- 1 -              I Kž 671/2020-7

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 671/2020-7

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog G. P. zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama okrivljenog G. P., okrivljene I. P. H., okrivljenog R. V., drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. te odvjetnika K. Š. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku od 20. listopada 2020. broj Kov-15/2020, u sjednici održanoj 17. veljače 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I. Prihvaća se žalba okrivljenog R. V., a u povodu te žalbe i žalbi okrivljenog G. P., okrivljene I. P. H. te drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje te se, na temelju članka 557.e Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.; dalje: ZKP/08.) u odnosu na okrivljenog R. V. i druge osobe na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. ukidaju privremene mjere osiguranja imovinske koristi određene rješenjem Županijskog suda u Šibeniku od 28. listopada 2019. broj Kir-t-169/19 i produljene rješenjem Županijskog suda u Šibeniku od 13. srpnja 2020. broj Kir-t-71/20 te se ukidaju do sada provedene radnje i to:

 

              - u odnosu na okrivljenog R. V. i nekretninu pod točkom 14):

 

upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u ZK uložak 15719, Katastarska općina: Š., broj zemljišta (kat. čestice) 220/7, u naravi kuća broj 3 I 3/A i dvorište, suvlasnički dio okrivljenog R. V. 243/1000 etažno vlasništvo (E-5), 1. dvoetažni trosobni stan oznake E, u prizemlju, na I katu i galeriji zgrade površine 108,60 metara četvornih (u prizemlju površine 11,10 metara četvornih, na prvom katu površine 49,42 metra četvorna i na galeriji površine 48,08 metara četvornih ) s pripadajućim mjestom za ostavljanje motornog vozila oznake PME, u podrumu zgrade površine 5,44 metra četvorna, odnosno sveukupno 114,04 metra četvorna, u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetloplavom bojom, vlasništvo okrivljenog R. V. 1/1.

 

Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišno-knjižnom odjelu Zagreb, izvršiti brisanje zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine iz točke 14) točke I/ izreke rješenja.

 

- u odnosu na drugu osobu na koju je prenesena imovinska korist M. S. i nekretninu pod točkom 15):

 

upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u  ZK uložak broj: 108751, katastarska općina: G. Z. broj zemljišta (kat. čes.) 545/36, stambeno poslovna zgrada i dvorište površine 5830 m2, stambeno poslovna zgrada, površine 2892 m2, dvorište površine 2938 m2, upisano u ZK uložak: 108751, katastarska općina: G. Z., suvlasnički dio 13/10000 etažno vlasništvo (E-49) i to garažno parkirno mjesto oznake PM 49 u podrumu-1 objekta, površine 24,96 m2, u etažnom elaboratu označeno crvenom bojom vlasništvo M. S., suvlasnički dio 8/10000 etažno vlasništvo (E-51) i to garažno parkirno mjesto oznake PM 51 u podrumu-1 objekta, površine 14,16 m2 u etažnom elaboratu označeno žutom bojom, vlasništvo M. S., suvlasnički dio 14/10000 etažno vlasništvo (E-52) i to garažno parkirno mjesto oznake PM 52 u podrumu-1 objekta, površine 25,26 m2, u etažnom elaboratu označeno zelenom bojom, vlasništvo M. S., suvlasnički dio 208/1000 etažno vlasništvo (E-210) i to trosobni stan oznake D-P-9 u potkrovlju objekta koji se sastoji od ulaznog prostora, hodnika sa stubištem, wc-a, izbe, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka sa blagovaonicom, galerije, garderobe, gospodarstva, tri spremišta i dvije sobe zatvorenih površina 183,15 m2 sa pripadajuće dvije terase u potkrovlju površine 38,24 m2, i pripadajućim spremištem oznake D-P-9 u etaži-1 objekta površine 3,05 m2, ukupne površine 224,44 m2, u etažnom elaboratu označeno crvenom bojom, vlasništvo M. S. 1/1.

 

Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišno-knjižnom odjelu Zagreb, izvršiti brisanje zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine iz točke 15) točke I/ izreke rješenja.

 

- u odnosu na drugu osobu na koju je prenesena imovinska korist V. P. i nekretninu pod točkom 16):

 

upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećivanja nekretnine upisane u ZK uložak broj: 25760, katastarska općina: G. Z., broj zemljišta (kat. čest.) 8651/1, u naravi stambena zgrada broj 231/B I dvorište površine 586 m2, suvlasnički dio: 0,49/100 etažno vlasništvo (E-3) i to spremište broj 3, u podrumu površine 3,19 m2, NKP,  u etažnom elaboratu označeno oker kosom, vlasništvo V. P., suvlasnički dio: 0,39/100 etažno vlasništvo (E-11), i to parkirno mjesto PM-1, površine 2,50 m2, NKP, u etažnom elaboratu označeno smeđe križno, vlasništvo V. P., suvlasnički dio: 11,62/100 etažno vlasništvo (E-15), i to trosobni stan S-3 na prvom katu, ukupne površine 75,13 m2, NKP, u etažnom elaboratu označeno sivo križno, vlasništvo V. P. 1/1.

