1

                            Broj: Ppž-189/2021

                                     

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. xx, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08), odlučujući o žalbi xx, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu od 10. prosinca 2020., broj: Pp J-476/2019-8, u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2021.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I. Odbija se žalba okr. xx kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

              II.               Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), okr. xx je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 500,00 (petsto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu od 10. prosinca 2020., broj: Pp J-476/2019-8, okr. xx je proglašena krivom da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji joj je uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 6.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 30 po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom okr. xx obvezana je naknadu istih u iznosu od 200,00 kuna.

 

Protiv te presude, okr. xx pravodobno je po predstavniku G.K., odvjetniku u R., podnijela žalbu naznačuje da se žali zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a podredno da se pobijana presuda preinači i okrivljenu političku stranku oslobodi od optužbe, odnosno primjenom čl. 38. ili čl. 37. Prekršajnog zakona, oslobodi od kazne ili izrekne novčana kazna u visini općeg zakonskog minimuma od 2.000,00 kuna. 

 

              Žalba nije osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog  materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

              Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okr. xx ističe kako sud nije dostavio predmetnu pobijanu presudu predstavniku odnosno kako to pogrešno drži prvostupanjski sud – branitelju političke stranke već isključivo i samo izravno okrivljenoj političkoj stranci na adresu sjedišta koja je istu zaprimila 17. prosinca 2020., a time iako to nije izrijekom navedeno, očigledno ističe tzv. relativno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 145. st. 6. Prekršajnog zakona.

 

              Međutim, navedeni žalbeni navodi nisu osnovani, obzirom da iz stanja spisa i to potvrda Hrvatske pošte o primitku pošiljke, proizlazi da su i okr. xx i predstavnik okr. xx, G.K., primili predmetnu presudu 16. prosinca 2020. (list 35-36 spisa).

 

              Nadalje, okr. xx ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona, odnosno da je izreka presuda nerazumljiva i proturječna i to iz razloga jer je sud bio dužan u izreci navesti pravomoćne presude kojima je okrivljena politička stranka bila prekršajno kažnjavana, a ne samo utvrditi da je prekršajno kažnjavana. Isto tako, ističe da je izreka presude nerazumljiva jer sud u izreci presuđuje okrivljenoj političkoj stranci u činjeničnom opisu kao postupanje kao predlagatelja kandidacijske liste, tada da je nerazumljivo da bi okrivljena politička stranka djelo počinila kao „predlagatelj kandidacijske liste grupe birača“, kako se to nastavno ističe kao i da presuda nema valjanih razloga, da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni.

 

Međutim, iako je točno da je prvostupanjski sud propustio u osobnim podacima navesti kojim presudama je ista pravomoćno kažnjavana, navedeni propust ne čini izreku presude nerazumljivom i proturječnom razlozima presude, obzirom da je u podacima navedeno da je prekršajno kažnjavana dok je u obrazloženju pobijane presude (list 3-4 spisa) jasno i taksativno navedeno kojim presudama i zbog kojih prekršaja.

Isto tako, iako je točno da je prvostupanjski sud, očigledno greškom u pisanju u zakonskom opisu naveo „kao predlagatelj kandidacijske list grupe birača“, isto ne čini izreku presude nerazumljivom obzirom da je u činjeničnom opisu jasno navedeno „kao predlagatelj kandidacijske liste za izbor članova Općinskog vijeća Općine P.“ te činjenični opis djela prekršaja u izreci u potpunosti sadrži sva bitna obilježja prekršaja koji je pravilno označen u pravnoj kvalifikaciji djela kao djela iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova. Naime, zakonski opis djela je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja i iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, pa žalbeni navodi okrivljenika da je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi i razlozima presude nije osnovana.

Nadalje, suprotno žalbenim navodima okrivljene da  presuda nema valjanih razloga, da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ističe se da je prvostupanjski sud, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, vrlo decidirano, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, pa, dakle, presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da niti ovi žalbeni navodi nisu osnovani.

Slijedom navedenog, žalbeni navodi okr. xx zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka nisu osnovani.

Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okr. xx ističe da je u postupanju suda povrijeđeno njeno pravo na pravično suđenje slijedom čega sud nije utvrdio sve pravnorelevantne činjenice, nije cijenio niti mogao cijeniti sve one okolnosti koje su odlučne i o kojima nepobitno ovisi pravilna, zakonita ali i pravična odluka kako o učinu prekršaja tako i možebitnoj kazne odnosno njenoj visini. Isto tako, postavlja se pitanje da li je sud uopće razmatrao obranu xx, na okolnosti koje su istaknute, da se radi o Općinskoj organizaciji xx u maloj sredini, sastavu stanovništva, broju stanovnika, životnu dob stanovništva i članstva, (malo) brojnost članova xx, aktivnosti članstva i slobodna volja, a što očigledno prvostupanjski sud nije razmatrao.

Međutim, suprotno žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica od koje ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljenoj političkoj stranci stavljaju na teret.  Razloge prvostupanjskog suda koji su pravilno izneseni na str. 4, 5. i 6.  obrazloženja pobijane presude u cijelosti prihvaća i ovaj sud te se radi nepotrebnog ponavljanja žalitelj upućuje na iste.

U odnosu na žalbene navode kojima se ističe  da prvostupanjski sud nije razmatrao  okolnosti da se radi o Općinskoj organizaciji xx u maloj sredini, sastavu stanovništva, broju stanovnika, životnu dob stanovništva i članstva, (malo) brojnost članova xx, aktivnosti članstva i slobodna volja, ističe se da navedene okolnosti ni na koji način ne utječu na prekršajnu odgovornost okrivljene političke stranke odnosno na oslobođenje iste od prekršajne odgovornosti ukoliko se utvrdi koja od navedenih okolnosti,već te okolnosti eventualno mogu biti relevantne prilikom odmjeravanja kazne.

 

S tim u vezi, a što je i prvostupanjski sud istaknuo, ističe se odredba čl. 12. st. 1., 2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova kojom je propisano;

„(1) Provođenjem posebnih mjera promicat će se ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvrše i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola  tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske.

(2) U svrhu ostvarivanja cilja iz stavka 1. ovoga članka uvodit će se posebne mjere kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnotežena.

              (3) Osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu stavka 2. ovoga članka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.“.“

Slijedom navedenog, postupanjem okr. xx kao političke stranke i predlagateljice kandidacijske liste na kojoj od ukupno 11 predloženih kandidata, bilo 8 muškaraca i 3 žene, u potpunosti su ostvarena sva zakonska obilježja prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Iz naprijed navedenih razloga, žalbenim navodima okr. xx nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda, pa nije osnovana žalba okr. xx zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji okrivljena politička stranka ističe da su ispunjeni svi uvjeti da se primjeni odredba čl. 38. Prekršajnog zakona, odnosno da se istu oslobodi od kazne ili da se uvažavajući sve okolnosti predmetnog slučaju novčana kazna ublaži do općeg zakonskog minimuma, dakle u iznosu od 2.000,00 kuna.

U odnosu na žalbene navode okrivljene političke stranke kojima traži oslobođenje od kazne primjenom odredbe čl. 38. st. 2. Prekršajnog zakona, ističe se da je tom odredbom propisano da prvostupanjski sud može osloboditi od kazne počinitelja prekršaja; kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak te kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu,  a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu ostvareni pa time nema niti uvjeta za primjenom odredbe čl. 38. Prekršajnog zakona, odnosno da se u konkretnom predmetu, okrivljena politička strana oslobodi od kazne.

Nadalje, cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenika, a posebno višestruku pravomoćnu kažnjavanost okrivljene radi istovrsnog prekršaja, čak 19 puta, a što proizlazi iz Izvoda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini izrečenoj prvostupanjskom presudom, primjerena stupnju krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

Naime, za počinjeni prekršaj zakonom je propisano da će se predlagatelj kandidacijske liste za izbore za članove općinskih vijeća kazniti novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna, pa je jasno da je prvostupanjski sud cijenio sve okolnosti počinjenja prekršaja obzirom da je novčana kazna izrečena u iznosu daleko ispod zakonom propisanog fiksnog iznosa, radi čega i po ocjeni ovog suda nema osnove za daljnje ublažavanje kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija i svrha kažnjavanja ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

 

Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 10. veljače 2021.

 

 

 

 

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenu i tužitelja.