Poslovni broj 24 Gž Ovr-2451/2018-3

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 24 Gž Ovr-2451/2018-3

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja T. d.d. u stečaju iz M. S., …, OIB: …, kog zastupa P. B., odvjetnik u V., …, protiv ovršenice R. H., OIB …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., Građansko-upravni odjel, odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, odlučujući povodom žalbe ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3626/18-3 od 24. svibnja 2018., dana 9. veljače 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3626/18-3 od 24. svibnja 2018. u dijelu pod točkom I. izreke, izvan razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, dalje: OZ).

 

              II. Uvažava se žalba ovršenice i preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3626/18-3 od 24. svibnja 2018. u dijelu pod točkom II. izreke pa se o tome ovako odlučuje:

 

              Odgađa se izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u ovom postupku izravne naplate do završetka postupka po reviziji koju je ovršenica izjavila protiv ovršne isprave, presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-550/18 od 6. veljače 2018., pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske.

 

 

Obrazloženje

 

              Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3626/18-3 od 24. svibnja 2018. odlučeno je:

 

              "I. Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao neosnovan.

 

              II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, kao neosnovan."

 

              Protiv navedenog rješenja pravodobno se žali ovršenik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači ili ukine.

 

              Žalba je djelomično osnovana.

 

              Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se rješenje suda prvog stupnja može ispitati, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

 

              Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

              Iz spisa proizlaze sljedeće činjenice:

              -presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3987/2016 od 26. listopada 2017. održan je na pravnoj snazi platni nalog tuženici R. H. da tužitelju društvu T. d.d. u stečaju platiti 230.234,93 kune, sa zateznim kamatama i troškovima postupka;

              -presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-550/18 od 6. veljače 2018. odbijena je žalba tuženice i potvrđena gornja presuda u točkama I., III. i IV. izreke;

              -ovršenica je protiv navedene drugostupanjske presude izjavila reviziju 10. travnja 2018.;

              -nad ovrhovoditeljem je rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-380/16 od 31. ožujka 2016. otvoren stečajni postupak;

              -ovrhovoditelj je 17. travnja 2018. podnio zahtjev za izravnu naplatu tražbine iz gornjih presuda i troškova parničnog postupka u iznosu od 52.327,00 kuna;

              -nakon što mu je dostavljena obavijest o gornjem zahtjevu, tuženica je 27. travnja 2018. predložila sudu prvog stupnja donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji odgodu izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenja kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, a po čl. 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ).

 

              Sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 50., čl. 52., čl. 53., čl. 65. i čl. 210. OZ i odbio oba ovršeničina prijedloga.

 

              Sud prvog stupnja smatra kako ovršenica nije učinila vjerojatnim razloge zbog kojih bi se pljenidba i prijenos proglasili nedopuštenim. Ovršenica se u prijedlogu pozvala na razloge propisane čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ, to jest, "ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka". U pravu je sud prvog stupnja kako ništa od toga u ovom postupku nije utvrđeno pa je stoga sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kad je odbio ovaj prijedlog iz tog razloga.

 

              U žalbi ovršenica navodi kako je sud prvog stupnja u ovom dijelu odluke pogrešno primijenio materijalno pravo. Kaže kako je istaknula prigovor prijeboja i kako je njena tražbina prema ovrhovoditelju (192.913,22 kune i 4.814,36 kuna) priznata pravomoćnim rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-380/16 od 21. srpnja 2016. Dodaje kako je na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj T. Đ. 22. studenoga 2017. utvrdio ukupno dugovanje ovrhovoditelja prema R. H. od 869.000,00 kuna. Sad se poziva na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ.

 

              Ovršenik može istaknuti prigovor da je tražbina iz ovršnog naslova prestala prijebojem (na osnovi kompenzacijske izjave) do kojeg je došlo u vremenskom razdoblju od donošenja ovršnog naslova pa do pokretanja ovršnog postupka. Kao što može tvrditi da je tražbina iz ovršnog naslova prestala uslijed toga što je izvršio isplatu nakon donošenja odluke, tako može istaknuti i činjenicu da je tražbina prestala prijebojem. Ako ovrhovoditelj ospori ovršenikovu tražbinu i tvrdnju da je tražbina iz ovršne isprave prestala građanskopravnim prijebojem, sud se u ovršnom postupku ne može upustiti u ispitivanje te činjenice, osim ako tu činjenicu dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom ispravom. U tom slučaju, ovršni sud treba uputiti ovršenika da u određenom roku pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

 

              Kako je za ove vrste prigovora zakon predvidio drugačiji pravni put, ovaj viši sud ne odlučuje o prigovorima iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ. O tome odlučuje prvostupanjski sud sukladno odredbama iz čl. 52. st. 1. do 3. OZ. Odnosno, ako su te činjenice sporne ovršenik se u pravilu upućuje u parnicu.

 

              Što se tiče ovršeničinog prijedloga za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, sud prvog stupnja smatra kako je ovršenica, doduše, uložila reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-550/18 od 6. veljače 2018. i izjavila žalbu iz čl. 52. OZ, čime je ispunjen jedan od uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ. Međutim, kako smatra sud prvo stupnja, nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ističe kako ovršenica nije dostavila nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nasilja, niti obrazložila radi čega smatra da su ispunjene pretpostavke koje OZ propisuje za odgodu.

 

              Ocjena je ovog suda kako nije pravilno pravno shvaćanje koje je sud prvog stupnja zauzeo u odnosu na vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, ima li se u vidu da je ovrhovoditelj pravna osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak čiji je cilj namirenje tražbina stečajnih vjerovnika koje se provodi po pravilima stečajnog postupka, upitno je bi li ovršenik u slučaju eventualnog prihvaćanja revizije mogao ostvariti povrat ovršenog iznosa, i time nadoknaditi štetu koja bi mu nastala provedbom zatražene izravne naplate. Jer iz rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-380/2016 od 21. srpnja 2016. (listovi 23-41 spisa) proizlazi kako je ovrhovoditelj opterećen samo priznatim tražbinama prvog višeg isplatnog reda za 1.662.029,58 kuna, a drugog višeg isplatnog reda za 86.994.446,08 kuna. Kako je opasnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete potrebno utvrditi na razini vjerojatnosti, a ne dokazanosti, te imajući u vidu da je ovršivi novčani iznos ovrhovoditelja osiguran provedenom zapljenom na računu ovršenice, zaključak prvostupanjskog suda u tom dijelu treba ocijeniti nepravilnim. Upravo suprotno, po shvaćanju ovog višeg suda, a isto je zauzeto i u drugim odlukama viših sudova u sličnim predmetima (primjerice u odluci Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-768/20 od 28. prosinca 2020.), ovršenica je učinila vjerojatnim mogućnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo uvažiti ovršeničin prijedlog za odgodom.

 

              Slijedom iznesenog, a kako nisu nađene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, u svezi s čl. 21. OZ, žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom I. osporene odluke.

 

              Što se tiče dijela osporene odluke pod točkom II. izreke, njega je valjalo po čl. 380. toč. 3. ZPP, u svezi s čl. 380. i 373. toč. 3. ZPP, kao i čl. 21. OZ, preinačiti te odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u ovom postupku izravne naplate do odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji protiv ovršne isprave.

 

U Zagrebu 9. veljače 2021.

 

 

Sudac:

Tomislav Aralica