 

Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišno-knjižnom odjelu Zagreb, izvršiti brisanje zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine iz točke 16) točke I/ izreke rješenja.

 

- ukida se nalog za privremenu uskratu isplate i raspolaganje novčanih sredstava s računa otvorenih na ime drugih osoba na koje je imovinska korist prenesena K. P. i V. P. i to:

 

              - banci1, S., za isplatu novčanih sredstava položenih na račun broj: ..., otvoren u kunama na ime K. P., i novčanih sredstava položenih na devizni račun broj: ..., otvoren na ime V. P.,

 

              - banci2, Z., za isplatu novčanih sredstava položenih na račun broj: ..., otvoren u kunama na ime K. P., te isplatu novčanih sredstava položenih na devizni račun broj: ... otvoren na ime K. P.,

 

              - banke3, Z., za isplatu novčanih sredstava položenih na devizni račun broj: ..., otvoren na ime K. P.

 

Uslijed te odluke, žalbe drugih osoba na koju je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. su bespredmetne.

 

II. Prihvaća se žalba okrivljene I. P. H., ukida se pobijano rješenje u točki I/ izreke rješenja u odnosu na okrivljenu I. P. H. i nekretnine pod točkama 7) do 13) te se predmet u tom dijelu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog G. P.

 

IV. Odbacuju se kao nedopuštene žalbe odvjetnika K. Š. podnesene u ime drugih osoba na koju je prenesena imovinska korist M. S. i V. P.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, na temelju članka 557.a stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkama a) i e) ZKP/08. produljene su privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi kojima se pod točkom I/ izreke rješenja:

 

- okrivljenom G. P., zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina u njegovom vlasništvu uz istodobnu zabilježbu takve zabrane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku, bez odgode, za slijedeće nekretnine:

 

1) zemljište, broj zemljišta (kat. čestice) 4678/5, upisana u ZK uložak 6552, Katastarska općina: D. P., s kućom sagrađenom na ovom zemljištu koja nije upisana u zemljišnim knjigama, vlasništvo okrivljenog G. P. 1/1,

2) oranica, broj zemljišta (kat. čestice) 4678/23, upisana u ZK uložak 6552, Katastarska općina: D. P., s kućom sagrađenom na ovom zemljištu koja nije upisana u zemljišnim knjigama, vlasništvo okrivljenog G. P. 1/1,

3) zemljište, broj zemljišta (kat. čestice) 4678/24, upisana u ZK uložak 6553, Katastarska općina: D. P., s kućom sagrađenom na ovom zemljištu koja nije upisana u zemljišnim knjigama, vlasništvo okrivljenog G. P. 1/1,

4) pašnjak, broj zemljišta (kat. čestice) 14860/5, upisana u ZK uložak 4443, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljenog G. P. 1/1,

5) pašnjak, broj zemljišta (kat. čestice) 14860/6, upisana u ZK uložak 4443, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljenog G. P. 1/1,

6) pašnjak, broj zemljišta (kat. čestice) 4543/11, upisana u ZK uložak 6616, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljenog G. P. 1/1,

 

- okrivljenoj I. P. H., zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina u njezinom vlasništvu i suvlasništvu uz istodobnu zabilježbu takve zabrane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku, bez odgode, za slijedeće nekretnine:

 

7) kuća i dvor, broj zemljišta (kat. čestice) 1140 ZGR, upisana u ZK uložak 6321, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljene I. P. H. 1/1,

8) pašnjak, broj zemljišta (kat. čestice) 16328/35, upisana u ZK uložak 6575, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljene I. P. H. 1/1,

9) vinograd i zemljište, broj zemljišta (kat. čestice) 4543/7, upisana u ZK uložak 6447, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljene I. P. H. 1/1,

10) zemljište, broj zemljišta (kat. čestice) 4543/67, upisana u ZK uložak 6447, Katastarska općina: 330167 P., vlasništvo okrivljene I. P. H. 1/1,

11) pašnjak, broj zemljišta (kat. čestice) 4543/10, upisana u ZK uložak 5835, Katastarska općina: P., suvlasništvo okrivljene I. P. H. 2/3,

12) zemljište, vinograd, broj zemljišta (kat. čestice) 4543/66, upisana u ZK uložak 5996, Katastarska općina: P., vlasništvo okrivljene I. P. H. 1/1,

 

              te zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnine u njezinom suvlasništvu uz istodobnu zabilježbu takve zabrane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, bez odgode za slijedeću nekretninu:

 

13) stambena visokoprizemna zgrada, broj zemljišta (kat. čestice) 785/60, upisana u ZK uložak 18488, Katastarska općina: G. Z., suvlasništvo okrivljene I. P. H. ½,

