-1-

Broj:Ppž-1789/2021

 

                                       

 

 

  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

                                                              P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović, predsjednice, te članica vijeća Katice Lučić i Ljiljane Percel, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Hrvatska demokratska zajednica i dr., zbog prekršaja iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj: 82/08., 125/11., 20/12., 138/12. i 69/17.) odlučujući o žalbi okr. xx, po opunomoćenom predstavniku G.K., odvjetniku u R., protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama broj: 64. PpG-1033/2019-12 od 27. siječnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 22. veljače 2021.

 

p r e s u d i o j e

 

 

           I. Odbija se žalba okr. xx kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

          II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 400,00 (četiristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

 

 

Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama okr. xx (dalje: xx) i xx proglašeni su krivima, da su, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinili prekršaj iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, te su, na temelju citirane zakonske odredbe i uz primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, kažnjeni novčanim kaznama u iznosu od po 2.000,00 kuna, svaki okrivljenik.

 

              Okrivljenici su nadalje obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna, svaki.

 

Protiv te prvostupanjske presude okr. xx je pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

 

              Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

 

            Žalba nije osnovana.

 

Rješavajući predmet u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona niti povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona.

 

Ispitujući pobijanu presudu u pogledu žalbenih navoda zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz odredbe članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona ističe se da je izreka presude jasna i razumljiva i sadrži sve bitne elemente sukladno odredbe članka 183. Prekršajnog zakona, gdje je iz činjenica i okolnosti koje čine obilježja djela razvidno za koje djelo je okr. xx proglašena krivom. Za svoju odluku prvostupanjski sud je dao ispravne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama prekršaja i prekršajnoj odgovornosti, kao i za odluku o kazni, te pri tom ovaj Sud nije utvrdio proturječnost onoga što se navodi u razlozima presude i izreke. Stoga je ocijenjeno da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

 

          Pogrešno žaliteljica upire na nepravilnost dostave prvostupanjske odluke, budući iz stanja spisa prvostupanjskog predmeta proizlazi da je dostava obavljena sukladno odredbe članka 145. stavka 6. točke 4. i 5. Prekršajnog zakona, pri čemu je odluka dostavljena i sudioniku prekršajnog postupka (iz članka 108. stavka 2. točke 2.) dana 10. veljače 2021., kako to proizlazi iz potvrde o obavljenoj dostavi.

 

Rješavajući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog Suda smatra da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom pisane obrane, iskaza svjedoka D.G. te cjelokupne materijalne dokumentacije predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okr. xx za prekršaj iz primijenjenog propisa Zakona o ravnopravnosti spolova, koji je prihvatljiv i ovom Sudu, dok žaliteljica ne ističe nove dokaze u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti argumentirano dovodi u pitanje pravilnost činjeničnog utvrđenja, pa žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

Iz provedenog dokaznog postupka i obrane okr. xx, kao predlagatelja (i koalicijskog partnera) proizlazi da na kandidacijskoj listi za izbor članova Općinskog vijeća Općine S. nije bila ravnomjerna zastupljenost žena i muškaraca obzirom su bile zastupljene dvije kandidatkinje, što predstavlja 18,2 % od ukupnog broja članova Općinskog vijeća, koje ima jedanaest kandidata. S obzirom da, u smislu odredbe članka 12. stavka 3. Zakona o ravnopravnosti spolova, osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%, potpuno je jasno da je okr. xx kao predlagatelj liste za izbor članova Općinskog vijeća Općine S. ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja stavljenog joj na teret.

 

Žalbeni navodi kojima se upire na nemogućnost ispunjenja zakonske obveze zbog nedovoljne zainteresiranosti ženskih osoba za kandidacijsku listu, ne može biti razlog za oslobođenje od prekršajne odgovornosti.

 

Ispitujući pobijanu presudu u pogledu žalbe na odluku o kazni, ovaj Sud nalazi da je kazna izrečena u zakonom propisanim granicama, primjereno prirodi i težini prekršaja, stupnju prekršajne odgovornosti i svim okolnostima odlučnim za njezino određivanje u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona, te nije prestrogo odmjerena. Naime, za predmetni prekršaj propisano je da će se predlagatelj kandidacijske liste za izbore za članove općinskih vijeća kazniti novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna, a prvostupanjski sud je primjenjujući institut ublažavanja novčane kazne, istu ublažio do mjere maksimalno propisane granice sudskog ublažavanja (u smislu odredbe čl. 37. st. 3. toč. 1. i čl. 33. st. 1. Prekršajnog zakona).

 

            Odmjerena kazna predstavlja društvenu osudu za počinjeni prekršaj i opravdana je za postizanje specijalne i generalne prevencije, kao i svrhe kažnjavanja propisane odredbom članka 6. Prekršajnog zakona.

 

Suprotno tvrdnje žaliteljice, u konkretnom slučaju nisu ostvareni zakonom propisani uvjeti iz članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, za oslobođenje od kazne. 

 

Naime, prema odredbi članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona sud može okrivljenike osloboditi od kazne kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak ili se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu. Međutim, iz navoda žalbe ne proizlazi ispunjenje niti jednog od zakonom propisanih uvjeta.

 

U smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona kazna će se smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba u roku koji je određen za plaćanje, plati dvije trećine izrečene kazne.

             

Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka  138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, to je visina paušalnih troškova postupka primjerena trajanju i složenosti prekršajnog postupka.

 

              Zbog izloženih razloga, sukladno odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu 22. veljače 2021.

 

 

          Zapisničarka                                                                             Predsjednica vijeća

 

         Nada Horvatović, v. r.                                                                   Jasna Momirović, v. r.             

 

                         Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravka: za spis, okrivljenicu, opunomoćenika i tužitelja.