- 1 -

Broj: Ppž-710/2021

Broj: Ppž-710/2021

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene Z.B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17 i 126/19), odlučujući o žalbi okrivljene podnesenoj putem braniteljice M.B., odvjetnice u S., protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, broj: 6. Pp J-842/2019 od 30. studenog 2020., na sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2021.,

r i j e š i o  j e :

       Prihvaća se žalba okrivljene Z.B. te ukida prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljena Z.B., proglašena je krivom zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji je okrivljenici, temeljem istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna u koju kaznu je okrivljenici uračunato vrijeme provedeno u zadržavanju kao 600,00 kuna pa je okrivljenici ostalo za platiti 2.400,00 kuna novčane kazne, uz pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa u šest jednakih mjesečnih obroka u roku od šest mjeseci te je okrivljenica dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna.

Protiv te presude okrivljena Z.B. je pravodobno podnijela žalbu putem braniteljice zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, predlažući da se presuda preinači i oslobodi okrivljenicu od optužbe, odnosno, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

Žalba je osnovana.

Rješavajući o žalbi, ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u smislu navoda žalbe i odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ) i utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje žaliteljica.  

Prvostupanjski je sud donio presudu kojom se okrivljena Z.B. proglašava krivom za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog psihičkog nasilja prema nećaku P., zatim zbog tjelesnog napada na majku D.B. te zbog uništavanja imovine (ekonomskog nasilja), i to isključivo na temelju obrane okrivljenice. Međutim, okrivljenica je u svojoj obrani pred sudom iskazala da je zbog ljutnje i utjecaja alkohola nećaku P. rekla riječi za koje je se tereti te da je srušila televizor i ventilator, dok se ne sjeća da je uzela bejzbol palicu i majku povlačila za kosu. Ovako iznesenu obranu okrivljenice prvostupanjski je sud prihvatio, navodeći da je „povjerovao okrivljenici da se u cijelosti ne sjeća svega što je učinila zbog alkohola, međutim, prilikom ovakvih sukoba česti su napadi okrivljenika na članove obitelji fizičkim napadom guranjem, čupanjem i povlačenjem za kosu pa sud smatra da je iste radnje učinila i okrivljenica“. Ovaj sud ne  može prihvatiti ovakav zaključak prvostupanjskog suda o postojanju krivnje na strani okrivljenice za prekršaj nasilja u obitelji iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na temelju gore iznesene obrane okrivljenice.

Naime, iz obrane okrivljenice uopće ne proizlazi okolnosno i cjelovito priznanje odlučnih činjenica koje čine biće prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a zaključak suda da je uobičajeno da nakon verbalnog sukoba često dolazi i do fizičkog nasilja u obiteljima, paušalan je, ničim potkrijepljen i kao takav, neprihvatljiv pa žaliteljica ispravno ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđenje činjeničnog stanja.

Nadalje, treba naglasiti da u izreci pobijane presude nije naznačeno svojstvo okrivljeničinog nećaka P., odnosno, je li isti dijete ili maloljetna osoba pa da bi se moglo utvrđivati je li okrivljenica ostvarila zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji glasi: „(5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti…“. Zbog ovog propusta u činjeničnom opisu prekršaja nedostaje odlučna činjenica kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji je okrivljenica proglašena krivom (iako je ta činjenica navedena u činjeničnom opisu optužnog prijedloga). Stoga nije jasan niti zaključak suda da je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinila nasilje u obitelji iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Nadalje, radnja okrivljenice koja se prema izreci pobijane presude sastojala u tome da je „udarala nogama po frižideru i el. štednjaku, uništavajući imovinu,….nastavila s uništavanjem imovine tako da je na pod srušila televizor i ventilator“, ne predstavlja radnju nasilja u obitelji koje je definirano u čl. 10. toč. 1. do 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu toč. 5. istog čl. glasi: „5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci“, prema kojem nasilje u obitelji nije uništavanje imovine u smislu te odredbe, a za što je okrivljenica proglašena krivom.

              Stoga je trebalo prihvatiti žalbu okrivljenice, ukinuti pobijanu presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, u postupku ponovno ispitati okrivljenicu te kao svjedoke D.B. i S.K. kao i provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku. Pritom će prvostupanjski sud voditi računa da u ponovljenom postupku ne povrijedi načelo zabrane preinačenja na teže u dijelu prekršaja koji se odnosi na nasilje u obitelji prema nećaku te nasilja uništavanja imovine (ekonomskog nasilja), a iz gore navedenih razloga.

Slijedom iznesenog, sukladno čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 17. veljače 2021.

Zapisničarka:                                                                                                         Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.                                                                                              Goranka Ratković, v.r.

  Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, u 7 (sedam) otpravaka: za spis, okrivljenicu, braniteljicu, oštećenike i tužitelja.