Poslovni broj: II Kž 35/2021-5

Poslovni broj: II Kž-35/2021-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od suca mr.sc. Marijana Bitange, predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Đ. T., zbog kaznenih djela iz članka 230. stavak 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog Đ. T. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 29. siječnja 2021. broj Kov Iz-3/2021 (Kov-7/2021), o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2021.,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba okrivljenog Đ. T. kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv okrivljenog Đ. T., zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i drugih KZ/11, pod točkom I./ izreke, na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog Đ. T. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., a pod točkom II./ izreke okrivljeniku je u istražni zatvor uračunato vrijeme oduzimanja slobode od 30. listopada 2020. pa nadalje.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni Đ. T. po branitelju, odvjetniku J. P. s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

U skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08 spis je dostavljen Državom odvjetništvu Republike Hrvatske na dužno razmatranje.

Žalba nije osnovana.

Drugostupanjski sud nalazi neosnovanima žalbene navode okrivljenika, da se opasnost od ponavljanja kaznenog djela može prevenirati blažim mjerama od istražnog zatvora iz članka 98. ZKP/08, u konkretnom slučaju mjerom opreza javljanja djelatnicima policije, a upravo zbog značaja, brojnosti i međusobne povezanosti okolnosti zbog kojih je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da na strani okrivljenika i nadalje postoji opasnost od nastavljanja činjenja istih ili istovrsnih kaznenih djela u slučaju da ga se pusti na slobodu. Posebice iz razloga što je nakon višestruke osuđivanosti zbog kaznenih djela protiv imovine evidentno da ista nisu djelovala specijalnopreventivno već je okrivljenik ponovo osnovano sumnjiv da bi počinio čak dva kaznena djela razbojništva u vremenu od samo par dana, tj. 27. do 29. listopada 2020.

Okrivljenik u žalbi ističe vremenski odmak od pravomoćnih presuda kojima je ranije osuđen zbog kaznenih djela protiv imovine, a koja su počinjena prije gotovo sedam, osam godina, iz kojeg razloga se kaznena djela zbog kojih se vodi ovaj postupak ne mogu dovoditi u vezu s ranijim ponašanjem okrivljenika, već predstavljaju eksces u njegovu ponašanju uzme li se u obzir zadnjih nekoliko godina.

Suprotno takvim navodima žalitelja, okolnost da je okrivljeni Đ. T. osuđivan pretežito zbog kaznenih djela protiv imovine (krađe i teške krađe), i po ocjeni drugostupanjskog suda, nedvojbeno ukazuje na to da ranije izrečene kazne nisu polučile dovoljan učinak u smislu specijalne prevencije, već je njegovo ponašanje progrediralo s obzirom da je sada osnovano sumnjiv za teže kazneno djelo – razbojništva iz članka 230. stavka 2. KZ/11 i razbojništva u pokušaju. Osim toga, način počinjenja kaznenog djela pod točkom 2. optužnice, ukazuje na dodatnu demonstraciju sile, a time i na upornost okrivljenika u njegovom kriminalnom postupanju, što se ogleda u okolnosti da je okrivljenik osim uporabe opasnog oruđa – noža, pokleknuo oštećenicu na pod i držao je za zatiljak, te ju je natjerao da mu kaže gdje ima još novaca osim u blagajni, nakon čega je ista rukom dohvatila s ormarića torbicu i predala mu je.

Stoga je prvostupanjski sud osnovano produljio istražni zatvor okrivljenom Đ. T. iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. jer iz svih opisanih okolnosti proizlazi razborito predvidiva bojazan da će on na slobodi nastaviti s činjenjem novih kaznenih djela, prvenstveno onih protiv imovine, opravdano zaključivši i da se ta opasnost za sada ne bi mogla otkloniti nekom od mjera opreza.

Ni daljnjim žalbenim navodima okrivljenika, kojima ističe da se nalazi u istražnom zatvoru više od tri mjeseca, a kojima iako to izrijekom ne spominje, sadržajno upire u povredu načela razmjernosti, nije dovedena u pitanje pravilnost pobijanog rješenja. Naime, prilikom ocjene o povredi tog načela, u skladu s odredbom članka 122. stavka 2. ZKP/08., treba uzeti u obzir razmjer između težine kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku te potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Stoga je ocjena i drugostupanjskog suda, pri tome osobito imajući na umu okolnost da okrivljeniku istražni zatvor teče od 30. listopada 2020., kao i okolnosti zbog kojih je istražni zatvor protiv okrivljenika produljen odnosno potrebu primjene istražnog zatvora, kao i zakonom propisano maksimalno trajanje istražnog zatvora, da načelo razmjernosti za sada nije povrijeđeno.

Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 24. veljače 2021.