1

Poslovni broj: 12 Gž Zk-916/2020-2

Poslovni broj:12 Gž Zk-916/2020-2

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Dubravki Bosilj kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe Prijavnog lista za zemljišnu knjigu dostavljenog od strane Područnog ureda za katastar Varaždin, radi upisa promjena uslijed formiranja javne ceste u zemljišnim knjigama, povodom žalbe protustranke K. B., OIB:..., iz V. zastupan po punomoćniku F. Š. odvjetniku iz V. izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Z-392/2020 od 28. rujna 2020., dana 11. veljače 2021.,

r i j e š i o   j e

              Žalba protustranke K. B. se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Z-392/2020 od 28. rujna 2020.

Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul. 11346 i 15781 k.o. V. (u osnivanju).

Obrazloženje

Pobijanim, rješenjem odbijen je prigovor protustranke K. B. i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta istog prvostupanjskog suda broj Z-15485/19 od 13. prosinca 2019. kojim je u odnosu na protustranku temeljem Prijavnog lista za zemljišnu knjigu klasa: 932-06/19-02/390 Ur. broj:541-14-02/3-19-8, očitovanja upravitelja na javnoj cesti, Odluke o razvrstavanju javnih cesta Ministarstva mora prometa i infrastrukture (NN 103/18), identifikacije nekretnina Područnog ureda za katastar Varaždin od 24. svibnja 2019., skice izmjere izvedenog stanja javne ceste, Kopije katastarskog plana (stanje prije promjene) od travnja 2019., Kopije katastarskog plana (novo stanje) od travnja 2019., Kopije katastarskog plana – predloženo novo stanje – zemljišnoknjižnih oznaka čestica od travnja 2019., Odluke o ispravku i potvrđivanju postojećih imena ulica i trgova na području grada V. (Sl. vjesnik Grada Varaždina 2/13) dopuštena promjena u zk.ul.br.11346 k.o. V. (u osnivanju) čkbr.8656/1 oranica Miličnjak sa 2604 m2 u novu čkbr.8656/1 oranica Miličnjak sa 2350 m2 uz upis dosadašnjeg vlasnika, a ujedno i upis novoformiranih čestica čkbr.10357/1 javna cesta D2 ulica M. P. M. sa 39538 m2 (državna cesta) i čkbr. 10357/2 javna cesta D2 sa 16239 m2 (državna cesta) upisane u zk.ul.15781 k.o. V. (u osnivanju) te se na istima uknjižuje pravo vlasništva javno dobro u općoj uporabi - javne ceste kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske na upravljanju Hrvatskih cesta d.o.o.

Protustranka žalbom pobija navedeno rješenje zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da iz pobijanog rješenja ne proizlazi pravna osnova temeljem koje je izvršena parcelacija odnosno pravna osnova za izradu Prijavnog lista temeljem kojeg je dopušten osporavani upis jer sud uopće nije odlučivao o iznijetim navodima prigovora protiv rješenja zemljišnoknjižnog referenta, dakle pobijano rješenje ne sadrži nikakvo obrazloženje. Ističe da iz pobijanog rješenja nije razvidno da li sud primjenjuje odredbu čl. 123. ili čl. 124. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 – dalje:ZC).

              Iz priložene dokumentacije u spisu, geodetskog elaborata evidentiranja izvedenog stanja ceste na čkbr.4065/1 i čkbr.10357 u k.o. V., (državna cesta D2) te Prijavnog lista za zemljišnu knjigu nije sporno da se radi o javnim cestama izgrađenim do dana stupanja na snagu ZC-a koje jesu evidentirane u katastru no nije evidentirano njihovo stvarno stanje, dakle, da se u konkretnom slučaju radi o primjeni odredbe čl. 124. ZC-a kojom je propisano da se javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu ZC-a koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju odluke iz čl. 7. st. 2. istog Zakona (Odluke o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i njihovom označavanju) koju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi Prijavnog lista.

              U žalbi se dalje ističe kako nije razvidno u kakvoj je vezi odluka o ispravku i potvrđivanju postojećih imena ulica i trgova na području Grada V. sa upisom prava vlasništva Republike Hrvatske uz upravitelja Hrvatske ceste d.o.o., na koji navod treba reći da je iz odluke Grada V. o ispravku i potvrđivanju postojećih imena ulica i trgova na području Grada V. razvidno da je jedna od ulica na području Grada V. i ulica M. P. M., a iz Odluke o razvrstavanju javnih cesta donijete na temelju čl. 7. st. 2. ZC-a razvidno je da je ista ulica dio državne ceste D2.

Prema odredbi čl.11. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19) promjena katastarskog broja, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo  nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

Nadalje valja navesti da je odredbom čl. 66. st.1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17 - dalje: ZDIKN) temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe, propisano da se promjene podataka o broju, položaju, površini i izgrađenosti katastarskih čestica dostavljaju zemljišnoknjižnom sudu prijavnim listom kojem se prilaže kopija katastarskoga plana i primjerak pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar donesenoga u upravnom postupku time da prijavni list i kopija katastarskog plana moraju biti potvrđeni od tijela nadležnog za poslove katastra (st. 4.), a čemu je u konkretnom slučaju u potpunosti udovoljeno.

Iz spisu priloženih isprava nadalje proizlazi i da je udovoljeno i odredbama ZC koje normiraju postupak proglašenja i upisa javnih cesta već prethodno citiranog čl. 124. st. 1. i 2. ZC.

Žalbeni navod da Zakonom o cestama nije derogirana odredba Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) "kojom je predviđeno pravo vlasnika na naknadu u slučaju da je njegovo pravo zakonom ograničeno ili oduzeto" je točno, no o istome se ne odlučuje u zemljišnoknjižnim postupcima jer već prethodno citiranom odredbom čl. 124. st. 2. ZC-a propisano je da se javne ceste koje su izgrađene do dana stupanja na snagu ZC-a upisuju u zemljišne knjige kao  javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

Obzirom da citirane odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi žalitelja nisu prepreka za dopustivost upisa. Žalitelj je ovlašten štititi svoja prava u upravnom postupku obzirom da osporavaju promjenu koja je nastala prijavnim listom u katastru zemljišta. 

Ovdje valja navesti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio pravno stajalište da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu, da na njima stoga vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. ZV-a), da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

Imajući u vidu da je prvostupanjski sud pravilno primijetio materijalno pravo kada je dopustio zahtijevanu provedbu prijavnog lista te da pri tom nije ostvario niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti osnovom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19 ) u svezi s čl. 99. st. 2 ZZK-a, time da su žalbeni navodi žalitelja ocjenjeni neosnovanim valjalo je odbiti žalbu žalitelja i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 149. st. 3. ZZK te je istodobno naložiti brisanje zabilježbe žalbe

U Varaždinu, 11. veljače 2021.