P-3527/20

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Vici R., u pravnoj stvari tužiteljice D. Ž.
iz S., OIB …, zastupana po pun. D.
O.,odvjetniku u S., protiv tužene R. H., zastupana po
O. državnom odvjetništvu u S., OIB: …. radi naknade štete, nakon
održane glavne i javne rasprave zaključene 16. veljače 2021. u nazočnosti pun tužitelja
D. O., odvj. u S. i zz tužene V. G.., objavljene istog dana,

p r e s u d i o j e

1. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici zakonske zatezne kamate koje teku kako slijedi:

- na iznos od 2.321,58 kuna od 15.lipnja 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.srpnja 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.kolovoza 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. rujna 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.listopada 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.studenog 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. prosinca 2016.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.siječnja 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. veljače 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. ožujka 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. travnja 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. svibnja 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. lipnja 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. srpnja 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. kolovoza 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 5. rujna 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. listopada 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. studenog 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. prosinca 2017.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.siječnja 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. veljače 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. ožujka 2018.godine

2 P-3527/20

- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. travnja 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.svibnja 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.lipnja 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.srpnja 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.kolovoza 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. rujna 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.listopada 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.studenog 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. prosinca 2018.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15.siječnja 2019.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. veljače 2019.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. ožujka 2019.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. travnja 2019.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. svibnja 2019.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. lipnja 2019.godine
- na iznos od 2.785,90 kuna od 15. srpnja 2019.godine

po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do isplate.

II. Dužna je tužena u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak
u iznosu od 28.100,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16. veljače 2021. do
isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate
za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do isplate.

Obrazloženje

Tužbom od 8. 5. 2019. tužiteljica potražuje isplatu razlike tržišne najamnine za stan u
S. anagrafske oznake S., površine 69m2, položen na čst zgr. 3023 ZU
4415 KO S. i zaštićene najamnine koju su u utuženom razdoblju od kolovoza 2014. do
srpnja 2019. plaćali zaštićeni najmoprimci .

Prvostupanjskom odlukom Pn-298/19 od 10. prosinca 2019. naloženo je tuženoj da u
roku 15 dana isplati tužiteljici iznos od 133.258,88 kn zajedno s zakonskom zateznim
kamatama po stopi propisanoj odredbom čl. 29. ZOO koje teku od 10. 12. 2019. od isplate,
dok je za više traženo do iznosa od 167.154,00 kn te za više tražene kamate koje na pojedini
mjesečni iznos od 2.785,90 kn teku svakog 15tog u mjesecu tužbeni zahtjev odbijen kao
neosnovan. Također, naloženo je tuženoj da u roku 15 dana naknadi tužiteljici parnični trošak
u iznos od 13.876,00 kn.

Odlučujući o žalbama stranaka protiv naprijed navedene odluke, Županijski sud u
Varaždinu presudom i rješenjem Gž-416/2020 od 24. rujna 2020. djelomično je potvrdio
prvostupanjsku odluku u dijelu kojim je naloženo tuženoj da tužitelju isplati iznos od

99.828,03 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, te u dijelu kojim je
tužitelj odbijen s zahtjevom od dosuđenih 133.258,88 kn do zatraženih 167.154,00 kn.
Presuda je preinačena u dijelu kojim je tuženoj naloženo da tužitelju isplati iznos od

3 P-3527/20

133.430,80 kn, te u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen, te ukinuta u dijelu u kojem je tužitelj
odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za više tražene kamate koje na pojedini mjesečni iznos
od 2.785,90 kn teku svakog 15tog u mjesecu, kao i odluci o parničnom trošku, te u tom dijelu
predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa ovog suda P2-, dopisa ODO u
Splitu N-DO-od 8. lipnja 2018. g., zahtjeva tužiteljice za mirno rješenje spora od 5.

06. 2018. g., rješenja o nasljeđivanju iza pok. L. O. br. O- od 16. 04.

