- 1 -              Revd 2146/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2146/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom H. d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju m., s. i u., g. i t. u stečaju iz S. B., (skraćena tvrtka H. d.o.o. u stečaju, OIB …), odlučujući o prijedlogu ponuditeljice P. L. d.o.o. iz Z., (OIB: …), zastupane po punomoćnici Ž. M., odvjetnici iz Z., za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-1801/2020-3 od 15. svibnja 2020. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu posl. br. St-494/2016-198 od 19. veljače 2020., u sjednici održanoj 9. veljače 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Prijedlog ponuditeljice P. l. d.o.o. za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

 

 

Obrazloženje

 

Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ponuditeljice P. l. d.o.o. iz Z. kao neosnovana i potvrđeno rješenje o dosudi prvostupanjskog suda kojim je (uz ostalo) utvrđeno „da je nakon provedene četvrte elektroničke javne dražbe radi prodaje nekretnina stečajnog dužnika opterećenih razlučnim pravom (identifikator predmeta prodaje …, identifikator nadmetanja …) ponuditelj - kupac M. Ć. iz Z., …, OIB …, ponudio najveću cijenu u iznosu od 55.001,00 Kn, te da su ispunjene pretpostavke da mu se dosude nekretnine i to: nekretnine upisane u zk.ul. 4345 k.o. 328154 B. V. i to: kč.br. 490/1 - stambeno poslovna zgrada br. 82, radiona i dvorište P. ulica sa 304 čhv, ukupno 304 čhv...“.

 

Ponuditeljica P. l. d.o.o. je podnijela prijedlog da joj se dopusti revizija protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

Na prijedlog je odgovorio kupac po osporenom rješenju i predložio da se revizija ne dopusti.

 

Prijedlog ponuditeljice P. l. d.o.o. da joj se revizija dopusti nije dopušten.

 

Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 15. svibnja 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenja podnesenog prijedloga (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak o predmetu spora pravomoćno završen.

 

To obzirom na odredbu čl. 247. st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/2015 i 104/2017).

 

Sa prethodno navedenim u svezi, dakle - jer je ovdje riječ o prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja kojim je odbijena kao neosnovana žalba ponuditeljice P. l. d.o.o. izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja o dosudi, protiv tog rješenja, sa takvim njegovim sadržajem (u smislu odredbe čl. 400. st. 1. ZPP-a: kojim postupak pravomoćno završava), načelno je revizija dopuštena - čime podneseni prijedlog bar u tome dijelu ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

 

Međutim, podneseni prijedlog valja razmotriti i u smislu odredaba ZPP-a koje (u smislu odredbe čl. 400. st. 2. ZPP-a) uređuju daljnje pretpostavke dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona...",

 

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“,

 

odnosno, imajući na umu:

 

- da navedene odredbe čl. 385.a i čl. 387. st. 3. ZPP-a predviđaju postojanje:

 

a) u prijedlogu za dopuštenje revizije: određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi, i to važnog za odluku u konkretnom sporu - ali i (ovdje bitno) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, te

 

b) u osporenoj odluci: pravnog (dakle: ne činjeničnog) shvaćanja koje je suprotno postojećoj ili nekoj očekivanoj sudskoj praksi i time nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse,

 

- da Vrhovni sud Republike Hrvatske nije ovlašten sam kreirati sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije u navedenom smislu te spomenutog pitanja i spomenutih razloga - budući da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po tome prijedlogu sam doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da pritom eventualno čak i pogoduje jednoj stranki.

 

Tek bi u takvoj situaciji Vrhovni sud Republike Hrvatske mogao ujednačavati primjenu prava i imao obvezu preispitati sudsku praksu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“) - i reviziju dopustiti.

 

U konkretnom slučaju ponuditeljica P. l. d.o.o. je predložila da joj se protiv drugostupanjskog rješenja dopusti revizija - ali nije ispunila sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga: predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačila niti jedno pitanje koje bi bilo važno za odluku u konkretnom pravnom odnosu i (ujedno, kumulativno potrebno) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a nije naznačila niti određene razloge zašto bi trebalo odgovoriti na pitanje iz njezinog prijedloga:

 

„Je li sud u ovršnom postupku ovlašten izvan snage staviti provedenu elektroničku javnu dražbu iz razloga što je na razini centralnog sustava elektroničke javne dražbe za vrijeme trajanja javnog nadmetanja evidentiran sigurnosni incident (DDoS napad - DistributedDenialof Service Attack), odnosno izvanredni događaj na koji Financijska agencija nije mogla utjecati?“

 

kada:

 

- to pitanje, prije svega, nije niti dostatno određeno i obrazloženo, toliko - da bi se na njega mogao dati jasan i konkretan odgovor relevantan za odluku o predmetu spora, odnosno da bi se u okolnostima ovoga slučaja moglo zaključiti zašto bi ono uopće i bilo odlučno za odluku o tome predmetu, sve budući da sud u ovome postupku nije izvan snage stavio provedenu elektroničnu javnu dražbu niti je na pitanju ovlasti da to učini temeljio osporeno rješenje,

 

