REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 4 Pž-5385/2020-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lenka Ćorić, u pravnoj stvari tužitelja
REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno
odvjetništvo u Puli-Pola, protiv tuženika OPĆINA VRSAR, Trg Degrassi 1, Vrsar, OIB
03592077573, kojeg zastupa punomoćnik Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, radi utvrđenja
prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevoj i tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda
u Pazinu poslovni broj P-298/2019-14 od 16. rujna 2020., 8. veljače 2021.

r i j e š i o j e

Uvažavaju se tužiteljeva i tuženikova žalba, ukida rješenje Trgovačkog suda u Pazinu
poslovni broj P-298/2019-14 od 16. rujna 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovan
postupak.

Obrazloženje

Rješenjem poslovni broj P-298/2019-14 od 16. rujna 2020. Trgovački sud u Pazinu se
oglasio apsolutno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari, ukinuo sve provedene radnje i odbacio
tužbu.

Tužitelj je podnio žalbu protiv rješenja zbog bitne povrede odredaba parničnog
postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 34.b Zakona o parničnom postupku i pogrešne
primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je riječ o sporu koji ulazi u nadležnost
trgovačkog suda u skladu s odredbom čl. 34.b Zakona o parničnom postupku, kao i da je
tužba podnesena prije stupanja na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, s
time da ukazuje i na odredbe drugih zakona na koje se pozivao u tužbi. Smatra da o
sporovima radi utvrđivanja prava vlasništva odlučuje sud, a ne upravno tijelo. Ističe da sud
nije naveo o kojim nekretninama je riječ u smislu odredbe čl. 1. Zakona o neprocijenjenom
građevinskom zemljištu, zatim, da prijelaznim i završnim odredbama toga zakona nije
određena sudbina započetih parničnih postupaka, kao i da se tim zakonom uređuju imovinsko-
pravni odnosi na temelju zahtjeva trgovačkih društava, nastalih pretvorbom društvenih
poduzeća – nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na turističkom zemljištu.
Predlaže da ovaj žalbeni sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na
ponovan postupak.

Poslovni broj: 4 Pž-5385/2020-2 2

Tuženik je podnio žalbu protiv rješenja zbog pogrešne primjene odredbe čl. 16. st. 1. i

2. Zakona o parničnom postupku. U žalbi navodi da upravno tijelo nije nadležno za donošenje
odluke o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na temelju odredbi Zakona o udruženom radu i
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predlaže da ovaj žalbeni sud ukine pobijano
rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Žalbe su osnovane.

Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona
o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga,
pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st.

2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356.
ZPP-a).

Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je predmet spora utvrđivanje
prava vlasništva na nekretninama koje u naravi predstavljaju kamp Porto Sole, zatim, da
tužitelj tvrdi da je postao vlasnik tih nekretnina na temelju odredbi Zakona o turističkom i
ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije
(„Narodne novine“ broj 92/10, 50/20), koji je prestao važiti 2. svibnja 2020., kao i da je
odredbama čl. 20. do 26., 33. i 34. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
(„Narodne novine“ broj 50/20) za utvrđivanje prava vlasništva propisana nadležnost upravnih
tijela. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud se, na temelju odredbe čl. 16. st. 1. ZPP-a,
oglasio nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje i odbacio
tužbu.

Prema odredbi čl. 16. st. 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva na kampu osnovana
temeljem čl. 6. st. 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom
u postupku pretvorbe i privatizacije, upisana u zemljišnu knjigu ili ne, tim se zakonom
razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina i zemljišta u kampu koji su
procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji su uneseni u temeljni
kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije i zemljišta tlocrtne površine ispod
građevina kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište, a Republika Hrvatska postaje vlasnik
zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u
postupku pretvorbe i koji nisu uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku
privatizacije.

Nadalje, prema odredbama čl. 17. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu,
obuhvat kampa, procijenjeni i neprocijenjeni dijelovi kampa i vlasnici u kampu utvrđuju se
rješenjem (st. 1.), koje donosi nadležno ministarstvo (st. 2.), dok prema odredbi čl. 18. st. 1.
toga zakona u svrhu utvrđivanja obuhvata kampa, procijenjenih i neprocijenjenih dijelova
kampa te u svrhu razvrgnuća suvlasništva s Republikom Hrvatskom na kampu trgovačko
društvo, putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih
poslova, izrađuje geodetski elaborat. Također, prema odredbama čl. 19. toga Zakona, zahtjev
za donošenje rješenja iz čl. 17. toga Zakona podnosi trgovačko društvo (st. 1.), a ako
trgovačko društvo u propisanom roku ne podnese zahtjev za donošenje rješenja,

Poslovni broj: 4 Pž-5385/2020-2 3

dokumentaciju iz st. 2. toga članka pribavlja ministarstvo na teret trgovačkog društva i donosi
rješenje po službenoj dužnosti (st. 4.).