2013. g., zk izvatka za čest. zgr. ZU K.O. S., procjene tržišne vrijednosti
najamnine predmetnog stana P. d.o.o. od 14.02. 2018. presude Županijskog suda u Splitu
Gžp-, uvjerenja o prebivalištu za A. L. i M. L. P. S.
dalmatinske od 22. 08. 2019. g., podataka Porezne uprave klasa … od 10. rujna 2019.

Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u dosuđujućem dijelu.

U postupku je utvrđeno sljedeće:

- kako je tužiteljica vlasnica trosobnog stana u prizemlju zgrade sagrađene na čest.
zgr. ZU K.O. S. površine 69 m2, anagrafske oznake…,
S.;

- kako je tužiteljica vlasništvo predmetnog stana stekla nasljeđivanjem iza smrti
majke pok. L. O. temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika
Z. P. iz S. br. O-, od 16. travnja 2013. godine;

- kako predmetni stan koriste za stanovanje M. L. i A. L., kćerka i
unuka zaštićenog najmoprimca V. P.;

- kako je prednica tužiteljice pravomoćnom presudom ovog suda P2- od 23.
prosinca 2011. g. odbijena s zahtjevom kojom je tražila predajom u posjed
predmetnog stana od V. P., bivšeg nositelja stanarskog prava te
njegove kćerke i unuke;

- kako se bivši nositelj stanarskog prava V. P. obratio prednici tužiteljice
pismenom od 22. srpnja 1997. g. radi sklapanja Ugovora o najmu stana sa
zaštićenom najamninom, što je utvrđeno u postupku koji je vođen pred ovim
sudom pod br. P2-;

- kako između prednika tužiteljice i bivšeg nositelja stanarskog prava, te sada
tužiteljice i članova obiteljskog domaćinstva bivšeg nositelja stanarskog prava
nikada nije zaključen Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom u pisanom
obliku;

- kako članovi obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca koji sada koriste
stan plaćaju tužiteljici povremeno, kako navodi u tužbi zaštićenu najamninu u
iznosu od 187,00 kuna mjesečno;

- kako članovi obiteljskog domaćinstva bivšeg nositelja stanarskog prava M.
L. i A. L. imaju prijavljeno prebivalište na predmetnoj adresi, koje
nikada nisu mijenjale.

4 P-3527/20

Sva prednja utvrđenja nisu sporna među parničnim strankama, a prihvaća ih i drugostupanjski sud u svojoj odluci.

Jednako tako, drugostupanjski sud prihvaća i način izračuna, odnosno utvrđenje visine razlike zaštićene najamnine koju je ovaj sud utvrdio tijekom postupka.

Naime, glede visine tužbenog zahtjeva sud je na prijedlog stranaka pribavio podatke o
cijeni najma stambenog prostora od strane Porezne uprave, koja je dostavila
sudu podatke za 5 stana koji se nalaze u istom gradskom kvartu, odnosno gradskoj zoni.
Prema ovim podacima ugovorna mjesečna najamnina za stan u…, površine 58
m2 iznosi 3.000,00 kn, odnosno prema izračunu suda 51,72 kn/m2; za stan u ….
površine 55 m2, ugovorena mjesečna najamnina od 2.000,00 kn, odnosno 36,00 kn/m2; za
stan u …površine 76,36 m2 ugovorena mjesečna najamnina iznosi 3.000,00 kn,
odnosno 39,28 kn/m2, za stan u ….površine 51 m2 ugovorena mjesečna
najamnina iznosi 3.000,00 kn, odnosno 58,82 kn/m2, te za stan u …površine
100 m2 ugovorena mjesečna najamnina iznosi 5.868,80 kn, odnosno 58,68 kn/m2. Prema
ovim podacima prosječna cijena najma po metru kvadratnom iznosila bi 38,937 kn, odnosno
pomnoženo s kvadraturom predmetnog stana (69m2) cijena najma iznosila bi 3.397,137 kuna
mjesečno. Tužiteljica je tužbeni zahtjev uredila prema podacima agencije P. d.o.o. od