 

- okrivljenom R. V. zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina u njegovom vlasništvu uz istodobnu zabilježbu takve zabrane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, bez odgode, za slijedeću nekretninu:

 

              14) broj zemljišta (kat. čestice) 220/7, kuća broj 3 I 3/A i dvorište, upisana u ZK uložak 15719, Katastarska općina: Š., suvlasnički dio okrivljenog R. V. 243/1000 etažno vlasništvo (E-5), 1. dvoetažni trosobni stan oznake E, u prizemlju, na I katu i galeriji zgrade površine 108,60 metara četvornih (u prizemlju površine 11,10 metara četvornih, na prvom katu površine 49,42 metra četvorna i na galeriji površine 48,08 metara četvornih ) sa pripadajućim mjestom za ostavljanje motornog vozila oznake PME, u podrumu zgrade površine 5,44 metra četvorna, odnosno sveukupno 114,04 metra četvorna, u planu posebnih dijelova zgrade označeno svijetloplavom bojom, vlasništvo okrivljenog R. V. 1/1,

 

- drugoj osobi na koju je prenesena imovinska korist M. S. zabranjuje otuđenje i opterećivanje nekretnina u njezinom vlasništvu uz istodobnu zabilježbu takve zabrane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu,  bez odgode, za slijedeće nekretnine:

 

              15) broj zemljišta (kat. čes.) 545/36,  broj ZK uloška: 108751, katastarska općina: G. Z., stambeno poslovna zgrada i dvorište površine 5830 m2, stambeno poslovna zgrada površine 2892 m2, dvorište površine 2938 m2, upisano u ZK uložak: 108751, katastarska općina: G. Z., suvlasnički dio 13/10000 etažno vlasništvo (E-49) i to garažno parkirno mjesto oznake PM 49 u podrumu-1 objekta, površine 24,96 m2, u etažnom elaboratu označeno crvenom bojom vlasništvo M. S., suvlasnički dio 8/10000 etažno vlasništvo (E-51) i to garažno parkirno mjesto oznake PM 51 u podrumu-1 objekta, površine 14,16 m2 u etažnom elaboratu označeno žutom bojom, vlasništvo M. S., suvlasnički dio 14/10000 etažno vlasništvo (E-52) i to garažno parkirno mjesto oznake PM 52 u podrumu-1 objekta, površine 25,26 m2, u etažnom elaboratu označeno zelenom bojom, vlasništvo M. S., suvlasnički dio 208/1000 etažno vlasništvo (E-210) i to trosobni stan oznake D-P-9 u potkrovlju objekta koji se sastoji od ulaznog prostora, hodnika sa stubištem, wc-a, izbe, kuhinje, kupaonice, dnevnog boravka sa blagovaonicom, galerije, garderobe, gospodarstva, tri spremišta i dvije sobe zatvorenih površina 183,15 m2 sa pripadajuće dvije terase u potkrovlju površine 38,24 m2, i pripadajućim spremištem oznake D-P-9 u etaži-1 objekta površine 3,05 m2, ukupne površine 224,44 m2, u etažnom elaboratu označeno crvenom bojom, vlasništvo M. S. 1/1,

 

- drugoj osobi na koju je prenesena imovinska korist V. P. i njegovom zakonskom zastupniku majci M. S. i ocu okrivljenom G. P. zabranjuje otuđenja i opterećivanja nekretnina u njegovom vlasništvu uz istodobnu zabilježbu takve zabrane u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, bez odgode, za slijedeće nekretnine:

 

              16) broj zemljišta (kat. čest.) 8651/1, broj uloška: 25760, katastarska općina: G. Z., stambena zgrada i dvorište površine 586 m2, suvlasnički dio: 0,49/100 etažno vlasništvo (E-3) i to spremište broj 3, u podrumu površine 3,19 m2, NKP, u etažnom elaboratu označeno oker kosom, vlasništvo V. P., suvlasnički dio: 0,39/100 etažno vlasništvo (E-11), i to parkirno mjesto PM-1, površine 2,50 m2, NKP, u etažnom elaboratu označeno smeđe križno, vlasništvo V. P., suvlasnički dio: 11,62/100 etažno vlasništvo (E-15), i to trosobni stan S-3 na prvom katu, ukupne površine 75,13 m2, NKP, u etažnom elaboratu označeno sivo križno, vlasništvo V. P. 1/1,

 

Pod točkom II/ izreke rješenja bankama je, bez odgode, naložena privremena uskrata isplate i raspolaganja novčanih sredstava s računa otvorenih na ime drugih osoba na koje je imovinska korist prenesena K. P., bivše supruge okrivljenog G. P., i V. P., i to:

 

              - banci1, S.,

 

              17) isplatu novčanih sredstava položenih na račun broj: ..., otvoren u kunama na ime K. P.,

 

              18) novčanih sredstava položenih na devizni račun broj: ... otvoren na ime V. P.,

 

              - banci2, Z.,

 

              19)  isplatu novčanih sredstava položenih na račun broj: ..., otvoren u kunama na ime K. P.,

 

              20) isplatu novčanih sredstava položenih na devizni račun broj: ... otvoren na ime K. P.,

 

              - banci3 Z.,

 

              21) isplatu novčanih sredstava položenih na devizni račun broj: ..., otvoren na ime K. P..

