1

Pr-625/2018-34

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac                                                                                Pr-625/2018-34

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja M. P., iz I., OIB: … zastupanog po punomoćniku M. K. odvjetniku u Z., protiv tuženika R. H., ministarstvo, OIB: …, zastupanog po O.D.O. u S., radi isplate, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i pun. zz. tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 15.veljače 2021.godine,

 

p r e s u d i o    j e:

 

              I/Nalaže se tuženiku R. H., ministarstvo, OIB: …, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju M. P., iz I., OIB: … na ime razlike plaće ukupan iznos od 1.784,32 Kuna bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-          209,68 Kuna od 16.09.2013.godine pa do isplate,

-          201,47 Kuna od 16.02.2014.godine pa do isplate,

-          405,05 Kuna od 16.05.2014.godine pa do isplate,

-          405,05 Kuna od 16.06.2014.godine pa do isplate,

-          223,78 Kuna od 16.12.2014.godine pa do isplate,

-          339,30 Kuna od 16.03.2018.godine pa do isplate,

po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015.godine, a od 01.08.2015.godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena.

II/Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan, a koji se odnosi na potraživanje zakonske zatezne kamate  tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu razlike naknade plaće kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju ukupan iznos od 5.468,75 Kuna na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi  na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena.

 

Obrazloženje

 

              U tužbi predanoj ovom sudu dana 27.srpnja 2018.godine tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnk P.C.U. S. na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 04.05.2013.godine do 04.05.2018.godine tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji da mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima  i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati  koliko je trebao raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužitelj ističe da je u navedenim oblicima rada tužitelj radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u R. H. koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužitelj ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužitelj ističe da postoji prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drukčiji način  jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužitelj ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen pošto da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.

              Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 09.10.2020.godine (list 215-216 spisa) tako da isti potražuje ukupan iznos od 1.784,32 Kuna bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

              Tužena u odgovoru na tužbu (list 8 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te predlaže istog odbiti. Navodi kako nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe jer da nije okončan postupak mirnog rješenja spora radi čega predlaže sudu da sukladno odredbi članka 186. a ZPP-a odbaci tužbu. Ističe da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 04.svibnja 2018.godine radi isplate iznosa od 50.000,00 Kuna po osnovi neplaćenog prekovremenog rada te da je tuženik dopisom broj N-DO-301/18 od 04.srpnja 2018.godine izvijestio tužitelja kako smatra predmetni zahtjev djelomično osnovanim budući da je tužitelj u navedenom razdoblju doista ostvario određeni broj prekovremenih sati koji da mu nisu isplaćeni, ali da zbog velikog broja zaprimljenih istovrsnih predmeta nadležno ministarstvo nije objektivno bilo u mogućnosti utvrditi točan broj sati te sačiniti izračun pa da će sukladno navedenom po zaprimanju navedenih podataka tuženik tužitelja pozvati na zaključenje nagodbe. Ističe se da se tužitelj nije očitovao na navedeni dopis tuženika već da je podnio tužbu, a da za to nije bilo osnova jer da zahtjev za mirno rješenje spora nije odbijen niti se radilo o tome da o istom nije odlučeno u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Ističe se da je iz dopisa tuženika od 30.08.2018.godine razvidno da tuženik postupa po zahtjevu za mirno rješenje spora te da je spreman tužitelju isplatiti pripadajući iznos za ostvarene prekovremene sate sukladno specifikaciji obračuna prekovremenih sati koji da je dostavljen tužitelju. Nadalje, tužena ističe da uvidom u relevantnu dokumentaciju i to rješenja o rasporedu tužitelja, obračunske isprave za isplatu plaće- naknade te evidencije o korištenju radnog vremena za razdoblje od svibnja 2013.godine do travnja 2018.godine da je razvidno da je tužitelj radeći u turnusima u navedenom periodu ostvario 28 prekovremenih sati rada, a koji da mu nisu isplaćeni sukladno citiranim propisima. Ističe se da bi sukladno izračunu tuženika sačinjenom temeljem navedene dokumentacije tužitelju za ostvarene prekovremene sate pripadao ukupan bruto iznos od 1.453,76 Kuna. Tuženik ističe da osporava tužbeni zahtjev u dijelu koji prelazi ostvareni broj prekovremenih sati kao i u dijelu koji prelazi specificirani iznos tuženika, te da se u tom dijelu predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, te se osporava potraživanje zateznih kamata na pojedinačne bruto iznose od dana dospijeća. Tužena se poziva na odredbu članka 45.stavka 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ističući da  predujam poreza na dohodak obračuna obustavlja i uplaćuje poslodavac isplatitelj primitka iz članka 14. ZPD-a i to prilikom svake isplate, prema propisima koji važe na dan isplate. Ističe se da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek isplatom plaće, a što da znači da do trenutka isplate plaće nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak te da se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju pa da zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata nije osnovan.

              Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom očitovanja ODO-a S. od 04.srpnja 2018.godine na zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-6, te 1-12  spisa);zahtjeva za mirno rješenje spora (list 7-8 spisa); rješenja ministarstva od 01.srpnja 2012.godine (list 13-14 spisa); rješenja ministarstva od 08.srpnja 2013.godine (list 15-16 spisa); rješenja ministarstva od 01.rujna 2017.godine (list 17-18 spisa); evidencija o korištenju radnog vremena i obračunskih lista plaća tužitelja (list 19-140 spisa); izračuna tužene (list 148-151 spisa);  Tumačenja  KU-a od strane Zajedničke komisije sa prikazom zbroja radnih dana i blagdana (list 154, te 160-162, te 181-182 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo M. G. (list 166-172 spisa); dopunskog nalaza i mišljenja vještaka M. G. (list 192-197 spisa). Sudu su dostavljeni i primjerci sudske prakse.

Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

              Prvenstveno je potrebno istaći da je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu dana 04.05.2018.godine (list 7-8 spisa) sa zahtjevom da mu se isplati neplaćeni prekovremeni rad za razdoblje od 04.05.2013.godine do podnošenja tog zahtjeva u paušalnom iznosu od 50.000,00 Kuna bruto. Iz dopisa ODO-a S. od 04.srpnja 2018.godine (list 5-6 spisa) proizlazi da je ODO S. odgovorilo tužitelju na način da je istaklo da je iz relevantne dokumentacije za razdoblje od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine razvidno da je tužitelj ostvario određeni broj prekovremenih sati rada kao ovlašteni carinski službenik koji je radio u turnusima, a koji da mu nisu isplaćeni sukladno KU i drugim citiranim propisima, te je ODO-a S. istakao da zahtjev podnositelja smatra djelomično osnovanim te da predlaže zaključenje nagodbe s time da će državno odvjetništvo dostaviti nacrt nagodbe. Također je iz očitovanja ODO-a S. tužitelju od 30.08.2018.godine (list 11 spisa) razvidno da je tužena dostavila tužitelju speifikaciju obračuna prekovremenih sati iskazanu mjesečno, po godinama i u sveukupnom bruto iznosu od 1.453,76 Kuna, te je pozvao tužitelja da se izjasni da li je suglasan na sklapanje nagodbe ističući ujedno da ga ne pripadaju zatezne kamate. Iz navedenog je razvidno da tužena nije udovoljila zahtjevu tužitelja za mirno rješenje spora budući među strankama u ovom sporu nije sporno da tužena s tužiteljem nije zaključila nagodbu na ponuđeni iznos od 1.453,76 Kuna, te je tužitelj u skladu sa odredbom članka 186 a ZPP-a po proteku zakonskog roka za udovoljenje njegovom zahtjevu za mirno rješenje spora podnio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari dana 27.07.2018.godine slijedom čega tužitelj nije prekludiran u pravu na podnošenje tužbe u predmetnoj pravnoj stvari pa je neosnovan prigovor tužene kojim je istakla preuranjenost tužbe kao i zahtjev tužene za odbačaj tužbe.

              Među strankama  nije sporna činjenica da je tužitelj kod tuženika obavljao u utuženom periodu od 04.05.2013.godine do 04.05.2018.godine posao na radnom mjestu carinika III vrste   a koja činjenica proizlazi iz pregledanih rješenja ministarstva (list 13-18 spisa).

              Nije sporno ni da je tužitelj obavljao posao carinika III vrste u turnusu 12-24, 12-48. Sporno je da li je isti u navedenom smislu ostvario određene sate prekovremenog rada koji mu nisu plaćeni,te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN 112/17).

              U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije u spisu te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku M. G., te dokaz dopunom nalaza i mišljenja vještaka M. G..

              Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).

              Iz nalaza i mišljenja vještaka M. G. (list 166-172 spisa) proizlazi da vještak ističe da je utvrdio da su podaci koji su korišteni iz evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja ispravno prenijeti u obračunske isprave i da su ti podaci obračunani sukladno odredbama spomenutog  Kolektivnog ugovora, a koje odredbe da se odnose na obračun plaća, odnosno naknada po osnovi rada noću, u drugoj smjeni, turnusa, rada na državne blagdane, subotom i nedjeljom. Vještak ističe nadalje da daje mišljenje da su navedene naknade ispravno obračunane te da se ne mogu ponovno obračunavati kao faktor vremena prilikom obračuna razlike prekovremenih sati tužitelja za utuženo razdoblje kako traži tužitelj. Vještak navodi da je vještačenje proveo na temelju evidencija o korištenju radnog vremena tužitelja i obračunske isprave za isplatu plaća tužitelja od svibnja 2013.godine do travnja 2018.godine, te mjesečnog fonda sati rada od ponedjeljka do petka sukladno Zakonu o radu i navedenom KU, te da je vještačenje proveo uzimajući u obzir odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 104/03) te odgovarajućim tumačenjima odredaba predmetnog Kolektivnog ugovora i to posebnih odredaba koje se odnose na evidenciju, obračun i isplatu prekovremenih sati tužitelja u utuženom razdoblju. Vještak je navedeni obračun prikazao u Tablicama koje prileže njegovom vještvu (list 169-171 spisa).Zaključno vještak navodi da na temelju zadatka suda, dokumentacije koja mu je bila na raspolaganju i podataka navedenih u gornjoj tablici, stupac 20, da je iskazao razlike plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada za razdoblje od 04.05.2013.godine do 04.05.2018.godine u bruto iznosu od 16.332,17 Kuna.

              Tužena je u podnesku od 25.10.2019.godine (list 177-180 spisa) istakla prigovore na nalaz i mišljenje vještaka G. ističući da vještačenje nije provedeno na pravilan način jer da nije uzeto u obzir da je tužitelj u tijeku cjelokupnog utuženog razdoblja radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca. Istaknuto je da je vještak pogrešno prikazao i obračunao ukupno 276 prekovremenih sati koje da je još uvećao za 50%, te da je prilikom obračuna ponovno obračunao redovan rad tužitelja, a koji da je već obračunat prilikom isplate isplaće za prosinac 2017, a što da je potpuno nepravilno i da multiplicira sate koji da su već plaćeni. Tužena ističe da je ključno da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da tužitelj radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. U tom smislu tužena ističe da neovisno o činjenici što je tužitelj rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan koji u tjednu pada od ponedjeljka do petka, da će isti pravo na prekovremene sate ostvariti tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Tužena u tom smislu navodi da je iz navedenog jasno da je postupljeno protivno odredbi članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike. Tužena je u navedenom smislu predložila da se provede dopuna nalaza i mišljenja vještaka G. sve sukladno i isključivo članku 38.stavku 10. KU-a za državne službenike i namještenike.

              Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka M. G. (list 192-197 spisa) proizlazi da je vještak G. istakao da je iz podneska tužene razvidno da tužena prigovara na prekovremene sate rada tužitelja koji su ostvareni na dane blagdana od ponedjeljka do petka u cijelom utuženom razdoblju, te vještak nadalje navodi da je dopunsko vještačenje proveo na način da je iz tablice iskazane u vještvu od 20.09.2019.godine stupac 7, isključio prekovremene sate rada tužitelja ostvarene na blagdan u utuženom razdoblju od ponedjeljka do petka, a sve kako je i iskazao u tablici koja prileže dopuni vještva. Nadalje, vještak ističe da je dopunsko vještačenje izveo na temelju evidencija o korištenju radnog vremena tužitelja i obračunske isprave za isplatu plaća tužitelja od svibnja 2013.godine do travnja 2018.godine, mjesečnog fonda sati rada od ponedjeljka do petka sukladno Zakonu o radu i navedenom KU, te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13). Sve navedeno je vještak prikazao u Tablicama koje prileže njegovu nalazu i mišljenju.

Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka G. kao i način izračuna prekovremenog rada tužitelja  iz dopune nalaza i mišljenja vještaka G. kao vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je tužena dostavila u predmetni spis, posebice obračunskim listama plaća tužitelja i evidencijama o korištenju radnog vremena, a  vještak se očitovao o prigovorima tužene te sukladno navedenim prigovorima i nalogu suda je korigirao svoj nalaz i mišljenje sukladno onom što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a (44.stavka 10.) za državne službenike i namještenike, te u skladu sa dokumentacijom u spisu i relevantnim propisima.

Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu 12-24, 12-48, a koja činjenica je razvidna i iz pregledanih evidencija o korištenju radnog vremena tužitelja, te iz rješenja ministarstva (list 13-18 spisa).

                Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.

              Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%.

              Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a,a koja odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

              Iz očitovanja vještaka G. povodom primjedbi na njegov nalaz i mišljenje proizlazi da je vještak izračunao broj ostvarenih prekovremenih sati na način da je iz tablice iskazane u vještvu od 20.09.2019.godine (stupac 7) isključio prekovremene sate rada tužitelja ostvarene na blagdan u utuženom razdoblju od ponedjeljka do petka, te je utvrdio da tužitelja po osnovi  razlike plaća po osnovi prekovremenog rada, a za razdoblje od 04.05.2013.godine do 04.05.2018.godine pripada ukupno 1.784,32 Kuna. Vještak je do navedenog izračuna došao primjenjujući ono što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a, a kojom odredbom je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

              Na navedeni obračun vještaka iz dopune nalaza i mišljenja stranke u ovom postupku nisu imale nikakvih primjedbi.

Kako je tužbeni zahtjev tužitelja postavljen u skladu s dopunom nalaza i mišljenja vještaka M. G., a koju dopunu ovaj sud smatra jasnom, potpunom i u skladu s dokumentacijom priloženom spisu te koje je izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. stavkom. 10. KU/13 i čl. 38.stavkom 10. KU/17 koji propisuju da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te Tumačenjem 2/35 Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koje propisuje što se smatra prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu (list 182 spisa), te u kojem se tumačenju ističe da su redovni mjesečni fond radnih sati sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a da se dobije na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8, te se navodi da redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve, dvije druge, dvije treće-2 dana slobodno). U navedenom smislu tužbeni zahtjev kojim tužitelj potražuje ukupan iznos od 1.784,32 Kuna prihvaćen je u cijelosti kao osnovan te je odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

Tužitelju je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa navedenog u dopuni nalaza i mišljenja vještaka M. G.. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Neosnovan je dio zahtjeva tužitelja za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće jer isti do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) slijedom čega je za ovaj dio tužbenog zahtjeva odbijen, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja  i odlučeno kao u točkama I/ i II/  izreke ove  presude.

  Tužitelj nije uspio samo sa neznatnim dijelom svog tužbenog zahtjeva, a koji se odnosi na zahtjev za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, te ovaj sud smatra da tužiteljev tužbeni zahtjev iz podneska od 09.10.2020.godine koji glasi na iznos od 1.784,32 Kuna predstavlja uređenje tužbenog zahtjeva u skladu sa dopunom nalaza i mišeljenja vještaka G., a koji vještak  je sukladno nalogu ovog suda ispravio izračun iz svog osnovnog nalaza i mišljenja primjenjujući odredbu članka 38.stavka 10. KU-a za izračun prekovremenog rada te je ovaj sud odlučio sukladno odredbi članka 154.stavka 3. ZPP-a da tužena nadoknadi tužitelju cjelokupne parnične troškove. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika  pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 25 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 25 bodova, trošak sastava podneska od 24.04.2019.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 31.05.2019.godine u iznosu od 25 bodova, trošak sastava podneska od 12.08.2020.godine u iznosu od 25 bodova, trošak sastava podneska od 09.10.2020.godine u iznosu od 25 bodova, zastupanja na ročištu od 03.06.2019.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 20.11.2019.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 12.01.2021.godine u iznosu od 25 bodova, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 12,5 bodova, a što ukupno iznosi 237,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 2.375,00 Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 593,75 Kuna ukupno iznosi 2.968,75 Kuna te što uz trošak vještačenja u iznosu od 2.500,00 Kuna ukupno iznosi 5.468,75 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

 

U Splitu, 15.veljače 2021.godine

 

 

                                                                              S u d a c:

 

                                                                                                    Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.