1

Poslovni broj: Gž Zk-928/2020-2

Poslovni broj: Gž Zk-928/2020-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja L. G. d.o.o., OIB: …, iz Š., zastupanog po punomoćniku I. K., odvjetniku u Z., protiv protustranke T.-C. d.o.o., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćniku N. S., odvjetniku u Z., radi zabilježbe pokrenutog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja, protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-21546/2020-4 (ozn. Z-19891/2020) od 23. listopada 2020., 24. veljače 2021.,

r i j e š i o  j e

              Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-21546/2020-4 (ozn. Z-19891/2020) od 23. listopada 2020. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-24335/2020 od 20. studenog 2020.

Obrazloženje

Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"Prihvaća se prigovor protustranke T.-C. d.o.o. te se preinačuje rješenje ovog suda posl. br. Z-19891/2020 od 29. rujna 2020. i rješava:

I Odbija se prijedlog za upis zabilježbe pokrenutog postupka, podnesen 28. rujna 2020.

II U zk. ul. 141 k.o. K. uspostavlja se zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe rješenja posl. br. Z-19891/2020 od 29. rujna 2020.

III U zk. ul. 141 k.o. K. zabilježuje se odbijeni prijedlog L. G. d.o.o. za upis zabilježbe pokrenutog postupka.

IV Nalaže se provedba upisa u zemljišnoj knjizi."

Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je predlagatelj 17. studenog 2020. zbog svih zakonom predviđenih razloga, a predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje te dopusti predloženi upis i naloži njegovu provedbu ili podredno usvoji žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak te naloži ponovni upis svih plombi.

Odgovor na žalbu nije dan.

Žalba nije osnovana.

Na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika N. J. od 23. rujna 2020., ovlašteni zemljišnoknjižni referent je svojim rješenjem broj Z-19891/2020 od 29. rujna 2020. dopustio na nekretninama T.-C. d.o.o., koje se sastoje od 656/1260 dijela kčbr. 2864/1 pašnjak površine 1260 m2 zabilježbu pokretanja postupka ovrhovoditelja L. G. društvo s ograničenom odgovornošću za građenje i projektiranje protiv ovršenika T.-C. d.o.o.

Nakon što je protustranka podnijela prigovor prvostupanjski sud je odlučujući o navedenom prigovoru isti prihvatio te preinačio navedeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta na način da je odbio prijedlog za upis zabilježbe pokretanja postupka, naložio uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja u zk.ul.br. 141 k.o. K., izvršio zabilježbu odbijenog prijedloga L. G. d.o.o. i naložio provedbu upisa u zemljišnoj knjizi.

Prvostupanjski sud navodi da je odredbom čl. 44. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje: OZ) propisano da se ovrha određena na temelju vjerodostojne isprave provodi tek nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, dok je odredbom čl. 285. st. 1. OZ-a propisano da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na drugom predmetu, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, ovrhovoditelj može zatražiti od nadležnog suda da provede ovrhu na tom predmetu.

Iz navedenih odredbi da proizlazi kako prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave na nekretnini se ne može upisati zabilježba pokretanja ovršnog postupka, jer bi to značilo da se zabilježuje onaj postupak za čije provođenje još uvijek nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke (pravomoćnost rješenja o ovrsi). U slučaju da ovršenik protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnese prigovor, tada će se rješenje o ovrsi staviti izvan snage upravo u dijelu u kojem je određena ovrha pa u ovoj fazi nije izvjesno da li će se uopće pristupiti provođenju ovršnih radnji.

U konkretnom slučaju da se prijedlog za zabilježbu pokretanja ovršnog postupka temelji na vjerodostojnoj ispravi, odnosno da rješenje o ovrsi nije niti doneseno, to da primjenom pravila iz čl. 117. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19 – dalje: ZZK) u svezi s čl. 44. st. 3. OZ-a je trebalo odbiti prijedlog predlagatelja zbog čega je prihvaćen prigovor protustranke.