 

              Pod točkom III. izreke, na temelju članka 557.e stavaka 2. i 3. ZKP/08., određeno je da do potvrđivanja optužnice privremena mjera može trajati najdulje dvije godine, a nakon toga najdulje šezdeset dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist, s tim što će sud nakon potvrđene optužnice, svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremene mjere te će donijeti rješenje o njenom produljenju ili ukidanju.

 

Pod točkom IV/ izreke, određeno je da se privremena mjera donosi u korist Republike Hrvatske.

 

Protiv tog su rješenja žalbu podnijeli okrivljenici G. P., I. P. H. i R. V., druge osobe na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. te odvjetnik  K. Š.

 

Okrivljeni G. P. je žalbu podnio po branitelju, odvjetniku K. Š., bez izričitog navođenja žalbenih osnova zbog kojih ju podnosi, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine u smislu žalbenih navoda.

 

Okrivljena I. P. H. je žalbu podnijela po braniteljici, odvjetnici S. M., zbog ,,svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga“. Predlaže da se ,,preinači pobijano rješenje na način da za III. okr. odbije produljenje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi u odnosu na kuću i dvor kat. čest. 1140 ZGR K.O. P. kao i ½ dijela kat. čest. 785/60 Z.U. 18488 K.O. Z. podredno, da ukine pobijano Rješenje u i vrati Optužnom vijeću Županijskog suda u Šibeniku na ponovno odlučivanje u smislu navedenih žalbenih razloga u dijelu opsega imovine u odnosu na koju je mjera određena i produljena“.

 

Okrivljeni R. V. žali se po branitelju, odvjetniku P. J., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. i povrede kaznenog zakona iz članka 469. točke 5. ZKP/08. Predlaže se pobijano rješenje ukine u dijelu koji se odnosi na okrivljenog R. V. i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje ili da se pobijano rješenje preinači na način da se ukine privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina u vlasništvu okrivljenog R. V. nekretnine pobliže označene u točki 14) izreke presude, uz istovremenu zabilježbu ukidanja privremene mjere u zemljišnim knjigama.

 

Druga osoba na koju je prenesena imovinska korist K. P. žali se po opunomoćeniku, odvjetniku M. R., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i ,,pogrešne primjene kaznenog zakona“ te predlaže da se pobijane privremene mjere osiguranja u odnosu na K. P. ukinu.

 

Druga osoba na koju je prenesena imovinska korist M. S. se žali po opunomoćenici, odvjetnici M. P., ne navodeći izrijekom žalbene osnove zbog kojih ju podnosi, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine u smislu žalbenih navoda.

 

Druga osoba na koju je prenesena imovinska korist V. P. je žalbu podnio po opunomoćenici, odvjetnici I. K., bez navođenja žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine u smislu žalbenih navoda.

 

Žalbe je protiv prvostupanjskog rješenja podnio i odvjetnik K. Š. i to u ime druge osobe na koju je prenesena imovinska korist M. S. i u ime druge osobe na koju je prenesena imovinska korist V. P., u obje žalbe bez navođenja žalbenih osnova zbog kojih ju podnosi, a s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

 

U skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba okrivljenog G. P. nije osnovana, a žalbe okrivljene I. P. i okrivljenog R. V. jesu osnovane, pri čemu je Vrhovni sud Republike Hrvatske je, ispitujući pobijano rješenje u povodu žalbi okrivljenika G. P., I. P. H. i R. V. te drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P., našao da je na štetu drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. počinjena povreda kaznenog zakona na što drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, dok su žalbe odvjetnika K. Š. nedopuštene.

 

 

U odnosu na točku I. izreke

 

S pravom okrivljeni R. V. u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud odlukom o produljenju privremene mjere osiguranja imovinske koristi u odnosu na okrivljenog R. V. prekoračio ovlast koju ima po zakonu.

 

Naime, odredba članka 77. KZ/11. supstancijalno je pravilo kojim je predviđeno oduzimanje imovinske koristi i konkretizirano opće načelo prema kojem nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom (članak 5. KZ/11.).

 

Prema odredbi članka 77. stavka 1. KZ/11. i članka 560. stavka 1. ZKP/08. imovinska korist oduzet će se osuđujućom presudom odnosno presudom kojom je utvrđeno da je protupravna radnja koja je predmet optužbe ostvarena, pri čemu će se imovinska korist oduzeti i od osobe na koju je prenijeta, ako nije stečena u dobroj vjeri.

