Pristupanje sadržaju
Općinski sud u Splitu 49 Pr-2039/2020
ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja G. B. (OIB: …..) iz S., zastupanog po punomoćnicima E. K.-B. i M. B. P., odvjetnicama u S., protiv tuženika K. S., S., OIB:…zastupanog po punomoćniku B. D., dipl. iur., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. veljače 2021., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja M. P., odvjetnika u S. i punomoćnika tuženika, po
objavi dana 22. veljače 2021.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku K. S. (OIB: ….) isplatiti
tužitelju G. B. (OIB: …..), u roku od 15 dana, na ime razlike plaće te
razlike naknade plaće ukupan iznos od 4.658,65 kuna, odnosno pojedinačno po mjesecima
iznose kako slijede:
- za prosinac 2015. iznos od 296,31 kn,
- za siječanj 2016., iznos od 304,98 kn,
- za veljaču 2016. iznos od 273,81 kn,
- za ožujak 2016. iznos od 328,94 kn,
- za travanj 2016. iznos od 269,06 kn,
- za svibanj 2016. iznos od 276,26 kn,
- za lipanj 2016. iznos od 302,64 kn,
- za srpanj 2016. iznos od 333,21 kn,
- za kolovoz 2016. iznos od 376,18 kn,
- za rujan 2016. iznos od 400,32 kn,
- za listopad 2016. iznos od 378,58 kn,
- za studeni 2016. iznos od 348,22 kn,
- za prosinac 2016. iznos od 422,91 kn,
- za siječanj 2017. iznos od 347,23 kn,
sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se od dana dospijeća svakog mjesečnog potraživanja – petnaesti dan slijedećeg mjeseca za protekli mjesec pa do isplate
obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove parničnog
postupka u iznosu od 1.875,00 uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj
iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za
svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
Tužbom tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26.
listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužitelj tvrdi da je u radnom
odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu službu, na radnom mjestu transportnog radnika
pri službi za prehranu i dijetetiku te da je bio zaposlenik tuženika i u utuženom periodu od
prosinca 2015. do siječnja 2017.
U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu, ali ne osporava visinu tužbenoga zahtjeva.
U postupku je izveden dokaz pregledom obračunskih platnih lista za tužitelja za period
od 11/2015 do 01/2017, obračuna neisplaćenog dijela plaće, Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.,
Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o
objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 4.
rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od 4. prosinca 2015.,
priopćenja za javnost DZS-a od 4. ožujka 2016. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a
za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od 20. listopada 2016. DZS-a, pisanog
poziva sindikata javnih službi od 2. lipnja 2016.
Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca
2015. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina
tužbenoga zahtjeva nije sporna.
Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će
se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda
za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka,
koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama
prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
U postupku je utvrđeno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2.
Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu
službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da
plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta
na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se
osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog
proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.
U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51.
propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću
zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci
na osnovnu plaću.
U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i Sindikati
javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u
javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u
javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene
obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.
Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su
se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto
time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće
u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a.
Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene
Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III.
Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi
5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja).
Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne
ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za
obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom
paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne
bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će
se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad
realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio Priopćenje za javnost s realnim
tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega proizlazi da je u drugom
tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. 2,8%. Iz
navedenoga slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast BDP-a
iznosio točno 2%.
Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU
sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila
utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine
plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane
zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi
sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se
primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene
Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor
što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012.
usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u
svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom
primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.
Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u
odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je
došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu
na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).
U postupku je pregledom obračunskih platnih lista za tužitelja u periodu od prosinca
2015. do siječnja 2017. utvrđeno da je tuženik tužitelju plaću tijekom utuženog razdoblja i
nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn. Odlukom
Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši
s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je tužitelj uzeo u obzir prilikom izračuna.
Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta
predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka
utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena
ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto
plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent
1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj
godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.
Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi
6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto
razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100
(dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII
b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se
primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 /
87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od
pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja
pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg
mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi
RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV.
Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada RH se
oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka.
Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i
78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje,
protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta
iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016.
(jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena
Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih
1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci od
početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za
preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta
prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.
godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još
daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužitelja kroz utuženi period
trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja
2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55
kn. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka,
prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužitelja koja mu je trebala biti isplaćena u
utuženom periodu u iznosu od zatraženih 4.658,65 kn.
Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe
čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3.
odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne
kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju
dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu
na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13,
83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak
i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne
obračunavaju zatezne kamate, zatezne kamate na bruto iznose plaće dosuđene su kao u izreci,
izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku
(NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11,
25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani
trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN
142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav tužbe 50 bodova, za sastav podneska 50
bodova, za zastupanje na ročištu 50 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 1.875,00 kn.
Split, 22. veljače 2021.
SUDAC
mr.sc. Daniela Pivčević v. r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave
odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA:
- pun. tužitelja,
- tuženiku,
- u spis