1                                          Broj: Ppž-1498/2021

 

   

                                          

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M.J., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 1. prosinca 2020., broj: 69. Pp J-865/2019-42, u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2021.,

                                           

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 1. prosinca 2020., broj: 69. Pp J-865/2019-42, na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođen je od optužbe okr. M.J. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              Žalba je osnovana.             

 

U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da je pobijana odluka preuranjena, jer prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze.

 

Po stanovištu ovog suda, olako je prvostupanjski sud odustao od daljnjeg izvođenja dokaza u ovom prekršajnom postupku, što je imalo za posljedicu manjkavo a time i, za sada, pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Naime, okr. M.J. se stavlja na teret da je inkriminirani prekršaj počinio na način da je fizički napao N.V. i I.B., koje osobe nisu ispitane u dokaznom postupku. Prema podacima u spisu, N.V. i I.B su u dokaznoj radnji prepoznavanja, provedenoj nepuna tri mjeseca nakon inkriminiranog događaja, sa 100 %-tnom sigurnošću prepoznali okrivljenika kao osobu koja ih je napala te su u svojim iskazima u PP Jastrebarsko, koje dokazne radnje su izvršene na temelju naloga tužitelja od 7. prosinca 2017., detaljno opisali kako ih je ta osoba, koju su prepoznali kao napadača, inkriminirane prilike napala.

 

Kod takvog stanja stvari, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je propustio provesti dokaze (ispitivanje N.V. i I.B) koji su izuzetno značajni za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja, kako to osnovano ističe tužitelj u žalbi.

 

Nadalje, po ocjeni ovog suda, pogrešno je prvostupanjski sud iskaz svjedoka S.V. ocijenio proturječnim i nevjerodostojnim, smatrajući da isti „najprije govori o tome da nije vidio nikakav sukob okr. sa N.V. i I.B da bi potom govorio o tome da je okr. izašao iz lokala te da se počeo sa njim naguravati“. Naime, kada se pročitaju sve dokazne radnje koje su provedene na temelju naloga tužitelja od 7. prosinca 2017., jasno je da se svjedok Stjepan Vrabac u prvom dijelu svog iskaza u prvostupanjskom postupku referirao na dio događaja koji se događao u unutrašnjosti ugostiteljskog objekta, koji dio događaja nije obuhvaćen optužbom i za koji dio događaja ovaj svjedok tvrdi da ga nije vidio, dok se u drugom dijelu svog iskaza u prvostupanjskom postupku referirao na dio događaja koji se odvijao na terasi ugostiteljskog objekta i koji je obuhvaćen optužbom i koji je on vidio. Prvostupanjski sud je propustio pročitati iskaz navedenog svjedoka koji je dao u PP Jastrebarsko (kao, uostalom, i iskaze koje su dali u PP Jastrebarsko i svi ostali svjedoci koje je ispitao u prvostupanjskom postupku), koji iskaz je zakonit dokaz, na koji način bi otklonio eventualne nejasnoće u iskazu navedenog svjedoka, za koje smatra da su proturječnosti koje dovode do nevjerodostojnosti. Iz navedenog razloga, po ocjeni ovog suda, iskaz svjedoka S.V. nije proturječan, kako je to neosnovano zaključio prvostupanjski sud.

 

Osim toga, po ocjeni ovog suda, preuranjeno prvostupanjski sud, bez da je svjedokinju L.D. detaljnije ispitao, prethodno pročitavši iskaz koji je dala u PP Jastrebarsko, njen iskaz prihvaća vjerodostojnim. Naime, iz iskaza koji je ova svjedokinja dala u PP Jastrebarsko, proizlazi da je ista, između ostalog, iskazala: Ja nisam vidjela što se točno dogodilo vani i tko se je tukao i na koji način. Ne znam  da li je M. otišao prema njima kada je izašao van, odnosno da li se okrenuo jer je otišao desno…. Ja ne znam tko se je tukao i tko je sudjelovao u bilo kakvom sukobu, jer ga ja nisam vidjela…“. Dakle, iz ovog dijela iskaza proizlazi da svjedokinja L.D. nije vidjela cijeli inkriminirani događaj i da, zapravo, ne zna sa sigurnošću tko je sve sudjelovao u fizičkom obračunu te da ne zna sa sigurnošću je li okrivljenik došao do N.V. i I.B.

 

Nadalje, svjedokinja N.B. je na mjesto inkriminiranog događaja došla tek naknadno, po pozivu svjedokinje L.D., a prema njenom iskazu u PP Jastrebarsko, koji je također trebalo pročitati u dokaznom postupku, proizlazi da je došla jednu ili dvije minute prije policijskih službenika, koji su bili pozvani na intervenciju. Stoga, nije sporno da ova svjedokinja, zapravo, nije vidjela dio događaja koji je obuhvaćen optužbom i nije sporno da u vrijeme kada je došla, na mjestu događaja nije bilo okrivljenika. Po ocjeni ovog suda, upravo iz razloga što nije vidjela dio događaja koji je obuhvaćen optužbom, iskaz ove svjedokinje nema toliki značaj za zaključivanje o odlučnim činjenicama, kakav mu daje prvostupanjski sud u pobijanoj presudi. Jednako vrijedi i za iskaz svjedoka V.P., čiji iskaz u PP Jastrebarsko također nije pročitan, a trebao je biti, a koji je u tom iskazu izričito iskazao: „Ja ne znam što se dogodilo i tko se fizički sukobio i na koji način, jer me u kritičnom trenutku nije bilo, a kada sam izašao iz WC-a svi su se razbježali“. Pritom je potrebno naglasiti da ovaj svjedok u tom svom iskazu tvrdi da okrivljenika poznaje iz viđenja, dok u prvostupanjskom postupku izjavljuje da ga ne poznaje odnosno da zna neku osobu po imenu „M.“, ali da ne zna je li ta osoba okrivljenika i da ta osoba inkriminirane večeri nije bila u lokalu, dok je okrivljenik u svojoj obrani u prvostupanjskom postupku naveo da se pozdravio s V.P..

 

Slijedom navedenog, stanje stvari u odnosu na odlučne činjenice nužno zahtjeva provođenje daljnjih dokaza u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

              Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 17. veljače 2021.

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.