 

Dakle, kao imovinska korist može se oduzeti samo ona korist koja je ostvarena počinjenjem kaznenog djela zbog kojeg je okrivljenik proglašen krivim. Pritom, osoba koja je ostvarila imovinsku korist može biti počinitelj kaznenog djela, ali i ne mora biti, kao u situacijama kada je korist ostvario samo poticatelj ili pomagatelj ili kada je počinitelj djelo počinio u korist neke treće osobe. O tome se upravo u konkretnom slučaju radi.

 

Naime, okrivljeni R. V. se u ovom kaznenom predmetu podignutom optužnicom ne tereti da je počinjenjem kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju imovinsku korist ostvario za sebe već da je poduzimanjem inkriminiranih radnji imovinsku korist pribavio okrivljenom G. P., slijedom čega se imovinska korist, u slučaju osuđujuće presude, može oduzeti samo od okrivljenog G. P., a ne i od okrivljenog R. V.

 

Stoga je, u situaciji nepostojanja naznake u činjeničnom opisu kaznenog djela u optužnici pribavljanja protupravne imovinske koristi od strane okrivljenog R. V., produljivanjem privremenih mjera povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika iz članka 469. točke 5. ZKP/08. time što je prvostupanjski sud prekoračio ovlasti koje ima po zakonu, kako to s pravom tvrdi okrivljeni R. V. u svojoj žalbi.

 

Slijedom navedenog, a kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela ne proizlaze pretpostavke za oduzimanje imovinske koristi od okrivljenog R. V., a time niti za određivanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja od njega imovinske koristi, trebalo je prihvatiti njegovu žalbu te, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., preinačiti pobijano rješenje i u odnosu na okrivljenog R. V. ukinuti privremene mjere osiguranja imovinske koristi kao i do sada provedene radnje.

 

Pritom svakako treba napomenuti da je prvostupanjski sud neosnovano u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da je u konkretnoj situaciji bilo potrebno privremene mjere produljiti ne samo radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi nego i radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva. Naime, privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva mogu se odrediti na prijedlog ovlaštene osobe (članak 160. stavak 1. ZKP/08.), a to je oštećenik kao osoba ovlaštena na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva (članak 154. stavak 1. ZKP/08.), a ne državni odvjetnik (osim kad je oštećena Republika Hrvatska i kad je upravo državni odvjetnik njen zastupnik, a to ovdje nije slučaj). Kao što imovinskopravni zahtjev ima prednost pred oduzimanjem imovinske koristi (druga rečenica članka 560. stavka 3. ZKP/08.), tako su i privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi supsidijarne u odnosu na privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva (to jasno proizlazi iz odredbe članka 557.f stavka 1. ZKP/08.) pa se one ne mogu odrediti (i) radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, kako to pogrešno obrazlaže prvostupanjski sud.

 

Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, je ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u skladu s člankom 494. stavkom 4. ZKP/08., utvrdio da je pobijanim rješenjem ostvarena povreda kaznenog zakona iz članka 469. točke 5. ZKP/08. i na štetu drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P.

 

Naime, imajući na umu naprijed citirane odredbe članka 77. stavka 1. i članka 560. stavka 1. ZKP/08., nedvojbeno je da se imovinska korist pribavljena kaznenim djelom osim od počinitelja kaznenog djela, uz ispunjenje određenih uvjeta, može oduzeti i od druge osobe kod koje se ona nalazi odnosno na koju je ta korist prenesena, kao i da se njezino oduzimanje od te druge osobe može osigurati privremenom mjerom koja se određuje prema toj drugoj osobi odnosno njenoj imovini. Takvu privremenu mjeru osiguranja i prema drugoj osobi moguće je, s obzirom na odredbu članka 557.a stavka 1. ZKP/08., predložiti i odrediti i prije pokretanja kaznenog postupka.

 

Pri tome je jasno da u prethodnom postupku do podizanja optužnice državni odvjetnik ne može predložiti oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom (niti od okrivljenika niti od druge osobe) jer se u tom stadiju postupka još ne odlučuje o počinjenju kaznenog djela pa niti o oduzimanju imovinske koristi ostvarene tim djelom. Zbog toga prijedlog za oduzimanje imovinske koristi u tom stadiju postupka niti ne može biti pretpostavka određivanja privremenih mjera osiguranja oduzimanja te koristi.

 

Međutim, podizanjem optužnice postupak prelazi u novi stadij u kojem državni odvjetnik optužnim aktom određuje predmet raspravljanja kao i mogući doseg presude, ne samo u odnosu na krivnju optužene osobe, nego i u odnosu na mogućnost oduzimanja imovinske koristi te opseg takvog oduzimanja.

 

Prema odredbi članka 557. stavka 1. ZKP/08., postupak za oduzimanje imovinske koristi provodi se (samo) na prijedlog ovlaštenog tužitelja, a stavkom 2. članka 557. ZKP/08. propisana je iznimka, odnosno ovlast i obveza suda da i bez prijedloga ovlaštenog tužitelja oduzme od optuženika onu imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom koja je sadržana u opisu kaznenog djela iz optužnice. Iz ove odredbe nedvojbeno proizlazi da je oduzimanje takve imovinske koristi bez prijedloga ovlaštenog tužitelja moguće samo od optuženika, a ne i od druge osobe.

 

Odredbom stavka 4. članka 558. ZKP/08. izrijekom su propisana prava druge osobe od koje je državni odvjetnik predložio oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, a na koju je, prema tvrdnjama državnog odvjetnika, ta korist prenesena. Stavkom 3. istog članka propisana je obveza suda da tu drugu osobu pozove na sjednicu optužnog vijeća, pripremno ročište i raspravu te da je ispita na raspravi, i to nakon okrivljenika koji se očitovao da ne osporava osnovanost optužbe, a inače na početku dokaznog postupka.

 

S obzirom na citiranu odredbu članka 557. stavka 1. ZKP/08., a imajući na umu i navedene odredbe članka 558. ZKP/08., treba zaključiti da je, nakon podizanja optužnice, pretpostavka bilo kakvog postupanja prema drugoj osobi koje ima cilj oduzimanje od nje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koja bi na nju bila prenesena – a to uključuje i određivanje ili produljenje privremenih mjera osiguranja oduzimanja od nje te imovinske koristi – postojanje prijedloga državnog odvjetnika za oduzimanje od te druge osobe takve imovinske koristi.

 

U protivnom bi ta druga osoba u ovom stadiju postupka, ako državni odvjetnik nije predložio oduzimanje od nje imovinske koristi, bila uskraćena u korištenju ovlasti propisanih stavkom 4. članka 558. ZKP/08.

 

U kontekstu naprijed navedenog, treba ukazati da se ovaj kazneni postupak nalazi u stadiju nakon podignute optužnice. Naime, optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku okrivljeni G. P. osnovano se sumnjiči zbog počinjenja dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te jednog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju u poticanju, a okrivljenici I. Š., I. H. P. i R. V. zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti svaki.

 

Međutim, državni odvjetnik u optužnici, pored prijedloga da se na temelju članka 557.a stavka 1. točaka a) i e) ZKP/08. produlje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi, nije, u skladu s člankom 77. stavkom 1. KZ/11. i člankom 560. stavkom 1. i 2. ZKP/08., podnio prijedlog da se od imenovanih okrivljenika kao niti od drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist, ista oduzme.

 

S obzirom na ranije navedeno, a budući da ovlašteni tužitelj nije predložio oduzimanje imovinske koristi od drugih osoba na koju je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. niti je pribavljanje te koristi sadržano u činjeničnom opisu inkriminiranih radnji iz terećenih kaznenih djela, u odnosu na te osobe nema zakonskih uvjeta za primjenu privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi.

 

Stoga je pobijanim rješenjem na štetu drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. počinjena povreda kaznenog zakona iz članka 469. točke 5. ZKP/08., na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, uslijed čega je pobijano rješenje u tom dijelu, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. i članka 494. stavka 4. ZKP/08., trebalo preinačiti te u odnosu na te osobe ukinuti privremene mjere osiguranja imovinske koristi kao i do sada provedene radnje. Uslijed takve odluke, žalbe drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist K. P., M. S. i V. P. postale su bespredmetne.

 

Pored navedenog, prvostupanjskom sudu treba ukazati da je kod primjene privremenih mjera osiguranja imovinske koristi potrebno razlikovati druge osobe na koje je imovinska korist prenesena od trećih osoba koje tvrde da glede imovine koja je predmet privremene mjere imaju pravo koje sprječava primjenu zakonskih odredbi koje se odnose na postupak za oduzimanje predmeta i imovinske koristi (Glava XXVIII.). U konkretnom kaznenom predmetu M. S., K. P. i V. P. nemaju svojstvo treće osobe, kako ih naziva prvostupanjski sud, već svojstvo drugih osoba na koju je prenesena imovinska korist. Naime, u odnosu na te osobe privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi određene se iz razloga što su na njih prenesene stvari ili prava koje predstavljaju imovinsku korist, a nisu stečene u dobroj vjeri. Dakle, ne radi se o trećim osobama koje tvrde da glede imovine koja je predmet privremenih mjera imaju pravo koje sprječava oduzimanje te imovine odnosno primjenu tih mjera.

