Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja B. P., O.:…, iz O., zastupan po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika R.
H., O.: …, zastupan po ODO-u u S., radi isplate, nakon održane glavne
i javne rasprave, zaključene dana 19. studenog 2020.g., u nazočnosti zamjenika punomoćnika
tužitelja I. Z. i punomoćnice zakonske zastupnice tužene M. P., a po objavi
presude dana 12. veljače 2021.g.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku R. H., Ministarstvo financija, O.:
…, zastupano po O. u S., da
tužitelju B. P., O.:…, iz O., na ime razlike
plaće isplati ukupan iznos od 5.762,21 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom
kamatom tekućom na iznos od :
- 286,65 kn od 16. 06. 2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 191,10 kn od 16.11.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 784,88 kn od 16.12.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 849,10 kn od 16.01.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 627,91 kn od 16.04.2014.pa do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 210,26 kn od 16.07.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 250,88 kn od 16.10.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 287,96 kn od 16.11.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 151,21 kn od 16.05.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 792,05 kn od 16.09.2015.pa do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 161,13 kn od 16.02.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 154,12 kn od 16.04.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 534,12 kn od 16.05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 309,64 kn od 16.06.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 171,20 kn od 16.12.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29.
Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope
HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za 5 % poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate po
prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno
razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 % poena, te da plati
trošak parničnog postupka u iznosu od 10.937,50 kn, zajedno s zakonskim
zateznim kamatama prema navedenoj koja teče od presuđenja pa do isplate, a
sve u roku od 8 dana .
Obrazloženje
U tužbi koja je podnijeta dana 14. kolovoza 2018.g. tužitelj navodi da je zaposlenik
tuženika, djelatnik PCU S., na radnom mjestu carinika, a sve
sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20. ožujka 2013. do 05.
travnja 2018., da je tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao
prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od
8 sati, u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko da je trebao raditi u
smjeni) i (turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom,
kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, da se smatra svaki
sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, u radu na drugi način.
U navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću,
subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s
odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u R. H., koji da su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i
namještenike te internim aktima tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se
prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i
nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki
sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad koji je tužitelj
ostvarivao na drugačiji način, da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog
vremena i koji da su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako da je određeno, da redovni mjesečni
fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog
tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu
pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne
dane Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen,
pošto da su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim
rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti dopisom
odbijen u cijelosti.
Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom predanim na ročištu
dana 19. studenog 2020., sukladno dopunskom vještvu vještaka B. od dana 28. rujna
2020.
U odgovoru na tužbu od 20. rujna 2018. tužena navodi kako se protivi tužbi i
tužbenom zahtjevu, predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i obvezati tužitelja na
podmirenje parničnog troška. Tužena navodi zakonodavni okvir odnosno propise kojima se
utvrđuje što čini plaću carinskih službenika,kao i obračun plaće da su Kolektivni ugovor za
državne službenike i namještenike, Zakon o radu, Zakon o carinskoj službi, Zakon o državnim
službenicima i namještenicima i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti
poslova za carinske službenike. Iz očitovanja Ministarstva financija, C. uprave,
S. ureda, da proizlazi da je iz dostavljenih izjava rukovoditelja službi razvidno da je
između tužitelja i tadašnjih nadređenih rukovoditelja u spornom razdoblju postignut dogovor
prema kojem je tužitelj za sate u mjesecu kada je radio više od mjesečnog fonda radnih sati
koristio u narednom mjesecu na način da je radio manje od mjesečnog fonda radnih sati,
odnosno kompenzirao sate od prethodnog mjeseca. Stoga , da tužitelju ne pripada naknada na
ime ostvarenog prekovremenog rada kroz utuženo razdoblje.
U dokaznom postupku sud je pregledao odgovor na Zahtjev za mirno rješenje spora
tužitelja od 04. srpnja 2018, Zahtjev za mirno rješenje spora 05. travnja 2018., očitovanje
B. J., I. R., D. T., L. Š., J. U., M. A.,
e-mail poruke poslana od strane I. R. , Rješenje RH, Ministarstvo financija,
Klasa: UP/I-112-02/12-01/107, Ur broj: 513-02-52-93/8-12-1 od 01. srpnja 2012., Rješenje
RH, Ministarstvo financija, Klasa: UP/I-112-02/13-01/339, Ur broj: 513-02-5193/1-13-1 od
08. srpnja 2013., Rješenje RH, Ministarstvo financija, K.: UP/I-112-02/17-01/1056 Ur
broj: 513-02-8009/8-17-1 od 01. rujna 2017., evidencija o korištenju radnog vremena za
ožujak 2013. , obračunska isprava ožujak 2013. , evidencija o korištenju radnog vremena za
travanj 2013. , obračunske isprave ( list spisa 25- 143), Pravilnik o unutarnjem redu
Ministarstva financija ( list spisa 154- 179) , Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
unutarnjem redu Ministarstva financija, mjesečni fond (list spisa 182-187
), Odluka o uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja
ljudskim resursima za sva tijela državne uprave, Odluka o vođenju registra zaposlenih u
državnim i javnim službama, Izvod iz zapisnika sa 13. , 2., 3., 4., 12., 13. i 15. sjednice
K. za tumačenje, T. odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike prema redoslijedu članaka, vještvo vještaka I. B. od dana 26. srpnja
2019. , dopunsko vještvo vještaka I. B. od dana 30. prosinca 2019. , dopuna
dopunskog vještačenja od dana 28. rujna 2020.
Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan. Punomoćnici stranka popisali su parnični trošak.
Među strankama nije sporno:
- da je tužitelj zaposlen kako djelatnik PCUS na radno
mjesto carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu radnog mjesta.
Kao sporno ostalo je za raspraviti:
- da li tužitelju pripada za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018. s
osnova prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na
blagdane, neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u
turnusu te da mu se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44.
Kolektivnog ugovora odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati
ili u mjesečni fond sati.
Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( " NN" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje : KU) ,
kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50 % za
prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU) , a da se prekovremenim radom službenika koji rade u
smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU).
Na okolnost izračuna visine potraživanja tužitelja sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku za financije i računovodstvo I. B..
U svom vještvu od 26. srpnja 2019. vještak za financije i računovodstvo I. B.
navodi da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. nisu obračunati niti isplaćeni
svi prekovremeni sati , koje da je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca,
i to u ukupnom bruto iznosu od 10.845,07 kn. Navedeno da se sastoji od 349 sati odrađenih na
blagdan za koje da je bruto vrijednost 6.026,39 kn te za 92 sata odrađenih iznad mjesečnog
fonda radnih sati bruto vrijednosti 4.818,68 kn odnosno po mjesecima kako da je prikazano u
koloni broj 13. pripadajuće Tablice 2.
Podneskom predanim dana 09. listopada 2019.g. tužena je prigovorila nalazu i
mišljenju vještaka I. B. na ističući da vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja nije
uzeo u obzir krucijalni Zakon o carinskoj službi koji CU da primjenjuje kao lex
specialis, a posebno u organizaciji rada carinskih službenika, rasporeda i radnog vremena.
Tužena ističe da se kod davanja zadatka vještaku imperativno treba poći od sadržaja važećih
propisa za rad u turnusu , pri čemu da svaki pojedinačni vještački zadatak mora sadržavati
jasnu i konkretnu referencu za konkretnu jedino primjenjivu odredbu Kolektivnog ugovora što
da u konkretnom slučaju nije primijenjeno i da je potpuno nezakonito. Predmetni tužitelj da
je u tijeku cjelokupnog utuženog razdoblja radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48
naizmjenično tijekom mjeseca. Upravo da ova pravno potpuno nesporno okolnost mora biti
jasno istaknuta u okviru vještačkog zadatka, kao i također pravno potpuno nesporna okolnost
da prekovremeni rad u turnusu može isključivo i jedino te nikako drugačije nastati u dva
slučaja jasno propisana odredbom čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora, kao da je to već
naprijed navedeno. Isto tako da je vještak nezakonito obračunavao prekovremene sate za rad
na blagdane. U siječnju 2018. službenik da je prema evidenciji o korištenju radnog vremena
ostvario 180sati rada, dok da je vještak za isto razdoblje pogrešno utvrdio 188 sati rada.
Naime, da je vještak trebao uzeti u obzir evidenciju radnog vremena koja da je službena
evidencija i javna isprava potpisana od strane pročelnika i zavedena pod klasom u urudžbenim
brojem u informacijskom sustavu CU u korelaciji sa isplatnim listama te da je
jedini relevantni pokazatelj stvarnog rada službenika o radnim satima u pojedinom mjesecu.
Sukladno istaknutim prigovorima tužene na osnovno vještvo, ovaj sud je naložio
vještaku izraditi i dopunsko vještvo koje je dostavljeno sudu dana 30. prosinca 2019.
U dopunskom vještvu vještak I. B. navodi kako je postupio sukladno nalogu
suda te sukladno zahtjevu izvršio izračun. Naime, da nije ovlašten tumačiti pravne pojmove.
Zadatak da je izvršen sukladno nalogu suda što da je i vidljivo na stranici 231 spisa. Isto tako
kako sud treba odrediti koji će se podatak uzimati kao valjan i točan, s obzirom da se
razlikuju. Kako proizlazi da je jedna evidencija sati na platnim listama, a druga u evidenciji
radnog vremena pa da isto uvodi pomutnju u sam izračun. Ukoliko sud smatra da se
prekovremeni sati na blagdan mogu obračunati, kao i da su podaci sa isplatnih listova
mjerodavni da ostaje pri izračunu. Ukoliko sud smatra da se prekovremeni sati na blagdan ne
mogu obračunati tada da je potrebno uzeti u obzir samo izračun temeljem prekovremenih sati
iznad MFRS odnosno kolonu 12 vještva u ukupnom iznosu od 4.818,68 kn.
