Poslovni broj: 26 Gž Zk-35/2021-2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-35/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., radi upisa pomorskog dobra, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-8352/2018 od 25. rujna 2020., dana 5. veljače 2021.

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagateljice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-8352/2018 od 25. rujna 2020.

Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-32249/2020 u Popis I k.o. K..

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prigovor predlagateljice i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu broj Z-5523/2017 od 12. listopada 2017., toč. II. izreke naložen je upis zabilježbe odbijanja prigovora u Popis I k.o. K. u odnosu na čest. zem. 1049/4, morska obala 55 m2, toč. III. izreke naloženo je brisanje zabilježbe prigovora pod brojem Z-36948/17, dok je toč. IV. naložena provedba rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu u Splitu.

              Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i dopustiti upis pomorskog dobra.

              Žalba predlagateljice nije osnovana.

Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z-5523/17 od 12. listopada 2017. odbijen prijedlog predlagateljice za otpis čest. zem. 1049/4, morska obala 55 m2, iz zk.ul. Popis I k.o. K. u novi zk.ul. uz upis pomorskog dobra iz razloga što nije priložena isprava nadležnog tijela kojim se utvrđuje da je nekretnina ušla u sastav pomorskog dobra. Prigovor u kojem predlagateljica navodi da je upis pomorskog dobra trebalo provesti ex lege temeljem čl. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16., 98/19., u daljnjem tekstu: ZPDML) jer je nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao "morska obala" prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim, navodeći da status pomorskog dobra reguliraju odredbe ZPDML-a,  Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra i Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pojasa pomorskog dobra, te da odredbe čl. 3. i 4. ZPDML-a na koje se poziva predlagateljica u prijedlogu i prigovoru sami za sebe ne predstavljaju temelj za upis pomorskog doba u zemljišnoj knjizi, pa niti u situaciji kada je kao kultura predmetne čestice upisana "morska obala" jer prijedlogu za upis nije prethodio upravni postupak pred nadležnim tijelom radi utvrđivanja granica pomorskog dobra sukladno čl. 14. ZPDML-a, radi čega je prvostupanjski sud odbio prigovor predlagateljice i primjenom čl. 123.a st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., u daljnjem tekstu: ZZK) potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta.

U žalbi predlagateljica ističe da je pomorsko dobro nastalo po samom zakonu koji u čl. 3. ZPDML-a propisuje da pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, a dijelom kopna smatra se morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže …, pa kada bi se prihvatilo stajalište zemljišnoknjižnog suda to bi značilo da je potrebno uvijek i u svakom slučaju utvrditi granicu pomorskog dobra u upravnom postupku, a što pak bi nadalje značilo da pomorsko dobro ne postoji tako dugo dok se ne utvrdi njegova granica. Kako zk.ul. Popis I k.o. K. ukazuje na nevlasnički režim nekretnine još od početka zemljišnoknjižnog upisa, a da je osnovna zadaća predlagateljice zaštititi opća dobra, odnosno u konkretnom slučaju evidentiranje pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi uzimajući u obzir da je sukladno čl. 10. ZPDML-a ovlaštena i dužna skrbiti o pomorskom dobru.

Žalbenim navodima predlagateljice nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.

Prijedlog za upis predlagateljica temelji na čl. 52. Ustava Republike Hrvatske i čl. 3. ZPDML-a navodeći da je čest. zem. 1049/4 u Popisu I k.o. K. upisana kao javno dobro i po kulturi "morska obala", te da temeljem čl. 23. st. 4. ZZK-a i čl. 14. st. 3. Zemljišnoknjižnog poslovnika, u vezi čl. 3. st. 3. i čl. 4. st. 1. ZPDML-a, predlaže otpis čest. zem. 1049/4 i upis u novi zk. ul. kao pomorskog dobra.

Pravilno prvostupanjski sud navodi da čl. 3. i 4. ZPDML-a  nisu pravni temelj za upis pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi. Navedene odredbe propisuju da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i što čini pomorsko dobro (čl. 3.), te što obuhvaća i što se smatra morskom obalom (čl. 4.). Prema čl. 14. ZPDML-a granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice, dok prema čl. 15. ZPDML-a Ministarstvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige, te se u katastar unose podaci o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobara i objektima na njima, time da postupak evidentiranja i obilježavanja pomorskog dobra propisuje ministar. Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (Narodne novine br. 8/04., 82/05., u daljnjem tekstu: Uredba) propisuje, između ostalog, kriterije i postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, pa tako u čl. 4. navodi da Povjerenstvo (županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra na čijem području postoji pomorsko dobro) izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra temeljem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili iznimno temeljem zahtjeva, da Povjerenstvo djeluje pri županijskom upravnom tijelu nadležnom za poslove pomorstva, dok u čl. 7. propisuje od čega se prijedlog sastoji i koje priloge mora sadržavati, a u čl. 9. određuje da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo Ministarstva i koje sadrži opis granice pomorskog dobra i popis zemljišno-knjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje, te koje se dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadležnog županijskog državnog odvjetništva, a koje pak isto dostavlja nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama. Način obilježavanja pomorskog dobra, izrada, pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata za potrebe evidentiranja pomorskog dobra, te provedba elaborata u katastru i zemljišnim knjigama propisan je Pravilnikom o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra (Narodne novine br. 19/05., u daljnjem tekstu: Pravilnik) koji u čl. 2. propisuje da se geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, u čl. 10. st. 1. da Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra, te se može koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je potvrđen od nadležnog ureda za katastar prema čl. 11. Pravilnika, time da je glavom IV. i V. Pravilnika propisana provedba geodetskog elaborata u katastru i zemljišnim knjigama.

Iz navedene materijalno pravne regulative jasno proizlazi da upisu nekretnine kao pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi prethodi upravni postupak u kojem nadležno tijelo konačnim rješenjem utvrđuje granicu pomorskog dobra, te se na temelju tog rješenja pomorsko dobro evidentira u katastru i zemljišnim knjigama. Navedeni propisi ne prave razliku u pogledu upisane kulture čestice na način kako to smatra predlagateljica i ne propisuju da nekretnine koje su u naznaci kulture upisane pod pojmom koji se može podvesti pod ono što čl. 3. i 4. ZPDML-a definira kao pomorsko dobro, da se upisuju kao pomorsko dobro po sili zakona, već jasno određuju u kojoj vrsti postupka, pred kojim tijelom i na koji način se nekretnina utvrđuje kao pomorsko dobro i na temelju čega se provodi upis u zemljišnoj knjizi.

Kako stoga žalbeni navodi predlagateljice nisu osnovani, a da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.), u vezi čl. 91. st. 1. ZZK-a, to je ovaj sud odbio žalbu i primjenom čl. 128. st. 3. ZZK-a potvrdio prvostupanjsko rješenje i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 5. veljače 2021.