 

 

U odnosu na točku II. izreke

 

Iznoseći razloge za zaključak o osnovanosti prijedloga državnog odvjetnika za produljenjem privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi na imovini okrivljene I. P. H. prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je ,,ista sudjelovala u izvršenju ovog kaznenog djela na način da je to počinila zajednički i dogovorno, pa dakle radilo bi se o ukupnom iznosu pribavljene imovinske koristi za iznos od oko pet milijuna kuna, budući da je svojim radnjama u svojstvu koje je imala, pribavila imovinsku korist i za drugog, dakle I. okr. G. P.“.

 

Međutim, pravilnost iznesenog stajališta prvostupanjskog suda s uspjehom je dovedena u sumnju žalbenim prigovorima okrivljene I. P. H. da joj se točkom II/ optužnice stavlja na teret da je počinjenjem kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju pribavila protupravnu imovinsku korist u sveukupnom iznosu od 703.958,51 kunu. Naime, takvim žalbenim prigovorima okrivljenica opravdano dovodi u pitanje zakonitost osiguravanja iz imovine okrivljene I. P. H. naplate pretpostavljene imovinske koristi koju je navodno inkriminiranim postupanjem pribavio okrivljeni G. P.

 

Naime, imovinska se korist oduzima od počinitelja koji ju je ostvario kaznenim djelom zbog kojeg je osuđen. Kod kaznenih djela počinjenih od strane više osoba imovinska korist će se oduzeti od počinitelja kojima je korist pribavljena, u visini u kojoj je pribavljena za svakog pojedinačno, a ukoliko se ne može utvrditi koliku je korist svaki do počinitelja ostvario, imovinska će se korist oduzeti po slobodnoj ocjeni suda, što u praksi najčešće znači da će se oduzeti u jednakim dijelovima od svakog pojedinačno.

 

Prema tome, ako su dva supočinitelja kaznenim djelom ostvarili korist i to jedan u iznosu 4.242.045,87 kuna, a drugi u iznosu od 703.958,51 kunu, kao što bi to, prema optužbi, ovdje bio slučaj, svakom od počinitelja oduzela bi se ona imovinska korist koju je sam ostvario jer bi, u protivnome, bilo nedopustivo oduzeti jednom počinitelju korist koju je stekao drugi. Dakle, iznos od 703.958,51 kunu čije prisvajanje se podignutom optužnicom inkriminira okrivljenoj I. P. H. je jedini relevantan za donošenje odluke u odnosu na prijedlog državnog odvjetnika za određivanje privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi.

 

U kontekstu naprijed navedenog, pravilnost činjeničnog stanja s uspjehom je dovedena u pitanje i žalbenim tvrdnjama okrivljenice da vrijednost blokirane imovine odnosno nekretnina koje su obuhvaćene privremenom mjerom u znatnoj mjeri premašuju visinu ostvarene protupravne imovinske koristi čije se oduzimanje tom mjerom osigurava, čime s pravom upire na povredu načela razmjernosti, a time i na povredu načela restriktivne primjene mjera kojima se ograničavaju prava i slobode, osobito pravo vlasništva, zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 55/01. - ispravak, 76/10. i 5/14. - dalje: Ustav RH).

 

Naime, prema podacima u spisu, za sada, proizlazi da već vrijednost dijela blokirane imovine u vlasništvu okrivljene I. P. H. i to pojedinih nekretnina u P. za koje su dostavljeni elaborati procjena tržišne vrijednosti nekretnine (oko 420.000,00 eura), u odnosu na pretpostavljenu imovinsku korist za koju se okrivljenica osnovano sumnjiči da je pribavila inkriminiranim joj kaznenim djelom opisanim pod točkom II/ optužnice (703.958,51 kunu), ukazuje da imovina osigurana privremenim mjerama višestruko premašuje iznos za koji se okrivljenica tereti da je stekla počinjenjem tog djela, dakle, da između tih vrijednosti postoji očiti nerazmjer. Stoga se, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, blokada privremenom mjerom obuhvaćene imovine, za sada, ne ukazuje razmjernom ciljevima koje se trebaju ostvariti.

 

Uzevši u obzir sve izneseno, žalbu okrivljene I. P. H. trebalo je prihvatiti i pobijano rješenje ukinuti u dijelu koji se odnosi na okrivljenu I. P. H. te predmet u tom dijelu uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ovom odlukom ukazano, a potom pazeći na načelo razmjernosti, donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku, koju će pritom i valjano obrazložiti.

 

Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.

 

 

U odnosu na točku III. izreke

 

              Pravilno je i na zakonu osnovano prvostupanjski sud utvrdio da su u odnosu na okrivljenog G. P. ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti iz članka 557.a ZKP/08. za produljenje u izreci pobijanog rješenja citiranih privremenih mjera osiguranja imovinske koristi.

