- 1 -              Kzz 20/2019-3

Broj: Kzz 20/2019-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević Grbić kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog V. R., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (,,Narodne novine“ broj 67/08., 48/10. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11., 80/13., 158/13. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14. i 64/15. - dalje: ZOSPC), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 30. srpnja 2019. broj ZPP-DO-62/2018. podnesenog protiv pravomoćne presude Prekršajnog suda u Osijeku, Stalna služba u Donjem Miholjcu od 10. veljače 2016. broj Pp P-4838/2015-7, u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2021.,

p r e s u d i o   j e:

Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Osijeku, Stalna služba u Donjem Miholjcu od 10. veljače 2016. broj Pp P-4838/2015-7 na štetu osuđenog V. R. povrijeđen zakon u odredbi članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona (,,Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13. i 110/15. – dalje: PZ) te se pobijana presuda ukida i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pravomoćnim rješenjem Prekršajnog suda u Osijeku, Stalna služba u Donjem Miholjcu od 10. veljače 2016. broj Pp P-4838/2015-7 proglašen je krivim V. R. zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. u vezi s člankom 229. stavkom 7. ZOSPC-a, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kn.

Protiv tog rješenja Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (dalje: državni odvjetnik) podnio je zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a, s prijedlogom da se utvrdi navedena povreda na štetu osuđenika i pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.

U pravu je državni odvjetnik kada u zahtjevu ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. PZ-a, jer je izreka pobijane presude proturječna njezinom obrazloženju, a razlozi o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.

Naime, činjeničnim opisom izreke pobijane presude okrivljenik se tereti da na zahtjev Policijske uprave D. M. o počinjenom prekršaju nije dostavio vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je 26. listopada 2015. dao svoje vozilo na upravljanje.

S druge strane, u obrazloženju te presude navodi se da je okrivljenik na zahtjev Policijske uprave D. M. dostavio podatke dvije osoba, i to Đ. R. i N. R., kojima je terećenog dana dao svoje vozilo na upravljanje. Međutim, nastavno se obrazlaže da navođenjem podataka tih osoba okrivljenik nije dostavio vjerodostojne podatke o identitetu osoba kojima je dao svoje vozilo na upravljanje. Stoga se u pobijanoj presudi navodi da je okrivljenik kao vlasnik vozila propustio u zakonskom roku ispuniti svoju zakonsku obvezu davanja podataka pa je slijedom toga proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. ZOSPC-a.

Naime, prema članku 229. stavku 3. ZOSPC-a, vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno, dužna je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinica lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. tog Zakona, dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. Prema izričaju i smislu spomenute zakonske odredbe, vjerodostojan je onaj podatak koji upućuje na osobu kojoj je vlasnik vozila dao vozilo na upravljanje, bez obzira na to da li je davanje tih podataka policiju dovelo upravo do one osobe koja je u trenutku počinjenja prekršaja upravljala vozilom. Takvo stajalište već je izraženo u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz 14/2019., Kzz 16/2019., Kzz 17/2019., Kzz 18/2019. i Kzz 28/2019.).

Time što je okrivljenik, kao vlasnik vozila, u konkretnom slučaju policiji dostavio podatke o dvije osobe odnosno svojim bliskim srodnicima, postupio je u skladu s odredbom članka 229. stavka 3. ZOSPC-a.

Međutim, i prvostupanjski sud u pobijanoj presudi prvo navodi da je okrivljenik tako postupio. Unatoč tome, nakon toga obrazlaže da okrivljenik nije ispunio zakonsku dužnost dostavljanja podataka o osobama kojima je dano vozilo na upravljanje jer navedeni podaci o identitetu nisu vjerodostojni.

Prema tome, u pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio citiranu postupovnu povredu jer je izreka proturječna obrazloženju, a razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, slijedom koje se pobijana presuda ne može ispitati.

Slijedom navedenog, zahtjev za zaštitu zakonitosti, podignut u korist okrivljenika, je osnovan pa je, na temelju članka 513. stavka 1. ZKP/08., pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Stoga je, na temelju članka 513. stavka 1. ZKP/08., presuđeno kao u izreci.

Zagreb, 18. veljače 2021.

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.