1              Poslovni broj:Gž R-158/2021-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj:Gž R-158/2021-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, kao sud drug stupnja, po sucu ovoga suda Dražanu Penjaku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. T. iz K., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku V. B., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Š., K., B. d.o.o., protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 4 Pr-145/2020-8 od 14. siječnja 2021., 22. veljače 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužene, te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 4 Pr-145/2020-8 od 14. siječnja 2021.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženoj da isplati tužitelju iznos od 15.798,72 kune s pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno kao u točki I. izreke, te na ime troškova postupka iznos od 6.250,00 kuna s pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno u točki II. izreke. Sud je odbio zahtjev tužene za naknadu parničnog troška u
cijelosti.

Protiv ove presude žali se tužena zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije a podredno ukine te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Žalba tužene je neosnovana.

Predmet spora je zahtjev za isplatu iznosa od 15.798,72 kune s pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno u točki I. izreke i to na ime naknade za građanska odijela za razdoblje od 2014. do 2018.

Pravilno je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev za što je dao valjane i uvjerljive razloge koje u cijelosti prihvaća kao pravilne i ovaj sud.

Naime, prema pravilnoj policijskoj ovlasti i općim pravilima o njihovoj primjeni sadržanim u Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine", broj 76/09., 92/14.) policijske ovlasti podrazumijevaju između ostalog prikupljanje, procjenu, pohranu, obradu, obradu, provjeru podataka i utvrđivanje identiteta osobe i predmeta (članka 13. stavak 1), te iste primjenjuje policijski službenik (članak 13. stavak 2.) na temelju Ustava i Zakona u službenoj odori ako tim i drugim zakonom nije drugačije određeno (članak 15.), ili po zapovijedi u građanskom odijelu (članak 16. stavak 2.). Prema tome kako je nesporno da je tužitelj kao policijski službenik kriptološke sigurnosti – Voditelj službe za kriptološku sigurnost i zaštitu podataka, koji poslovi sadržajno i stvarno čini između ostalog prikupljanje, procjenu, obradu, korištenje podataka, klasificiranje podataka vezano za kaznena djela, nadzor državne granice i utvrđivanje identiteta, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi u dijelu kojem tužena tvrdi da poslovi koje je tužitelj kroz predmetno razdoblje obavljao ne bi bili poslovi koji ulaze u policijske ovlasti, a s tim u vezi niti tumačenje Pravilnika o načinima i uvjetima ostvarivanja prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine", broj 64/11., dalje u tekstu: Pravilnik), budući da je sigurnost informacije podataka ključni čimbenik prevencije događaja do kojih bi se moglo doći u slučaju da povjerljivi podaci i informacije dođu u posjed raznim nepoželjnim skupinama i pojedincima koji bi navedeno mogli iskoristiti i upotrijebiti za nanošenje materijalne štete ili ugrožavanja života i zdravlja ljudi. Nadalje, pravilima o pravima i dužnostima policijskih službenika sadržanih u Zakonu o policiji ("Narodne novine", broj 34/11. – 121/16, dalje u tekstu: ZP), određeno je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja poslove isključivo u građanskom odijelu (stavak 4.), da će načini i uvjeti ostvarivanja prava na građansko odijelo propisati ministar Pravilnikom (stavak 5.), dok je Pravilnikom donesenim na temelju odredbe članka 28. stavak 5. i članka 124. ZP-a određeno da će Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurati pravo na građansko odijelo policijskom službeniku, koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine, obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu (članak 2. stavak 1. i članak 3. stavak 2.), putem uprave za materijalno financijsko poslovanje.

Prema tome, kao je tužitelj policijski službenik koji je kroz predmetno razdoblje obavljao policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu to mu pripada pravo na isto, te je tužena dužna isplatiti tužitelju naknade za građansko odijelo za sporno razdoblje u utuženom iznosu. Visina i dospjelost potraživanja između parničnih stranaka nisu sporni.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. a u svezi s člankom 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP). Tužitelju je dosuđena naknada samo za radnje koje su nužne za vođenje ovoga postupka.

Poradi svega iznesenoga valjalo je odlučiti kao u izreci pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a.

 

U Splitu 22 veljače 2021.