14. 02. 2018. g., koja nije specijalizirana za iznajmljivanje nekretnina, već je podatke o cijeni
nekretnine pribavila od agencija koje se tom djelatnošću bave te utvrdila da bi mjesečna
cijena najma za predmetni stan iznosila minimalno 350,00 Eura, odnosno maksimalno 450,00
Eura protuvrijednosti u kunama. Temeljem tih podataka tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev
te je za primjerenu mjesečnu najamninu uzela iznos od 400,00 Eura u kunskoj
protuvrijednosti, te utvrdila da bi ostvarivala mjesečnu najamninu od 2.972,90 kuna, od kojeg
iznosa je oduzela 187,00 kuna mjesečno, koliko iznosi zaštićena najamnina, te tako dobila
mjesečni iznos od 2.785,90 kuna. S obzirom da bi mjesečna najamnina prema podacima
Porezne uprave iznosila za predmetni stan prema prosječno utvrđenoj
najamnini po m2 za stanove slične površine u istom kvartu 3.379,137 kuna, dakle više od
onog što tužitelj potražuje, sud smatra primjerenim dosuditi tužitelju traženi iznos mjesečne
najamnine. Naime, sustav zaštićenog najma nameće teret stambenog zbrinjavanja zaštićenih
najmoprimaca vlasnicima stanova, te predstavlja miješanje u njihovo pravo na mirno uživanje
vlasništva, čime im se nameće nerazmjeran i pretjeran teret protivno odredbi čl. 1. Protokola
1 uz konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga vlasnici stanova imaju
pravo na naknadu imovinske štete u visini razlike između tržišne najamnine i zaštićene
najamnine, a i pravo na na pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu, o čemu se
izjasnio VSRH u svojim odlukama. Nadalje, vlasnik stana ne treba dokazati da bi predmetnu
nekretninu iznajmio za iznos tržišne najamnine, s obzirom da se time stavlja u nemoguću
poziciju jer ne može raspolagati vlastitom nekretninom, već je dovoljno dokazati visinu
tržišne najamnine na istoj ili sličnoj lokaciji u utuženom razdoblju i visinu zaštićene
najamnine na koju bi imao pravo.

Glede osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva izjasnila se sudska praksa u
brojnim odlukama pa tako Županijski sud u Varaždinu u odluci Gž-397/19 od 28. 5. 2019.,
VSRH u odluci Rev- 234/16 od 19. 12. 2017 i Rev-3264/16, te Županijski sud u Karlovcu u
odluci Gž-88/11 od 7. 3. 2019.

5 P-3527/20

Nadalje, nesporno je kako tužitelj potražuje naknadu štete po osnovi razlike najamnine
koju s osnova zaštićene najamnine prima od zaštićenog najmoprimca do iznosa koju bi mogao
ostvariti kao tržišnu najamninu, a koja je u ovoj fazi postupka utvrđena u iznosu od 2.792,90
kn. Također, nesporno je da se radi o potraživanju koje prema odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a
zastarijeva u roku 3 godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu
počinila. S obzirom da se nakon odluke E. suda za ljudska prava u predmetu S.
protiv RH postavilo pitanje od kada počinje teći zastara za ovakvo potraživanje tužitelja,
dilemu je riješio VSRH svojom odlukom Rev-1104/18, prema kojoj zastara teče od stupanja
na snagu Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, tj. od 5. 11. 1997. kada ju je
RH ratificirala. Drugostupanjski sud u svojoj odluci glede predmetnog potraživanja tužitelja
nalazi da je zastara tražbine tužitelja s naslova naknade štete u konkretnom slučaju tekla od 2.

6. 2016. do 5. 6. 2018. (kada je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora), kada je došlo
do zastoja zastare koji je trajao tri dana, do 8. 6. 2018. i nakon toga da je zastara počela
ponovno teći. Računajući zastaru na taj način, drugostupanjski sud zaključuje da su sve
tražbine tužitelja prije 2. 6. 2016. zastarjele, a ne prije 5. 6. 2015. kako smatra prvostupanjski
sud. Zbog navedenog je uvažena žalba tuženika i odbijen tužbeni zahtjev tužitelja s naslova
naknade štete za razdoblje od 5. 6. 2015 do 2. 6. 2016. u iznosu od 33.430,00 kn, koliko
iznosi zbroj razlike najamnine od 2.785,90 kn uvećano za broj mjeseci u tom razdoblju, koji
iznos je u zastari zbog proteka roka od 3 godine propisanog odredbom čl. 230. st. 1. ZOO-a.

