Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 164/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. B. iz P., OIB: ..., kojeg zastupaju punomoćnici A. G. i Š. N., odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & N. d.o.o. te punomoćnik J. Č., odvjetnik u Z., protiv tuženika G. B. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik N. Š., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-89/2020-2 od 9. srpnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-778/17-32 od 24. svibnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-89/2020-2 od 9. srpnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-778/17-32 od 24. svibnja 2019.
U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je predložio prijedlog odbiti, kao neosnovan.
Postupajući prema odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
U odnosu na prvo pitanje kojim tuženik problematizira prihvaćanje (kondemnatrnog) zahtjeva za isplatu s osnove (usmenog) ugovora o zajmu koji pravni odnos je među strankama bio sporan, bez da je tužitelj istaknuo i (deklaratorni) tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, valja reći da odgovor na postavljeno pitanje proizlazi iz odredbe članka 187. stavak 3. ZPP kojom je propisano da tužitelj može, ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev. Dakle, navedena odredba jasno upućuje na to da je postavljanje deklaratornog zahtjeva u konkretnom slučaju ovlaštenje, a ne dužnost tužitelja, pa je sud u konkretnom slučaju, cijeneći osnovanost zahtjeva za isplatu, pitanje postojanja ugovornog odnosa zajma među strankama riješio kao prethodno pitanje.
S obzirom na to da je u konkretnom slučaju obveza tuženika utvrđena upravo na temelju usmenog ugovora o zajmu, što je jedan od načina nastanka obveza propisan odredbom članka 20. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO), o odgovoru na pitanje mogućnosti nastanka obveza i izvan načina predviđenih citiranom zakonskom odredbom ne ovisi odluka u konkretnom sporu, zbog čega ovo pitanje nije važno niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
U odnosu na treće pitanje, kojim tuženik osporava svoju pasivnu legitimaciju u odnosu na zahtjev za isplatu 20.000,00 kn, osim što je sud utvrdio da se radi o sredstvima koje je tužitelj pozajmio tuženiku (dakle, radi se o povratu zajma, a ne naknadi troškova izvršenih u korist treće osobe), valja reći da je tuženik propustio određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da bi to pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava ili ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s odredbom članka 387. stavak 3. ZPP.
Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavak 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 392. stavak 1. u vezi s člankom 387. stavak 5. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 24. veljače 2021.
|
|
|
Predsjednica vijeća: Renata Šantek, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.