Baza je ažurirana 17.07.2026. zaključno sa NN 53/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Poslovni broj: Usž-4906/20-2

 

Poslovni broj: Usž-4906/20-2

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Biserke Kalauz i Gordane Marušić-Babić, članica vijeća, te višeg sudskog savjetnika-specijaliste Josipa Petkovića, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice Z. B. P. iz Z., koju zastupa opunomoćenica V. J., odvjetnica u Z., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, pravnog slijednika Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Z., radi davanja suglasnosti za  pokretanje ovrhe na imovini strane države u Republici Hrvatskoj, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1844/19-4 od 2. listopada 2020., na sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2021.

 

r i j e š i o   j e 

              

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1844/19-4 od 2. listopada 2020.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1844/19-4 od 2. listopada 2020., odbačena je tužba protiv tuženika radi poništenja akta, klasa: 740-11/17-01/271, urbroj: 514-05-01-02-01-19-04 od 11. veljače 2019., kojim je tužiteljici uskraćena suglasnost za pokretanje ovrhe na imovini strane države u Republici Hrvatskoj.

Tužiteljica pobija rješenje zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS). U žalbi, ponavlja navode iz tužbe i, u bitnome, navodi da je osporeni akt tuženika upravni akt u smislu članka 20. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17.) i članka 3. Zakon o sustavu državne uprave (Narodne novine,  150/11, 12/13, 93/16, 104/16 i 66/19), jer se za davanje te suglasnosti pokreće upravni postupak pred tijelom države uprave. Predlaže da Sud poništi pobijano rješenje i usvoji tužbeni zahtjev.

Tuženik nije odgovorio na žalbu.

Žalba nije osnovana.

Ispitujući pobijano rješenje u dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s odredbom članka 73. stavka 1. ZUS-a, Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija žalbom.

Utvrdivši da akt tuženika kojim je tužiteljici uskraćena suglasnost za pokretanje ovrhe na imovine strane države u Republici Hrvatskoj nije upravni akt, prvostupanjski sud je odbacio tužbu kao nedopuštenu, na temelju odredbe članka 30 stavka 1. točke 7. ZUS-a. U obrazloženju rješenja izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je tako odlučio. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.

U prosuđivanju dokaza provedenih u upravnom postupku, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u sudskom postupku.

Naime, i ovaj Sud smatra da suglasnost za pokretanje ovrhe na imovini strane države u Republici Hrvatskoj nije upravna stvar u smislu članka 2. ZUP-a. Akt tuženika nema karakter upravnog akta već u biti predstavlja konkretan akt uprave protiv kojeg stranka nema pravnu zaštitu. Stoga takav akt ne može biti predmet upravnog spora (članak 3. stavak 1. točka 2. ZUS-a). Davanje suglasnosti za pokretanje ovrhe na imovini strane države u Republici Hrvatskoj je u nadležnosti tijela državne uprave (ministarstva), međutim to ne znači da je taj akt donesen u upravnoj stvari kojom je odlučeno o pravu, obvezi ili pravnom interesu tužiteljice.

Sud zbog toga žalbene navode smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Radi se o navodima o kojima se prvostupanjski sud izjasnio, a s kojima očitovanjima je u potpunosti suglasan i ovaj Sud. Obrazloženje pobijanog rješenja sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njegovo donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi to rješenje bilo rezulat arbitrarnog postupanja dok se pravno shvaćanje izraženo u pobijanom rješenju zasniva na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. u vezi s člankom 67. stavkom 3. ZUS-a, odlučiti kao u izreci rješenja.

 

U Zagrebu 16. veljače 2021.

 

Predsjednica vijeća

Mira Kovačić, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu