda broj Rev-1327/2019-2 od 9. travnja 2019. - ....“sud je ocjenu pravne osnovanosti tužbenog zahtjeva mogao procjenjivati samo u okviru činjenica i dokaza ponuđenih od tužitelja, a bez mogućnosti po službenoj dužnosti utvrđivanja određenih činjenica i provođenja u tom smislu dokaza, mimo prijedloga tužitelja....“).

 

Valjalo je stoga, na temelju odredbe članka 387. stavak 6. ZPP, odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja.

 

U odnosu na drugo, postupovnopravno pitanje zbog kojeg prvotuženik također predlaže dopustiti reviziju, a kojim prvotuženik polazi od toga da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, osim što takva povreda nije počinjena (sud je naveo koji je materijalnopravni propis primijenio prihvaćanjem zahtjeva tužitelja za isplatom iznosa od 160.000 €), prvotuženiku valja ukazati da eventualno počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovnopravno pitanje, osim ukoliko nije riječ  o kakvim očito grubim povredama postupovnog prava koje bi ugrožavale pravnu sigurnost, nije samo po sebi dovoljno za intervenciju revizijskog suda i dopuštenje revizije, već bi se takvo pitanje moralo odnositi na pravno shvaćanje izraženo o počinjenju takve bitne postupovne povrede, što je u ovom slučaju svakako izostalo.

 

U odnosu na prijedlog umješača:

 

Prema odredbi članka 208. stavak 1. ZPP umješač parnicu prima u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu, a u daljnjem tijeku parnice umješač je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio. Ako je umješač stupio u parnicu do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, ovlašten je podnijeti i izvanredni pravni lijek (stavak 2. istog članka).

 

Imajući na umu da su umješači u ovu parnicu stupili do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, oni imaju pravo podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije, ali samo u roku u kojem je taj prijedlog mogao podnijeti i prvotuženik, kao stranka kojoj su se oni pridružili.

 

Kako je prvotuženik drugostupanjsku presudu zaprimio 25. lipnja 2020. (dostavnica – poleđina lista 687 spisa), to je rok za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije umješačima protekao istekom 27. srpnja 2020. (članak 387. stavak 2. u vezi članka 208. stavak 1. ZPP).

 

S obzirom na to da su umješači prijedlog za podnošenje revizije podnijeli 30. srpnja 2020., njihov prijedlog nije pravovremen, pa je na temelju odredbe članka 392. stavak 1. ZPP odlučeno kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

 

Zagreb, 24. veljače 2021.