- 1 -

Broj: Ppž-1080/2021

              Broj: Ppž-1080/2021

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

  R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.T. zbog prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 8. siječnja 2021., broj 68. PpJ-1230/2020, u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2021.,

r i j e š i o    j e:

                Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 8. siječnja 2021., broj 68. PpJ-1230/2020 na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. M.T. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda. 

Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačke, VI Policijske postaje pravodobno je podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i okrivljenik proglasi krivim za počinjeni prekršaj.

Žalba je osnovana.

Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da prvostupanjski sud nije u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje na što osnovano žalbom ukazuje žalitelj.

Tužitelj navodi da je u optužnom prijedlogu jasno naznačeno da je okrivljenik na javnom korisničkom profilu „priznajem.hr“ na društvenoj mreži Facebook pod nazivom xx objavio komentar spornog sadržaja, te remetio javni red i mir svih korisnika profila „Priznajem.hr“, te društvene mreže Facebook, a koja radnja predstavlja počinjenje prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Prema obrazloženju pobijane presude prvostupanjski je sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga zaključio da iz činjeničnog opisa prekršaja koji je okrivljeniku stavljen na teret, kako je koncipiran u optužnom prijedlogu, radnja izvršenja prekršaja nije konkretizirana, odnosno nije navedeno kome su riječi upućene i u vezi kakvog događaja, tako da ne sadrži naznaku činjenica i okolnosti koje čine bitno obilježje prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Stoga, prvostupanjski sud zaključuje da se u opisanom postupanju okrivljenika nisu ostvarila bitna obilježja prekršaja iz čl. 5.  Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, niti obilježja nekog drugog prekršaja.

Čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se kazniti tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža, remeti javni red i mir.

Tumačenje propisa odnosi se na sve poruke kojima se uznemiruju građani, kojima se napadaju vrijednosti imanentne određenoj sredini. Stoga, kako bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u radnjama počinitelja prekršaja trebaju biti opisane vrijednosti koje se napadaju nekom od radnji počinjenja navedenih u zakonskom opisu prekršaja, što je u ovom slučaju izostalo. Stoga je u pravu prvostupanjski sud da u činjeničnom opisu djela opisanog u optužnom prijedlogu nije navedeno kome su upućene riječi navedene u spornom tekstu objavljenom na profilu „Priznajem.hr“ društvene mreže Facebook, ni u vezi kakvog događaja, tako da iz činjeničnog opisa djela nije razvidno koje se vrijednosti tim sadržajem napadaju.  

Međutim, prvostupanjski sud isto tako konstatira da se u opisanom postupanju okrivljenika nisu ostvarila niti bitna obilježja nekog drugog prekršaja, a da za takav svoj zaključak ne daje nikakve razloge. Pri tome svakako treba imati na umu odredbu čl. 179. st. 4. Prekršajnog zakona kojom je propisano da sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela. Budući je sud vezan činjeničnim opisom djela navedenom u optužnom prijedlogu tužitelja, a ne i pravnom kvalifikacijom djela, a optužnim prijedlogom tužitelja navodi se da je okr. M.T. svojim postupanjem remetio javni red i mir korisnika profila „Priznajem.hr“ te društvene mreže Facebook, prvostupanjski je sud postupanje okrivljenika opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, po ocjeni ovog suda, trebao razmatrati kao možebitno počinjenje nekog drugog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Iz navedenih razloga trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će provesti prekršajni postupak, te u smislu primjedbi danih u ovom rješenju, ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti. 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. veljače 2021.

Zapisničarka :                                                                                                    Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v. r.                                                                                    Gordana Korotaj, v. r.             

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.