 

              Osporavajući pravilnost prvostupanjske odluke, žalitelj prije svega tvrdi da je za otuđenje nekretnina koje su predmet privremenih mjera osiguranja imovinske koristi imao više nego dovoljno vremena i manevarskog prostora jer je vezano uz počinjenje terećenog kaznenog djela uhićen i prvi puta ispitan prije više od dvije godine. Međutim, činjenica da okrivljenik u navedenom razdoblju, a kada je to mogao, nije otuđivao ili opteretio predmetne nekretnine nije od značaja na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da je u ovom trenutku nužno produljiti ovu privremenu mjeru, jer se opasnost od sprječavanja oduzimanja imovinske koristi, u skladu s člankom 557.b stavku 1. ZKP/08. pretpostavlja.

 

Okrivljeni G. P. žalbom nadalje tvrdi da se pobijano rješenje bazira na pukim pretpostavkama i konstrukcijama zastupnika optužbe koji iz konteksta izvlači novčane transakcije i tokove novca koji su prvenstveno vezani uz činjenice i okolnosti novčanih transakcija prije inkriminiranog događaja, vođenje brakorazvodne parnice i s tog osnova isplate bračne stečevine u mirnom postupku kao i određenog dijela koji se veže uz zaradu okrivljenika kao uglednog privrednika i poslovnog čovjeka koji nema nikakve poveznice s iskonstruiranim poslovnim transakcijama i novčanim tijekovima koji se navode u pobijanom rješenju.

 

              Međutim, nema zakonske zapreke da nekretnine precizirane u izreci pobijanog rješenja, bez obzira na način stjecanja vlasništva tih nekretnina, budu predmetom privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi. Naime, stvar u odnosu na koju se određuju privremene mjere ne mora nužno biti stečena kaznenim djelom niti sudovi u ovom postupku po službenoj dužnosti utvrđuju njezino porijeklo pa predmet osiguranja oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom može biti bilo koji dio imovine u vlasništvu okrivljenika ili druge osobe na koju je imovinska korist prenesena. Uostalom, te su mjere, kao što to proizlazi već iz njihovog naziva, privremenog karaktera, dok će konačnu odluku o trajnom oduzimanju imovine radi namirenja kaznenim djelom eventualno stečene imovinske koristi donijeti raspravno vijeće nakon kontradiktorno provedenog postupka.

 

              Na pravilnost pobijanog rješenja nisu od utjecaja ni žalbeni prigovori da je privremena mjera u cijelosti u suprotnosti sa zakonom i Ustavom RH, jer da prejudicira tijek i ishod kaznenog postupka te okrivljenog G. P. stavlja u nepovoljan položaj kao i da dovodi u pitanje egzistenciju kako njegovu tako i njegove obitelji jer ograničava okrivljenikovo pravo vlasništva kao jednu od temeljnih ustavnih kategorija.

 

Naime, privremena se mjera određuje u stadiju postupka u kojem postoji osnovana sumnja o počinjenju kaznenih djela i to isključivo kao osiguranje oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom koja će tek biti utvrđena u slučaju donošenja pravomoćne presude. To znači je cilj primjene privremene mjere osigurati da okrivljenik do pravomoćnog utvrđenja takve imovinske koristi i odluke o njenom trajnom oduzimanju neće raspolagati svojom imovinom i na taj način dovesti do nemogućnosti ostvarenja oduzimanja imovinske koristi za koju se okrivljenik tereti da je činjenjem protupravnih radnji ostvario te se njome ni na koji način ne prejudicira meritorna odluka o krivnji optuženika.

 

              Neosnovan je i paušalan žalbeni prigovor okrivljenika da se u konkretnoj situaciji  može odrediti blaža i razmjernija mjera opreza kojom bi se postigao isti preventivni efekt. Naime, okrivljenik nije, u skladu s člankom 557.e stavkom 4. ZKP/08., ničim učinio vjerojatnim da konkretna mjera nije nužna ili da se osiguranje može postići kakvom drugom blažom privremenom mjerom.

 

Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem u tom dijelu pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile počinjene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

 

 

U odnosu na točku IV. izreke

 

Neposrednim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da spisu prileži punomoć kojom je druga osoba na koju je prenesena imovinska korist M. S. za zastupanje u ovom predmetu ovlastila odvjetnicu M. P. te punomoć kojom je druga osoba na koju je prenesena imovinska korist V. P. za poduzimanje takvih radnji ovlastio odvjetnicu I. K.

 

Međutim, u spisu se ne nalazi punomoć kojom ijedna od navedenih drugih osoba za zastupanje u ovom kaznenom predmetu ovlašćuje odvjetnika K. Š.

 

Stoga je žalbe odvjetnika K. Š. podnesene u ime drugih osoba na koju je prenesena imovinska korist M. S. i V. P., na temelju članka 494. stavka 3. točke 1. ZKP/08. u vezi s člankom 481. stavka 2. ZKP/08. trebalo kao nedopuštene odbaciti jer su podnesene od strane neovlaštene osobe.

 

Zagreb, 17. veljače 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Vesna Vrbetić, v. r.