- tim pitanjem samo problematizira o okolnosti („evidentiranom sigurnosnom incidentu: DdoS napad DistributedDenialof Service Attack“, kao „izvanrednom događaju“) koja u ničemu nije utjecala na donošenje osporene odluke (pa na pravilnost i zakonitost ove ne može utjecati ni kada se navodi u prijedlogu): sve obzirom na činjenično utvrđenje, istinitost kojeg u ovome stupnju postupka nije moguće preispitivati - pogotovo ne povodom tog pitanja (onako kako je formulirano: jer se u ničemu ne odnosi na to utvrđenje te obzirom na ograničenja revizijskog suda iz odredaba čl. 385. ZPP-a), da „...Agencija nije zaprimila prigovore vezane za konkretno nadmetanje“, odnosno „...da sigurnosni incident nije utjecao na valjanost postupka provedene javne dražbe jer iz obavijesti Financijske agencije proizlazi da se u vrijeme evidentiranog sigurnosnog incidenta nije radilo o tehničkoj nedostupnosti na strani elektroničkog sustava javne dražbe Agencije i kako su unatoč postojanju incidenta za vrijeme trajanja istog korisnici u nadmetanju predavali ponude...“,

 

- prijedlog u svezi istog pitanja ne sadrži i navedene (određene) razloge za zaključiti: da o tom pitanju zaista i postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz osporene odluke i shvaćanjem nekog drugog suda, ili da se o njemu može očekivati takva (neujednačena ili nesigurna) praksa - tako da bi ipak i zbog toga bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (za ujednačavanje sudske prakse),

 

- uostalom, nedvosmislen odgovor na njega daje već i odredba čl. 17. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ("Narodne novine", broj 1/2019 od 2. siječnja 2019.), kojom su izmijenjene odredbe čl. 29. izvornog Pravilnika ("Narodne novine", broj 156/2014 – dalje: Pravilnik) i kojima je uređeno sporno pitanje „incidenta“ ili „tehničke nedostupnosti“ - ali kojima (pored samo „prekida i produljenja“ postupka) nije predviđeno ovlaštenje suda staviti „izvan snage provedenu elektroničnu javnu dražbu“ iz razloga na kojeg predlagateljica prijedlogom upućuje, a prema kojima: (stavak 1.) „Ako za vrijeme trajanja nadmetanja dođe do tehničkih nedostupnosti zbog kojih su ponuditelji onemogućeni neometano predavati ponude u konkretnom nadmetanju, i to tijekom zadnjeg sata nadmetanja, tijekom produljenog nadmetanja ili u neprekinutom trajanju duljem od 24 sata tijekom radnih dana nadmetanja, nadmetanje se prekida i produljuje za jedan radni dan za svaki od tih slučajeva.“, (stavak 2.) „Tehničke nedostupnosti, koje su razlog za produljenje nadmetanja sukladno stavku 1. ovog članka, su one koje su uzrokovale nedostupnost centralnog sustava elektroničke javne dražbe za vrijeme trajanja nadmetanja, i to ako je po obrazloženoj prijavi korisnika na kontaktni centar Agencije izvršenoj najkasnije 30 minuta nakon završetka nadmetanja te od strane tehničkog osoblja Agencije utvrđeno da je došlo do nedostupnosti centralnog sustava elektroničke javne dražbe odnosno ako Agencija samostalno utvrdi nedostupnost.“, (stavak 3.) „Tehničkim nedostupnostima u smislu stavka 1. i 2. ovog članka ne smatraju se poteškoće na strani korisnika.“, (stavak 4.) „Pod centralnim sustavom elektroničke javne dražbe smatra se informatička oprema i programska podrška u vlasništvu Agencije na centralnoj lokaciji Agencije.“, (stavak 5.) „Ako su utvrđene tehničke nedostupnosti tijekom nadmetanja koje su razlog za produljenje nadmetanja sukladno stavku 1. i 2. ovog članka, Agencija na svojim mrežnim stranicama objavljuje obavijest o tehničkim nedostupnostima, obavijest o prekidu nadmetanja ili obavijest o produljenju nadmetanja, ako se ispune uvjeti za objavu obavijesti. Agencija će tijekom ili nakon što je nadmetanje završilo produljiti nadmetanje i objaviti obavijest o trajanju produljenog nadmetanja nakon utvrđenja tehničkih nedostupnosti odnosno nakon njihovog otklanjanja.“.

 

Sukladno izloženom, ovdje je za prihvatiti i daljnje:

 

- da pitanje iz prijedloga predlagateljice nije važno za odluku o konkretnom predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: obzirom na to kako je formulirano i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporeno rješenje nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,

 

- da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

 

To pogotovo kada podneseni prijedlog revizijski sud može razmatrati samo u granicama postavljenog pitanja i razloga kojima ga predlagateljica obrazlaže (u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a), odnosno - kada ne može u svezi u prijedlogu postavljenog pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (konkretno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava).

 

Stoga je prijedlog ponuditeljice za dopuštenje revizije valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - jer je riječ samo o pravilnoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. - ali i st. 5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.“).

 

Zagreb, 9. veljače 2021.