Konačno, prema odredbama čl. 20. toga Zakona, rješenjem iz čl. 17. toga Zakona
utvrđuju se katastarske čestice koje su formirane na procijenjenim dijelovima kampa kao
predmet prava vlasništva trgovačkog društva, katastarske čestice koje su formirane na
neprocijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske,
potvrđuje se da su trgovačko društvo i Republika Hrvatska stvarni vlasnici tih katastarskih
čestica i daje nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim
predmetima za provedbu rješenja u zemljišnoj knjizi (st. 1.), a ako je na dan stupanja na snagu
toga zakona na pojedinim katastarskim česticama u obuhvatu granica kampa kao vlasnik
upisana treća osoba, ministarstvo u tom postupku utvrđuje činjenice, rješava sva druga
prethodna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu stvar, osim utvrđivanja
granice pomorskog dobra, te utvrđuje stvarnog vlasnika tih katastarskih čestica (st. 2.). U
slučaju iz st. 2. toga članka isprave i dokaze u svrhu rješavanja prethodnih pitanja pribavlja
ministarstvo po službenoj dužnosti, a stranke u postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj
knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina.

Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se upravni postupak provodi u svrhu
realizacije zakonom određenog razvrgnuća suvlasničke zajednice, koja postoji između
tužitelja i trgovačkog društva (koje prema čl. 2. st. 1. t. 13. Zakon o neprocijenjenom
građevinskom zemljištu podrazumijeva trgovačko društvo koje obavlja ugostiteljsko-
turističko i/ili drugu gospodarsku djelatnost, nastalo pretvorbom društvenog poduzeća -
nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na turističkom zemljištu temeljem
Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93,
2/94, 9/95, 21/96 i 118/99) i drugim aktima te trgovačko društvo koje je nastalo statusnom
promjenom tog društva, kao i trgovačko društvo kojemu je u temeljni kapital unesena
građevina gospodarske namjene izgrađena na neprocijenjenom građevinskom zemljištu te
trgovačko društvo čiji je osnivač trgovačko društvo koje je provelo pretvorbu temeljem
Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93,
2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), i to (u pravilu) na zahtjev trgovačkog društva, a treće osobe
sudjeluju kao stranke u tom postupku ako su uknjižene kao vlasnici pojedinih čestica u
obuhvatu granica kampa – sve s ciljem da se riješe prethodna pitanja i konačno utvrdi koje
čestice pripadaju trgovačkom društvu, a koje tužitelju.

Prema ocjeni ovoga suda, neovisno o tome što treća osoba ima svojstvo stranke u
upravnom postupku koji se vodi radi razvrgnuća suvlasničke zajednice između tužitelja i
trgovačkog društva, to ne znači da utvrđivanje prava vlasništva na pojedinim česticama u
obuhvatu granica kampa, na kojima je kao vlasnik upisana treća osoba, ne može biti predmet
parnice koja je već u tijeku i vodi se između tužitelja i treće osobe, pa je za postupanje u ovoj
pravnoj stvari nadležan sud. Na takav zaključak upućuje i činjenica da prijelaznim i završnim
odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu nije uređena sudbina već
započetih postupaka u kojima je stranka treća osoba.

Odredba čl. 34.b ZPP-a, na čiju povredu ukazuje tužitelj, odnosi se na razgraničenje
nadležnosti između sudova različite vrste, no, iz navoda žalbe proizlazi da tužitelj pobija
prvostupanjsko rješenje i zato što smatra da je za postupanje nadležan sud, a ne upravno tijelo.
Iz toga slijedi da je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. u vezi s čl.

Poslovni broj: 4 Pž-5385/2020-2 4

16. st. 1. i 2. ZPP-a, zbog čega je prvostupanjski sud donio nepravilno i nezakonito rješenje, koje žalitelji s pravom pobijaju.

Zato su, na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, tužiteljeva i tuženikova žalba
uvažene, ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovan
postupak.

Zagreb, 8. veljače 2021.

Sudac Lenka Ćorić

Broj zapisa: eb2f7-09948

Kontrolni broj: 0203c-4c905-e8340

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=LENKA ĆORIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Visoki
trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.