U svojoj žalbi predlagatelj navodi kako istu podnosi zbog svih žalbenih razloga, dakle i zbog bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka.

U svojoj žalbi ne navodi izričito koju bi bitnu povredu počinio prvostupanjski sud, pa je ovaj sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), koji se temeljem odredbe čl. 99. st. 2. ZZK-a na odgovarajući način primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima, ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od takovih bitnih povreda.

Predlagatelj nadalje osporava i utvrđeno činjenično stanje, kao i pravilnu primjenu odredbe čl. 90. ZZK-a kojom je propisano da je zabilježba pokretanja postupka upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora. Zabilježba iz st. 1. ovog članka dopustit će se na temelju prijedloga stranke uz koji je priložen dokaz da je postupak pokrenut. Upis zabilježbe iz st. 1. ovog članka može narediti po službenoj dužnosti i drugi sud ili tijelo pred kojim je postupak pokrenut. Zabilježba pokretanja postupka iz st. 1. ovog članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu postupka stigao u zemljišnoknjižni sud. Kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka. Na brisanje zabilježbe pokrenutog postupka primjenjuju se odredbe čl. 88. i 89. ovog Zakona.

Predlagatelj svoje žalbene navode sumira na način da navodi da je naslovnom sudu dostavio prijedlog za ovrhu kao nesumnjivi dokaz da se pred nadležnim tijelom (javnim bilježnikom) vodi postupak koji može stvarno pravno utjecati na sudbinu nekretnine, da su više sudbene instance zauzele stajalište da se predmetna zabilježba pokretanja postupka može provesti u slučajevima istovjetnim sa predmetnim prijedlogom za zabilježbu i da zabilježba pokretanja postupka predstavlja podredni, širi upis od zabilježbe spora, pri čemu je za provedbu zabilježbe spora dovoljna dostava tužbe sa pečatom primitka nadležnog suda, te nema govora o dostavi ikakvih pravomoćnih odluka nadležnih tijela, pa se analogijom isto ne može zahtijevati niti u odnosu na širu zabilježbu pokretanja postupka.

Prema odredbi čl. 34. st. 4. ZZK-a zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kada je to predviđeno zakonom.

Zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige.

U konkretnom slučaju na temelju odluke koju donosi javni bilježnik povodom prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne može se odrediti upis u zemljišnu knjigu, pa stoga nije moguće niti zabilježiti pokretanje postupka ovrhe kod javnog bilježnika jer nije ispunjen uvjet iz čl. 90. st. 1. ZZK-a.

Postupak koji je pokrenut podnošenjem prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku dovršava se na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika ili prosljeđivanjem prijedloga za ovrhu nadležnom sudu u slučajevima iz čl. 281. OZ-a.

Ukoliko javni bilježnik prihvati prijedlog predlagatelja te donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv protustranke kao ovršenika, a ovršenik izjavi prigovor, postupak će se ili nastaviti u parnici, te će rješenje o ovrsi javnog bilježnika biti stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, dakle, ovršnog postupka više uopće neće biti, ili će prigovor biti odbijen ili odbačen što će imati za posljedicu pravomoćnost rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik, pa će i u tom slučaju postupak kod javnog bilježnika biti dovršen jer javni bilježnik nije nadležan za provođenje ovrhe na nekretninama ovršenika, već je to samo nadležni sud koji će ukoliko ovrhovoditelj zatraži provedbu ovrhe na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika istu odrediti, kao što će odrediti i zabilježbu ovrhe po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 84. st. 1. u svezi s čl. 285. OZ-a.

Zbog navedenih razloga i po ocjeni ovog suda, zabilježbom pokretanja postupka ovrhe kod javnog bilježnika ne bi se mogla ostvariti svrha zabilježbe, a niti se radi o postupku temeljem kojeg bi se mogao izvršiti određeni upis u zemljišnoj knjizi.

Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja te potvrdio pobijano rješenje primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

Koprivnica, 24. veljače 2021.