Prvostupanjski sud je u ranijoj odluci dosudio tužitelju naknadu štete za razdoblje od

5. 6. 2015. do srpnja 2019., u mjesečnom iznosu od po 2.785,90 kn, osim za prvi iznos koji
dospijeva 15. srpnja 2015. (u obrazloženju pogrešno navedeno 15. srpnja 2019.), a koji iznosi

2.321,58 kn, jer je prvih pet dana palo u zastaru. S obzirom da je drugostupanjski sud uvažio
žalbu tuženika u pogledu zastare, te da su sve tražbine prije 2. 6. 2016. zastarjele, potvrđena je
prvostupanjska odluka u dijelu kojim je naloženo tuženoj da isplati tužitelju iznos od

99.828,03 kn za razdoblje od 2. lipnja 2016. do lipnja 2019., te preinačena u dijelu kojim je
naloženo tuženoj da tužitelju isplati iznos od 33.430,80kn, koliko iznosi zbroj razlika
najamnine od 2.785,90 kn uvećano za broj mjeseci između 5. 6. 2015. i 2. 6. 2016., te u tom
dijelu tužbeni zahtjev odbijen.

Prvostupanjski sud je u ranijoj odluci zauzeo stav kako tužiteljici na dosuđeni iznos
naknade štete pripada pravo na zatezne kamate od presuđenja, budući je visinu materijalne
štete utvrdio prema cijenama na dan presuđenja, pozivajući se pritom na odluku Županijskog
sada u Varaždinu broj Gž-889/17. Za navesti je da u pogledu tijeka zateznih kamata postoje
različite odluke drugostupanjskih sudova u ovoj vrsti predmeta, no ovaj sud prihvaća stav
drugostupanjskog suda u odluci Gž-416/2020, da u konkretnom slučaju zatezna kamata teče
na svaki pojedini mjesečni iznos , jer se šteta sastoji od razlike zaštićene najamnine i tržišne
najamnine za svaki pojedini mjesec i obveza naknade takve štete smatra se dospjelom u
trenutku nastanka te štete, tj. 15tog dana sljedećeg mjeseca za prethodni mjesec, kako je
tužitelj zatražio.

Slijedom izloženog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata po stopi propisanoj
odredbom čl. 29. ZOO-a za razdoblje od 2. 6. 2016., kako je zatraženo, svakog 15tog u
mjesecu za prethodni mjesec.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a , a tužitelju je
obistinjen trošak kako slijedi: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora, sastav tužbe, sastav
podneska od 15. 7. 2019., zastupanja na ročištima od 15. 7. 2019., 29. 8. 2019., 11. 10. 2019.,

6 P-3527/20

31. 10. 2019., 20. 11. 2019., 24. 11. 20., po 2.500,00 kn, što ukupno iznosi 22.500,00 kn,
odnosno uvećano za 5.625,00 kn PDV-a, 28.125,00 kn na ime zastupanja.

Tužiteljici pripada pravo na naknadu pristojbe tužbe od 1.938,00 kn te žalbe na
presudu u iznosu od 3.125,00 kn, i pristojbe odluke od 1.938,00 kn, tako da ukupni trošak
iznosi 35.126,00 kn.

S obzirom da je tužitelj uspio u omjeru od 100%, a glede visine u omjeru od 60%, to je njegov ukupni uspjeh u sporu 80%, pa mu pripada trošak u iznosu od 28.100,00 kn.

U Splitu, 16. veljače 2021. godine

S U D A C

Vica Roščić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu.
Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa
presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno
obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena
onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno
obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude
obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.