Podneskom od 27. siječnja 2020. tužena je ponovno prigovorila dopunskom nalazu i
mišljenju vještaka i ponovno istakla da vještak nije izvršio dopunsko vještačenje već da se
očitovao da nije ovlašten tumačiti pravne pojmove te da je zadatak vještačenja izvršen
sukladno nalogu suda da se izračun napravi kako je tužitelj predložio u podnesku od 14.
veljače 2019. Vještak da u svom očitovanju / dopuni vještačenja, proturječno navodi da je
vještvo izrađeno sukladno nalogu suda te da su izračuni točni, a prethodno traži da Sud utvrdi
koji podatak je potrebno uzimati kao valjan i točan za obračun prekovremenih sati. Tuženik je
u potpunosti osporio kao nezakonit nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka od 24. lipnja
2019.jer da je isti koristio pogrešnu metodologiju izračuna prekovremenog rada službenika
koji radi u turnusu. Vještak da je u konkretnom mjesecu u ukupno odrađene sate uračunao i
nadopunu satnice te na taj način pogrešno utvrdio i obračunao prekovremeni rad. Vještak da
je trebao uzeti u obzir evidenciju radnog vremena koja da je službena evidencija i javna
isprava potpisana od strane pročelnika i zavedena pod klasom i urudžbenim brojem u
informacijskom sustavu CU te da je jedini relevantni pokazatelj stvarnog rada
službenika o radnim satima u pojedinom mjesecu.
Vještak je u svojoj dopuni dopunskog vještva od dana 28. rujna 2020. istakao da sam
predmet vještva i tužbe nije obračun plaće kao ni plaćanje dodataka, već utvrđenje
prekovremenih sati. Sud da je prvotno ustanovio da se sati na blagdan računaju kao
prekovremeni , za sada da je obračun napravljen bez istoga. Stoga da taj izračun predstavlja
izračun temeljem evidencije radnih sati te neosnovanosti blagdana kao prekovremenih sati, a
da je na sudu da procjeni pravnu osnovu zahtjeva tužitelja odnosno tuženika. Sukladno novom
izračunu napravljenom po prigovorima tuženika, da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013. do
ožujka 2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje da je prema tužbenom
zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 5.762,21 kn.
Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim službenicima
( NN 49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem tekstu ZDS) koji
plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni
službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti
materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog
rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) .
U utuženom razdoblju primjenjivali su se : Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10 ) i Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( NN 89/12 , 104 /13).
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09,
39/09, 90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika
uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad
nedjeljom , 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na
blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % .
Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili
najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za
dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu
uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % . Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne
isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni . Prema st. 9. tog čl.
prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada
subotom ili nedjeljom.
Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili u turnus, smatra svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond radnih sati su sati
koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj
radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.
Prema st. 13. tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada
službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana.
Iz čl 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 89/12,
104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i
čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09 i
90/10. )
Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz
odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada
tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni
fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan
neradni dan ( koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj
sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik
je u konkretnom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a
ne mjesečnog fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.
Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu,
prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca. Dakle, ne i one
sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka. Prema tome redovni mjesečni fond
radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond
sati uračunava u sebe i sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti
neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena
pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani
prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni rad svaki
sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u jednom mjesecu pada
jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni
mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada
plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.
Tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav
je tužitelj ( radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod takvih državnih
službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj.
oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca. Znači takvim
službenicima nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih
Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje
odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od
16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu,
dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni
mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj
radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani
određeni zakonom. Identično tumačenje ova K. je dala dana 29. travnja 2013. g. u
odnosu na rad u smjenama. Stoga ovaj sud u cijelosti prihvaća dopunu dopunskog vještva
vještaka B. od 28. rujna 2020, u kojem je vještak ponovno izvršio obračun na način da je
isključio prekovremene sate tužitelja ostvarene na blagdan od ponedjeljka do petka u
razdoblju od ožujka 2013. do travnja 2018., te utvrdio da je tužitelj ostvario pravo na isplatu
razlike na ime neplaćenih prekovremenih sati u iznosu od 5.762,21 kn.
Tužitelju su na dosuđeni iznos priznate i zatezne kamate na svaki pojedinačni mjesečni
iznos ( utvrđen u Tablici vještaka priložene uz navedenu dopunu vještva od 28. rujna 2020.),
koja teče od 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, po stopi uređenoj čl. 29.
st. 2. ZOO-a, a koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za petpostotnih
poena do 31. srpnja 2015.g. a od 01. kolovoza 2015.g. po stopi koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. temelji 154. st. 1 i 155. ZPP-a, VPS te popisu trošku punomoćnika tužitelja.
Tužitelju je priznat trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora –75 bodova, za
sastav tužbe –75 bodova, za sastav podneska : 01. listopada 2018. , 14. veljače 2019. , 17.
rujna 2019. – za svaki po 75 bodova, za zastupanje na ročištima 22. studenog 2018. , 07.
veljače 2019. , 24. travnja 2019. , 17. listopada 2019 - za svako po 75 bodova, što daje
ukupno 675 bodova ( vrijednost 1 boda sa paušalom =10 kn ) , daje iznos od 6.750,00kn +
25 % PDV, što daje iznos 8.437,50 kn. Tom iznosu valja pridodati i materijalni trošak
vještačenja u iznosu od 2.500,00 kn, što daje konačan iznos od 10.937,50 kn.
Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U S., 12. veljače 2021.g.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu
u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana
primitka pismenog otpravka iste.